Čestitamo Dan pobjede i Dan Europe
- Details
- Datum: 09 Svibanj 2017
- Autor: MB
Na današnji dan 1945. godine službeno je kapitulirala nacistička Njemačka, pokretač II. Svjetskog rata, krvavog sukoba u kojem je poginulo preko 50 milijuna ljudi. Nakon sloma Njemačke, njezinih saveznika, za većinu europskih zemalja konačno je stigao duži period mira, a Europa je počela poprimati današnje obrise. Pet godina kasnije, 9.svibnja 1950., Robert Schuman, tadašnji ministar vanjskih poslova Francuske s vizijom ujedinjenja europskih zemalja predstavio je svoj prijedlog formiranja Europske zajednice za ugljen i čelik. Zajednica je postepeno prerasla u ono što danas poznajemo kao Europska Unija. U početku je bilo šest članica – Francuska, Zapadna Njemačka, Italija, Nizozemska, Belgija i Luksemburg, nakon čega je samo rasla, a od 1.srpnja 2013., pristupanjem Hrvatske Europska Unija se proširila na 28. zemalja. Odluku kojom se 9. svibnja svake godine obilježava kao “Dan Europe” je donijelo Vijeće Europske unije u Milanu 1985. godine.
Fašizam i njegovi oblici, kao što su nacizam, a u hrvatskom povijesnom iskustvu ustaštvo i četništvo, doživjeli su poraz zato što se radilo o najmračnijim pojavama u povijesti naše civilizacije. Valja to ponoviti još jedanput, za naše "ponavljače" i "tumače" alternativne povijesti, one koji još "žive" u 1941. ili 1945.
Današnja, demokratska Europa nastala je na antifašizmu, a nacizam i fašizam, sa svojim domaćim inačicama, nanijeli su golemo zlo našim ljudima i našoj zemlji. Pod zastavom fašizma, Hrvatska je bila okupirana i raskomadana. U našu je zemlju uveden totalitarni poredak koji je odgovoran za masovne zločine, etnička čišćenja i genocid. Rasni zakoni te nasilje i okrutnost bili su glavna sredstva vladanja nacističkih i fašističkih režima. Židovi, Srbi, Romi, Hrvati i drugi domoljubi bili su žrtve ustaškog režima. Zahvaljujući antifašističkoj borbi partizanskih jedinica te njihovih saveznika u svijetu, Hrvatska se oslobodila i svrstala na stranu pobjedničke koalicije.
A što je kod nas bilo poslije, u "samoupravnom" socijalizmu, nedemokratskom jednopartijskom sustavu s diktatorom Titom, sasvim je bila druga priča..
Čestitamo Vam Dan pobjede i Dan Europe!
Fašizam i njegovi oblici, kao što su nacizam, a u hrvatskom povijesnom iskustvu ustaštvo i četništvo, doživjeli su poraz zato što se radilo o najmračnijim pojavama u povijesti naše civilizacije. Valja to ponoviti još jedanput, za naše "ponavljače" i "tumače" alternativne povijesti, one koji još "žive" u 1941. ili 1945.
Današnja, demokratska Europa nastala je na antifašizmu, a nacizam i fašizam, sa svojim domaćim inačicama, nanijeli su golemo zlo našim ljudima i našoj zemlji. Pod zastavom fašizma, Hrvatska je bila okupirana i raskomadana. U našu je zemlju uveden totalitarni poredak koji je odgovoran za masovne zločine, etnička čišćenja i genocid. Rasni zakoni te nasilje i okrutnost bili su glavna sredstva vladanja nacističkih i fašističkih režima. Židovi, Srbi, Romi, Hrvati i drugi domoljubi bili su žrtve ustaškog režima. Zahvaljujući antifašističkoj borbi partizanskih jedinica te njihovih saveznika u svijetu, Hrvatska se oslobodila i svrstala na stranu pobjedničke koalicije.
A što je kod nas bilo poslije, u "samoupravnom" socijalizmu, nedemokratskom jednopartijskom sustavu s diktatorom Titom, sasvim je bila druga priča..
Čestitamo Vam Dan pobjede i Dan Europe!
Digitalna Dalmacija pokreće CyberSec akademiju
- Details
- Datum: 03 Svibanj 2024
- Autor: Digitalna Dalmacija, Dalmatinski portal
Kibernetička sigurnost se neprestano razvija, no i dalje je misterij za mnoge. Sve češće slušamo o važnosti zaštite digitalnih informacija, ali i o zabunama koje okružuju ovu temu. U aktualnom digitalnom razvoju, gdje se granice između virtualnog i stvarnog sve više brišu, kibernetička sigurnost postaje ključna tema koja izaziva sve veću pažnju i interes. Unatoč sve većoj svijesti o važnosti cyber sigurnosti, ljudi i dalje ostaju neinformirani o njezinim složenostima i mogućnostima. Dok se svakodnevno suočavamo s vijestima o hakiranju, curenju podataka i cyber napadima, postavlja se pitanje: što zapravo znamo, a što ne znamo o kibernetičkoj sigurnosti?
Danas je kibernetička sigurnost izuzetno važna tema jer su računalne prijevare postale svakodnevna pojava. Svaka institucija i tvrtka suočava se s različitim oblicima kibernetičkih prijetnji, a zaštita podataka i sustava postala je imperativ.
Jedan od najčešćih mitova je taj da su samo velike tvrtke ili vlade mete cyber napada. Istina je da su i male tvrtke i pojedinci podložni cyber prijetnjama. U stvarnosti, mali subjekti često postaju lakši ciljevi zbog slabije sigurnosne infrastrukture. Stoga je važno shvatiti da je kibernetička sigurnost bitka koja se vodi na svim razinama.
Još jedan čest mit je uvjerenje da se dovoljno možemo zaštititi samo instaliranjem antivirusnog programa. Kibernetička sigurnost zahtijeva mnogo više. To uključuje educiranje korisnika o sigurnosnim praksama, redovito ažuriranje softvera i sustava, te implementaciju kompleksnijih sigurnosnih rješenja.
Dodajmo, ljudski faktor također igra ključnu ulogu u cyber sigurnosti, jer su brojni napadi usmjereni na iskorištavanje ljudske pogreške ili naivnosti. Edukacija i osvještavanje korisnika o sigurnosnim rizicima jednako su važni kao i implementacija tehničkih sigurnosnih mjera.
Nakon uspješno održanog CyberSec meetupa, Digitalna Dalmacija nastavlja dalje – otvara prvu CyberSec akademiju u Splitu, osmotjednu edukaciju koja obuhvaća više sigurnosnih disciplina, od prikupljanja podataka preko različitih napada do zaštite aplikacije od spomenutih napada. To predstavlja značajan korak u podizanju svijesti i obrazovanja o kibernetičkoj sigurnosti. Početnici u web developmentu ili oni sa seniorskom iskustvom, pa čak i oni koji razmišljaju o prelasku u sigurnosni sektor, kroz CyberSec akademiju će definitivno steći nova i korisna znanja. Otvorena je za sve koji žele postati stručnjaci za sigurnost web aplikacija i naučiti kako zaštititi aplikacije od najčešćih napada. Cilj je omogućiti stvaranje stručnjaka koji su sposobni ne samo prepoznati prijetnje, već i adekvatno reagirati na njih.
Danas je kibernetička sigurnost izuzetno važna tema jer su računalne prijevare postale svakodnevna pojava. Svaka institucija i tvrtka suočava se s različitim oblicima kibernetičkih prijetnji, a zaštita podataka i sustava postala je imperativ.
Jedan od najčešćih mitova je taj da su samo velike tvrtke ili vlade mete cyber napada. Istina je da su i male tvrtke i pojedinci podložni cyber prijetnjama. U stvarnosti, mali subjekti često postaju lakši ciljevi zbog slabije sigurnosne infrastrukture. Stoga je važno shvatiti da je kibernetička sigurnost bitka koja se vodi na svim razinama.
Još jedan čest mit je uvjerenje da se dovoljno možemo zaštititi samo instaliranjem antivirusnog programa. Kibernetička sigurnost zahtijeva mnogo više. To uključuje educiranje korisnika o sigurnosnim praksama, redovito ažuriranje softvera i sustava, te implementaciju kompleksnijih sigurnosnih rješenja.
Dodajmo, ljudski faktor također igra ključnu ulogu u cyber sigurnosti, jer su brojni napadi usmjereni na iskorištavanje ljudske pogreške ili naivnosti. Edukacija i osvještavanje korisnika o sigurnosnim rizicima jednako su važni kao i implementacija tehničkih sigurnosnih mjera.
Nakon uspješno održanog CyberSec meetupa, Digitalna Dalmacija nastavlja dalje – otvara prvu CyberSec akademiju u Splitu, osmotjednu edukaciju koja obuhvaća više sigurnosnih disciplina, od prikupljanja podataka preko različitih napada do zaštite aplikacije od spomenutih napada. To predstavlja značajan korak u podizanju svijesti i obrazovanja o kibernetičkoj sigurnosti. Početnici u web developmentu ili oni sa seniorskom iskustvom, pa čak i oni koji razmišljaju o prelasku u sigurnosni sektor, kroz CyberSec akademiju će definitivno steći nova i korisna znanja. Otvorena je za sve koji žele postati stručnjaci za sigurnost web aplikacija i naučiti kako zaštititi aplikacije od najčešćih napada. Cilj je omogućiti stvaranje stručnjaka koji su sposobni ne samo prepoznati prijetnje, već i adekvatno reagirati na njih.
U Zagrebu održana svečanost u povodu proglašenja poljičice nacionalnim kulturnim dobrom
- Details
- Datum: 04 Svibanj 2024
- Autor: NSK.hr
Poljičica (poljiška bosančica, poljiška azbukvica, arvatica) materinje je pismo nebrojenih naraštaja Poljičanki i Poljičana u dugome razdoblju od 11. do 20. stoljeća i službeno pismo nekoć slavne Poljičke knežije. Poljičica je u studenome 2023. godine upisana u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, a 26. travnja 2024. Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu bila je domaćin prigodne svečanosti u povodu ovoga velikog događanja. Svečanost je organizirao Savez za Poljica, udruga građana sa sjedištem u Poljicima, čije članove povezuje ljubav prema Poljicima te zajednička misija i vizija razvoja Poljica. U organizaciji svečanosti potporu Udruzi pružilo je deset osnovnih škola i još toliko srodnih udruga s područja povijesnih Poljica.
U stručnome je dijelu svečanosti projiciran videozapis Poljica – od drevne knežije do hrvatske povijesne regije, dok je predavanje o temi O važnosti poljičice ili poljičke azbukvice održao akademik Mateo Žagar. Posebno je bilo zanimljivo predstavljanje projekta Brijem na poljičicu! koji su pripremili učenici frizerskoga usmjerenja Srednje škole "Jure Kaštelan" iz Omiša. Učenici su na svojim glavama izbrijali slova poljičice i napisali Poljica te time pokazali da se u doslovnome smislu briju na poljičicu. Na kraju svečanosti svima zaslužnima zahvalio je predsjednik udruge Savez za Poljica i glavni inicijator ove svečanosti Ante Mekinić. U glazbenome dijelu programa Odu zemlji (D. Anđelinović – J. Gotovac), ariju iz opere Mila Gojsalić, izvela je mezzasporanistica Terezija Kusanović, uz klavirsku pratnju Darjane Blaće Šojat. Kao dio svečanosti priređena je i prigodna jednodnevna izložba tematski povezana s građom iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Tu svakako treba istaknuti sačuvani prijepis Poljičkoga statuta iz 1670., koji je dio fonda Zbirke rukopisa i starih knjiga. Statut u svojem prvotnom izdanju sadrži 116 članaka u kojima se isticala neovisnost poljičke zajednice o zakonodavstvu, ponajprije Mletačke Republike, a potom i dvaju carstava – Ugarskoga i Austrijskoga te Osmanskoga.
- "Poljičica je materinje pismo nebrojenih naraštaja Poljičanki i Poljičana u dugome razdoblju od 11. do 20. stoljeća i službeno pismo nekoć slavne Poljičke knežije. Stoga mi je iznimno drago što su ovdje s nama predstavnici brojnih udruga i učenici osnovnih škola poljičkoga kraja koji su se zajedno udružili u želji da se važnost njihova kraja kao i pisma ne zaboravi" - istaknula je na svečanosti Ivanka Stričević, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
U stručnome je dijelu svečanosti projiciran videozapis Poljica – od drevne knežije do hrvatske povijesne regije, dok je predavanje o temi O važnosti poljičice ili poljičke azbukvice održao akademik Mateo Žagar. Posebno je bilo zanimljivo predstavljanje projekta Brijem na poljičicu! koji su pripremili učenici frizerskoga usmjerenja Srednje škole "Jure Kaštelan" iz Omiša. Učenici su na svojim glavama izbrijali slova poljičice i napisali Poljica te time pokazali da se u doslovnome smislu briju na poljičicu. Na kraju svečanosti svima zaslužnima zahvalio je predsjednik udruge Savez za Poljica i glavni inicijator ove svečanosti Ante Mekinić. U glazbenome dijelu programa Odu zemlji (D. Anđelinović – J. Gotovac), ariju iz opere Mila Gojsalić, izvela je mezzasporanistica Terezija Kusanović, uz klavirsku pratnju Darjane Blaće Šojat. Kao dio svečanosti priređena je i prigodna jednodnevna izložba tematski povezana s građom iz fonda Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Tu svakako treba istaknuti sačuvani prijepis Poljičkoga statuta iz 1670., koji je dio fonda Zbirke rukopisa i starih knjiga. Statut u svojem prvotnom izdanju sadrži 116 članaka u kojima se isticala neovisnost poljičke zajednice o zakonodavstvu, ponajprije Mletačke Republike, a potom i dvaju carstava – Ugarskoga i Austrijskoga te Osmanskoga.
- "Poljičica je materinje pismo nebrojenih naraštaja Poljičanki i Poljičana u dugome razdoblju od 11. do 20. stoljeća i službeno pismo nekoć slavne Poljičke knežije. Stoga mi je iznimno drago što su ovdje s nama predstavnici brojnih udruga i učenici osnovnih škola poljičkoga kraja koji su se zajedno udružili u želji da se važnost njihova kraja kao i pisma ne zaboravi" - istaknula je na svečanosti Ivanka Stričević, glavna ravnateljica Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.
Dan kada je umro drug Tito
- Details
- Datum: 04 Svibanj 2006
- Autor: Konj Trzalica
Dogodilo se na današnji dan... Nedjelja, četvrti svibanj 1980. Datum koji je u povijesti nogometa na ovim prostorima. U 15.05 h je umro Josip Broz Tito, a sat i pol kasnije prekinute su sve nogometne utakmice svih saveznih, republičkih i regionalnih liga bivše države. Uplakani suci odsvirali su kraj, a publika se razilazila u muku i grcaju. Tek neki čvršći muški glas poveo bi pjesmu "Druže Tito mi ti se kunemo..." i započelo bi plakanje u svih šesnest... Svako selo s nogometnim klubom i svaki grad i svaki nogometaš, pa čak i onaj koji je svojedobno igrao u pionirima ili još nižim uzrastima ili mu je pak guranje lopte omiljeni TV hobi, ima svoju mitsku priču o četvrtome svibnju ...
Olmissum i Futsal Dinamo ponovno za naslov prvaka Hrvatske
- Details
- Datum: 03 Svibanj 2024
- Autor: Index.hr
Nakon neizvjesne sezone i jednako takvog doigravanja, kulminacija prvenstva Hrvatske u futsalu bit će ista kao prošle sezone, za naslov prvaka se bore omiški Olmissum i Futsal Dinamo. Razlika je u tome što aktualni prvak Futsal Dinamo ove sezone ima prednost domaćeg parketa. Prva utakmica igra se u petak s početkom u 20:15, dok je druga na programu u ponedjeljak u 19 sati, također u Zagrebu. Serija se potom seli u Omiš, gdje će se odigrati treća i potencijalna četvrta utakmica, a Zagreb će biti domaćin mogućem petom susretu, piše Index.hr.
Futsal Dinamo i Olmissum u doigravanje ušli s treće i četvrte pozicije te su u polufinalnim serijama 3:1 izbacili Square i Futsal Pulu koji su imali prednost domaćeg parketa. Olmissum je prošle sezone imao prednost domaćeg parketa u finalu, ali to mu nije pomoglo jer je Futsal Dinamo na kraju slavio s 3:1. Zbog toga su ove sezone obje momčadi nastupale u elitnoj Ligi prvaka, a isti će slučaj biti i iduće sezone.
- "Za nas je veliki test igrati protiv aktualnog prvaka i bez prednosti domaćeg parketa. Ali spremni smo na to, cijele sezone smo radili kako bismo došli do same završnice" - rekao je trener Olmissuma Frane Despotović.
Futsal Dinamo i Olmissum u doigravanje ušli s treće i četvrte pozicije te su u polufinalnim serijama 3:1 izbacili Square i Futsal Pulu koji su imali prednost domaćeg parketa. Olmissum je prošle sezone imao prednost domaćeg parketa u finalu, ali to mu nije pomoglo jer je Futsal Dinamo na kraju slavio s 3:1. Zbog toga su ove sezone obje momčadi nastupale u elitnoj Ligi prvaka, a isti će slučaj biti i iduće sezone.
- "Za nas je veliki test igrati protiv aktualnog prvaka i bez prednosti domaćeg parketa. Ali spremni smo na to, cijele sezone smo radili kako bismo došli do same završnice" - rekao je trener Olmissuma Frane Despotović.
Potpisan je ugovor za 2,5 km brze ceste od Mravinaca do TTTS-a
- Details
- Datum: 03 Svibanj 2024
- Autor: MB
Potpisan je ugovor. Konačno. Strabag i Hrvatske ceste su potpisale ugovor na 41 milijun eura kojim će se u 2 godine izgraditi 2,5 km ceste (tunel 340m i 2 nadvožnjaka) od rotora brze ceste u Mravincima do TTTS-a. Time će rotor na Bilicama i promet prema Splitu konačno malo prodisati. Tek nastavkom radova od TTTS-a do Dugog Rata prodisat će i ostatak dionice Jadranske magistrale (očekuje se taj završetak do kraja 2027. godine), izvještava javnost u koloni bivši splitski gradski vijećnik Renato Čupić s svog fejs profila.
Iduća dionica "ceste zvane čežnja" je čvor TTTS - čvor Grljevac.
Ajmo, požurite konji bijeli... pardon, Hrvatske ceste.. prije ću u penziju nego se napravi brza cesta Split - Omiš!
Iduća dionica "ceste zvane čežnja" je čvor TTTS - čvor Grljevac.
Ajmo, požurite konji bijeli... pardon, Hrvatske ceste.. prije ću u penziju nego se napravi brza cesta Split - Omiš!
Prvi Svibnja u svijetu koji se iz temelja mijenja: totalni otpor radništva Trećem svjetskom ratu i povratku fašizma
- Details
- Datum: 04 Svibanj 2024
- Autor: Advance.hr
Početkom Svibnja tradicionalno se bavimo temama na najvažniji dan međunarodnog radništva, ali njemu kao cjelini počinje ponestajati izbora u ovoj rundi "kaosa pod nebesima". Diljem Europe konkretne ljevičarske opcije slabe i izgledaju sitno u usporedbi s desnicom koja se nezaustavljivo propinje hraneći se cijelim nizom kriza. Za radnike, njihova prava i njihove živote, to je nagovještaj još puno težih vremena. Ljevica propada jer je ideološki atrofirala. Čak do te mjere da konkretne ideje zvuče krajnje arhaično, neozbiljno, neizvedivo. To nije nužno problem. Neke stare ideje i treba odbaciti, ali na mjesto njih ne može doći nešto što borbom za socijalnu pravdu i slične stvari bježi od uvijek prisutnog i očitog - kapitalizam je eksploatirajući sistem koji eksploatira radnike za dobrobit vlasnika kapitala.
Stari problem ostao je isti, ali oko njega nisu nikle nove ideje kako ga riješiti. Ne znači da neće, ali čini se da to ide u smjeru gdje stvari "trebaju postati gore da bi postale bolje". Što se pak tiče "kaosa pod nebesima", izgleda kako su neki, možda u nedostatku mašte, zaključili da je jedino rješenje čekati na totalni kaos ili pak na imploziju kapitalizma. To nema previše smisla jer, kao što i vidimo, postoje opcije koje su daleko spremnije iskoristiti takvo stanje.
Europske zemlje će se zabarikadirati u nacionalizam kad "zagusti", a to može dovesti do sumorne budućnosti u kojoj će postojati eksploatacija doma ili front vani, jer Europa koja se vraća na nacionalne osnove teško da će biti mirna Europa, piše Advance.hr.
U nedostatku teorije koja bi mogla biti novi pogon za promjenu svijeta iz temelja, mogu li se radnici ičem nadati?
Mogu, itekako, a pred njima je jedna velika borba koje u ovom trenutku možda nisu ni svjesni iako već sad sudjeluju i samim svojim stavom daju svoj važan doprinos. Svijet je u takvom stanju da vrijeme ni nije pogodno za borbu protiv osnovnih uzroka eksploatacije, umjesto toga radnici Europe i svijeta moraju zbiti redove kako bi zaustavili dva prijeteća zla: Treći svjetski rat i povratak fašizma u nekom novom obliku.
Radnici svih zemalja slažu se da ne žele rat. Nije da ih se pita, ali sama činjenica da narodi nisu "zaluđeni" ratom već je sama po sebi ohrabrujuća. U ovim trenucima i ruski i ukrajinski radnici, pretvoreni u vojnike, masovno ginu u sukobu koji im je nametnut. Da mogu birati front bi utihnuo. Za ukrajinsko-ruski sukob je očito prekasno, ali ostatak Europe se mora trznuti na vrijeme jer će u protivnom završiti na isti način ako njihove elite tako odluče ili dobiju takve naredbe.
Sva sila daleko najveće ljudske klase, one radničke, mora u najmanju ruku biti potpuno odlučna oko toga da se militantno suprotstavlja militarizmu. To je najveći i najhitniji izazov današnjice i za to nije potrebna duboka i kompleksna ideologija - to je iskonski otpor smrti i borba za život. Glas radnicima nikad nije dat, ali oni diljem svijeta na današnji Prvi svibnja složili bi se da ratovi, kao što su ovaj u Ukrajini i u Gazi, moraju odmah stati. Poruka je jednostavna, potpuno odbacivanje rata, a u vremenima kao što je ovo može biti revolucionarna.
Stari problem ostao je isti, ali oko njega nisu nikle nove ideje kako ga riješiti. Ne znači da neće, ali čini se da to ide u smjeru gdje stvari "trebaju postati gore da bi postale bolje". Što se pak tiče "kaosa pod nebesima", izgleda kako su neki, možda u nedostatku mašte, zaključili da je jedino rješenje čekati na totalni kaos ili pak na imploziju kapitalizma. To nema previše smisla jer, kao što i vidimo, postoje opcije koje su daleko spremnije iskoristiti takvo stanje.
Europske zemlje će se zabarikadirati u nacionalizam kad "zagusti", a to može dovesti do sumorne budućnosti u kojoj će postojati eksploatacija doma ili front vani, jer Europa koja se vraća na nacionalne osnove teško da će biti mirna Europa, piše Advance.hr.
U nedostatku teorije koja bi mogla biti novi pogon za promjenu svijeta iz temelja, mogu li se radnici ičem nadati?
Mogu, itekako, a pred njima je jedna velika borba koje u ovom trenutku možda nisu ni svjesni iako već sad sudjeluju i samim svojim stavom daju svoj važan doprinos. Svijet je u takvom stanju da vrijeme ni nije pogodno za borbu protiv osnovnih uzroka eksploatacije, umjesto toga radnici Europe i svijeta moraju zbiti redove kako bi zaustavili dva prijeteća zla: Treći svjetski rat i povratak fašizma u nekom novom obliku.
Radnici svih zemalja slažu se da ne žele rat. Nije da ih se pita, ali sama činjenica da narodi nisu "zaluđeni" ratom već je sama po sebi ohrabrujuća. U ovim trenucima i ruski i ukrajinski radnici, pretvoreni u vojnike, masovno ginu u sukobu koji im je nametnut. Da mogu birati front bi utihnuo. Za ukrajinsko-ruski sukob je očito prekasno, ali ostatak Europe se mora trznuti na vrijeme jer će u protivnom završiti na isti način ako njihove elite tako odluče ili dobiju takve naredbe.
Sva sila daleko najveće ljudske klase, one radničke, mora u najmanju ruku biti potpuno odlučna oko toga da se militantno suprotstavlja militarizmu. To je najveći i najhitniji izazov današnjice i za to nije potrebna duboka i kompleksna ideologija - to je iskonski otpor smrti i borba za život. Glas radnicima nikad nije dat, ali oni diljem svijeta na današnji Prvi svibnja složili bi se da ratovi, kao što su ovaj u Ukrajini i u Gazi, moraju odmah stati. Poruka je jednostavna, potpuno odbacivanje rata, a u vremenima kao što je ovo može biti revolucionarna.
Branko Galić: Hrvatski izbori
- Details
- Datum: 03 Svibanj 2024
- Autor: Branko Galić / Dalmacija Danas
Koliko je danas Hrvatska dogovorna ekonomija političke stranke na travanjskim izborima nisu govorile. Procjenjuje se da državni aparat danas na različite načine drži u šaci više od 60 posto ekonomije. Ili investira ili je naručitelj ili subvencionira ili kontrolira na različite načine pa i kroz partiju/stranku. Na samom kraju predizborne kampane za Hrvatski sabor iskočila je vijest kako RH traži 820 milijuna eura od EU. Što će prosječni birač promisliti nego da je to puno više od korupcijskih afera 'plin za cent' i umirovljenika s 500 milijuna kuna na računu itd. Računaju da će se ipak od toga lijepi dio zavrtiti i među građevinarima. Otiđite na bilo koje gradilište i nećete više vidjeti bagere ni kamione Tehnogradnje, Hidroektre, Konstruktora, Viadukta... Postali smo država j.d.o.o. A građevinskih strojeva nikad više. Apsolviran je šok prestanka gradnje auto-ceste Zagreb-Split i pumpanja cijene kilometra ceste. Tražu se novi projekti, novi zahvati. Grade se zgrade, apartmani. Traže se stanovi, ali ne za stanovanje. Nasipa se obala, ali ne za uživanje u prirodi. Turizam i pohlepa kolo vodi..., piše Branko Galić u svom postibornom komentaru objavljenom na stranicama portala Dalmacija Danas.
Ovotravanjski parlmamentarni izbori dokazali su da nitko od političkih stranaka ne razmišlja što se može dogodit sutra i to u najbližem okruženju, što donose nove tehnologije, kuda vrluda etika i što ona donosi u vrijeme jačanja vjerskih zajednica.
Odlazak 500 tisuća mladih, inteligentnih i potentnih u svakom smislu osjeća se na svakom koraku. U općem stanju smo degradacije. Ni etablirane političke stranke ne generiraju mlade politički obrazovane ljude. Na listama su mahom izlizani, pročitani, retrogradni. Pa tako i s lijeva i s desna čuju se kako manjinci ugrožavaju većinu. Nepojmljivo im je da sudjeluju u Vladi RH. Politička znanja koja postoje bar 100 godina slabo dopire na zaostalom plemenskom Balkanu.
I kakva je sad radost hrvatskom biraču? Sve je isto, plus minus 5 posto. Ako smo u par godina izgubili pola milijuna ljudi, ne zbog rata, nego želje za boljim životom. Ima li razloga da ne izgubimo još toliko u sljedećih par godina? Politika je ispravna samo nam ljudi bježe. Kako to, kako to?!
Ovotravanjski parlmamentarni izbori dokazali su da nitko od političkih stranaka ne razmišlja što se može dogodit sutra i to u najbližem okruženju, što donose nove tehnologije, kuda vrluda etika i što ona donosi u vrijeme jačanja vjerskih zajednica.
Odlazak 500 tisuća mladih, inteligentnih i potentnih u svakom smislu osjeća se na svakom koraku. U općem stanju smo degradacije. Ni etablirane političke stranke ne generiraju mlade politički obrazovane ljude. Na listama su mahom izlizani, pročitani, retrogradni. Pa tako i s lijeva i s desna čuju se kako manjinci ugrožavaju većinu. Nepojmljivo im je da sudjeluju u Vladi RH. Politička znanja koja postoje bar 100 godina slabo dopire na zaostalom plemenskom Balkanu.
I kakva je sad radost hrvatskom biraču? Sve je isto, plus minus 5 posto. Ako smo u par godina izgubili pola milijuna ljudi, ne zbog rata, nego želje za boljim životom. Ima li razloga da ne izgubimo još toliko u sljedećih par godina? Politika je ispravna samo nam ljudi bježe. Kako to, kako to?!
Živija 1. svibnja! Živija praznik rada!
- Details
- Datum: 30 Travanj 2010
- Autor: MB
Svitu, sritan Vam praznik rada! Čestitam Vam i blagdan Sv. Josipa radnika, najveći praznik radnog čovjeka! Praznik čestitam i svim ženama na vrhu Mosora. Našim krizmanicima u župi Svetog Josipa. I svim curama na livadama Radmanovim. I našem neponovljivom, jednom i jedinom, predsjedniku udruge "Korito". I ekipi na višefaznom kominu poviše dugoratske savane koja se divi pola lešom, a pola pečenom kralju životinja... Sritan Vam Prvi Svibnja, praznik rada!
Feštu nastavljamo uz prigodni članak neponovljivog i legendarnog Ćiće! U prvomajskom izdanju. Pročitajte u nastavku. Suvišno je išta više reć ...
Feštu nastavljamo uz prigodni članak neponovljivog i legendarnog Ćiće! U prvomajskom izdanju. Pročitajte u nastavku. Suvišno je išta više reć ...
Povodom najvećeg praznika radnog čovjeka
- Details
- Datum: 02 Svibanj 2012
- Autor: Siniša Pavić / Novi List
Drugovi i drugarice, dame i gospodo, sinovi i kćeri prezrena radništva i Vi, radnici, vrsto koja samo što nije izumrla – sretan vam Praznik rada! Nema druge nego vam kazati - sretno, onako kako se kazuje rudarima prije nego uđu u okno pa pojma nemaju hoće li ikad više ugledati svjetlost dana. Otići na posao danas je u nas, a bogme i u svijetu, poprilično tome nalik. Dođeš, timbraš karticu ili upališ kompjuter, obučeš trliš ili navučeš klompe, svejedno, (od)radiš svoje i pojma nemaš je li to zadnji put da si svu tu rutinu odradio, ili ćeš slično, iz dana u dan, sve do penzije, onako kako je i stari pape to radio. Dragi radnici i radnice, dame i gospodo, drugovi i drugarice! Kad vam se čini da je loše, sjetite se one – shit happens. A kad vam se čini da se nema love nizašto, jednostavno manje pričajte na mobitel, bando parazitska!... piše Siniša Pavić u svojoj kolumni na stranicama (Kronike Du.. :-) Novog Lista ...
Prvomajski običaji: kad se sjetim.. pola lešo, pola pečeno - (ne)rasičeno!
- Details
- Datum: 27 Travanj 2018
- Autor: Mladen Banović
U ona davna, davna vremena prije superizbora, tribala je to biti prava prvomajska fešta. Tribala se okupiti probrana ekipa, sve marendaši od formata, za radnog vremena marljivi radnici, barenko ova polovica koja još imaju sriću iz dana u dan odlaziti u Split na posao i vraćati se zadovoljni predvečer doma, svom malom mjestu koje se užasava i zalaska sunca, a kamoli neće zbog onih ugaslih tisuću i kusur radnih mjesta u samom mistu.... Ali eto, život ide dalje, nema druge nego i dalje radit, samo negdje malo dalje od doma, kad je već tako ispalo. Radna svakodnevnica, dikod koja fatureta, dikod koja večerica, fešta, dok se još i to smije.. A najslađe se bilo okupit oko prvomajske marende.. Fotografiranje prazničke marende je ukazom El Presidentea bilo najstrožije zabranjeno. Ne triba još uz svekoliku krizu i ovakvo i nepriličnu prvomajsku temu za ova zajebana vremena, fotografijama nesretnih papkara i onoga što je od njih nakon druženja ostalo zafrkavati ostatke ostataka nekadašnje radničke klase i poštene inteligencije, mahom osuđene na tripice i prvomajski fažol. Tako je skoro otpao, do uneredničke odlučne intervencije, i planirani radni naslov članka: "Pola na lešo, pola pečeno - (ne)rasičeno!" koji najbolje opisuje svojedobna prvomajska zbivanja u konobama naše bolje radne prošlosti.
No ništa zato. Ništa ne može izbrisati sijećanje na osmosatna druženja radničke klase i "poštene inteligencije" uz nadničarske priče iz nekih boljih, davnih vremena, spomen na radne drugove i drugarice između par slasnih zalogaja, uspomene na ratne drugove iz posljednjeg rata između par dugih gutljaja, evociranje uspomena na legendarne utakmice u Vili i na Oriju između sljedova lipih bokuna, sve to zaliveno jedva prigušenim emocijama i solidnom litražom jeftino nabavljene imotske Kujundžuše... sve je to prošlo i uvijek prolazi u trenu, kao ovih zadnjih 20-ak godina.., stigli ujutro, završili prazničku smjenu tek prid večer, neki krenuli potom na plažu pozdraviti Sunce, kad već nije zdravo već otvoriti i sezonu kupanja, pa potom završili na slatkom after-partiju uz palačinke i blagdanski nogomet preplaćenih bjelosvjetskih gurača lopte na AreniSport..
Što izdvojiti od nekadašnjih prvih prvomajskih delicija? Juhu? Lešo janjetinu? Pečeno? Slatko? Vino? Palačinke? Ne znam, grij bi veliki bio sad i ovdje to nekako za masmedije rangirat, ali dolče garbo a'la Slobo, sakrij se malo u stranu Rino, ajme kad se sitim..., bio je to pravi praznik razmaženim nepcima! Ponovilo se...
No ništa zato. Ništa ne može izbrisati sijećanje na osmosatna druženja radničke klase i "poštene inteligencije" uz nadničarske priče iz nekih boljih, davnih vremena, spomen na radne drugove i drugarice između par slasnih zalogaja, uspomene na ratne drugove iz posljednjeg rata između par dugih gutljaja, evociranje uspomena na legendarne utakmice u Vili i na Oriju između sljedova lipih bokuna, sve to zaliveno jedva prigušenim emocijama i solidnom litražom jeftino nabavljene imotske Kujundžuše... sve je to prošlo i uvijek prolazi u trenu, kao ovih zadnjih 20-ak godina.., stigli ujutro, završili prazničku smjenu tek prid večer, neki krenuli potom na plažu pozdraviti Sunce, kad već nije zdravo već otvoriti i sezonu kupanja, pa potom završili na slatkom after-partiju uz palačinke i blagdanski nogomet preplaćenih bjelosvjetskih gurača lopte na AreniSport..
Što izdvojiti od nekadašnjih prvih prvomajskih delicija? Juhu? Lešo janjetinu? Pečeno? Slatko? Vino? Palačinke? Ne znam, grij bi veliki bio sad i ovdje to nekako za masmedije rangirat, ali dolče garbo a'la Slobo, sakrij se malo u stranu Rino, ajme kad se sitim..., bio je to pravi praznik razmaženim nepcima! Ponovilo se...
Moto susret MK Reborn Dugi Rat
- Details
- Datum: 14 Travanj 2024
- Autor: MB
Dugorački bajkeri ponosno najavljuju svoj novi motosusret u lučici i parku u Dugom Ratu. U petak navečer zabavlja Vas Giuliano i Diktatori, dakako u rock izdanju, a u subotu Gabrijela Brajčić i Teška odluka. Očekuje se bogat program pun zabave, moto igara, odlične spize i hladnog piće po prihvatljivim cijenama.
Dođite u miru ili ostanite kući.
Dođite u miru ili ostanite kući.
Noć knjige u Narodnoj knjižnici Dugi Rat
- Details
- Datum: 23 Travanj 2024
- Autor: Narodna knjižnica Dugi Rat
Dragi sumještani i ljubitelji knjiga, od 23. do 26. travnja pozivamo vas da posjetite Narodnu knjižnicu Dugi Rat i unesete čaroliju priča u svoj dom! "Buvljak" knjižnice organizira se u humanitarne svrhe, sredstva od "Buvljaka" su namijenjena Udruzi "Zagrljaj" Dugi Rat.
"Buvljak" u knjižnici započinje u utorak, 23. travnja, u "Noći knjige".
Dočekajte "Noć knjige" s knjigom u ruci i u ugodnom društvu ljubitelja knjiga u vremenu od 18 h do 21 h. Ostalim danima trajanja "Buvljaka", raspoložive knjige bit će dostupne u radnom vremenu knjižnice kroz cijeli tjedan.
"Buvljak" u knjižnici započinje u utorak, 23. travnja, u "Noći knjige".
Dočekajte "Noć knjige" s knjigom u ruci i u ugodnom društvu ljubitelja knjiga u vremenu od 18 h do 21 h. Ostalim danima trajanja "Buvljaka", raspoložive knjige bit će dostupne u radnom vremenu knjižnice kroz cijeli tjedan.
Jurjev danak – spomendan Poljica
- Details
- Datum: 23 Travanj 2024
- Autor: Davor Miličević / Savez za Poljica
Svi znamo da su se Poljičani stoljećima svake godine na Jurjevo okupljali na Gracu i Podgracu u Gatima, te birali Poljičku vladu na čelu s velikim knezom. No kako se to zaista odvijalo? Mnogi običaji nisu zapisani, ali su ipak imali zakonsku snagu. Poljičani su sami birali svoje župnike, glavare, crkovne upravitelje, bandure-oružnike, a iznad svega svoju vladu i knezove. Da bi se shvatilo kako se biralo, potrebno je znati da su u Poljicima bila dva plemstva: didići i vlastela ili ugričići. Didići su većim dijelom Miroslavljevići po hrvatskom kralju Miroslavu (945–949.) čija tri sina, Tišimir, Krešimir i Elem, dolaze u Poljica i od njih potječu tri plemena, Tišimirovići, Krešimirovići i Limići. Drugo plemstvo, vlastela ili ugričići, potomci su Jurja Dražojevića i Jurja Rajčića (došli u Poljica oko 1350.). Ta dva plemstva dijelila su vlast u Poljicima na način da ukoliko je, primjerice, veliki knez iz redova didića, vojvoda je iz redova vlastele, i obratno. Isto plemstvo, dakle, nije moglo dati i velikoga kneza i vojvodu. Također se gledalo da poljički vikar i kančilir ne budu iz istoga plemstva. Razmatrajući narodnu predaju i pisane izvore, a prije svih "Spomenike Gornjih Poljica" Marka Mišerde, te "Prinose povijesti Poljica" Alfsona Pavića u kojima se spominje kako 20. lipnja 1756. veliki knez Ivan Pavić izdaje nalog da se zapiše događaj o biranju velikog kneza i vlade, razmotrit ćemo postupanja i običaje koji su temelj poljičke samobitnosti, jedinstva i slobode...
Coders Kitchen meetup na temu heksagonalne arhitekture u razvoju softvera
- Details
- Datum: 23 Travanj 2024
- Autor: Mladen Banović
Pozivaju se svi koje zanima svijet ICT-a, a pogotovo vruća programerska tema - uvod u heksagonalnu arhitekturu u razvoju softvera - da svrate u ČETVRTAK, 25.04. u 18:45 sati u ugodne prostore PICS-a Digitalne Dalmacije na FESB-u (Split, Ruđera Boškovića 32) gdje će se održati nova sesija Coders Kitchen meetupa, popularno-znanstveno predavanje "UVOD U HEKSAGONALNU ARHITEKTURU".
Darko Kantić, softverski arhitekt i vrsni praktičar domenskog dizajna, u svom predavanju će Vas upoznati s uvodom u Heksagonalnu arhitekturu. "Šesterokutna" arhitektura, također poznata kao arhitektura "priključaka i adaptera", obrazac je dizajna i razvoja softvera koji naglašava jasno odvajanje dijelova aplikacije. Glavna ideja je organizirati aplikaciju u slojeve, s osnovnom poslovnom logikom (ili logikom domene) u središtu, okruženom slojevima adaptera i portova, koji služe za spajanje i komunikaciju s "vanjskim" sustavima.
Cilj ove arhitekture softvera je stvoriti labavo povezane komponente aplikacije koje se mogu jednostavno povezati sa svojim softverskim okruženjem pomoću priključaka i adaptera.
U SREDIŠTU (jezgra, core) heksagonalne arhitekture se nalazi domenska logika aplikacije koja sadrži poslovna pravila i entitete koji predstavljaju temeljnu funkcionalnost sustava. Jezgra je potpuno izolirana od vanjskih dijelova kao što su UI sučelja, baze podataka ili vanjske usluge (servisi).
PRIKLJUČCI (ports, interfaces) su sučelja preko kojih jezgra komunicira s vanjskim svijetom. Oni definiraju ulazne i izlazne mehanizme za aplikaciju. Priključci su obično apstraktni i implementiraju ih adapteri.
ADAPTERI su implementacije priključaka, portova. Oni su odgovorni za premošćivanje jaza između jezgre i vanjskih sustava kao što su baze podataka, korisnička sučelja ili drugih vanjskih usluga. Adapteri prevode zahtjeve iz jezgre u format koji vanjski sustav razumije i obrnuto.
Predavanje je dio ciklusa CODERS KITCHEN meetup-a, zanimljivih razgovora i korisnih praktikuma u splitskoj IT zajednici o raznim tehnološkim temama, sponzoriranima od strane IT tvrtke Maurer Electronics Split d.o.o. (članice njemačke grupacije Bundesdruckerei GmbH).
Sponzor događanja, Maurer Electronics Split d.o.o., uz zahvalu predavaču, Darku Kantiću, na predavanju te našim domaćinima, Digitalnoj Dalmaciji, na gostoprimstvu i ovaj će put za sve sudionike osigurati razne tople pizze iz obližnjeg Calypsa i hladna, osvježavajuća pića, kako bismo nakon predavanja i Q&A sesije mogli nastaviti ugodno druženje uz čašice razgovora u izvrsnoj atmosferi.
Prijavite svoj dolazak na meetup putem ove poveznice.
Darko Kantić, softverski arhitekt i vrsni praktičar domenskog dizajna, u svom predavanju će Vas upoznati s uvodom u Heksagonalnu arhitekturu. "Šesterokutna" arhitektura, također poznata kao arhitektura "priključaka i adaptera", obrazac je dizajna i razvoja softvera koji naglašava jasno odvajanje dijelova aplikacije. Glavna ideja je organizirati aplikaciju u slojeve, s osnovnom poslovnom logikom (ili logikom domene) u središtu, okruženom slojevima adaptera i portova, koji služe za spajanje i komunikaciju s "vanjskim" sustavima.
Cilj ove arhitekture softvera je stvoriti labavo povezane komponente aplikacije koje se mogu jednostavno povezati sa svojim softverskim okruženjem pomoću priključaka i adaptera.
U SREDIŠTU (jezgra, core) heksagonalne arhitekture se nalazi domenska logika aplikacije koja sadrži poslovna pravila i entitete koji predstavljaju temeljnu funkcionalnost sustava. Jezgra je potpuno izolirana od vanjskih dijelova kao što su UI sučelja, baze podataka ili vanjske usluge (servisi).
PRIKLJUČCI (ports, interfaces) su sučelja preko kojih jezgra komunicira s vanjskim svijetom. Oni definiraju ulazne i izlazne mehanizme za aplikaciju. Priključci su obično apstraktni i implementiraju ih adapteri.
ADAPTERI su implementacije priključaka, portova. Oni su odgovorni za premošćivanje jaza između jezgre i vanjskih sustava kao što su baze podataka, korisnička sučelja ili drugih vanjskih usluga. Adapteri prevode zahtjeve iz jezgre u format koji vanjski sustav razumije i obrnuto.
Predavanje je dio ciklusa CODERS KITCHEN meetup-a, zanimljivih razgovora i korisnih praktikuma u splitskoj IT zajednici o raznim tehnološkim temama, sponzoriranima od strane IT tvrtke Maurer Electronics Split d.o.o. (članice njemačke grupacije Bundesdruckerei GmbH).
Sponzor događanja, Maurer Electronics Split d.o.o., uz zahvalu predavaču, Darku Kantiću, na predavanju te našim domaćinima, Digitalnoj Dalmaciji, na gostoprimstvu i ovaj će put za sve sudionike osigurati razne tople pizze iz obližnjeg Calypsa i hladna, osvježavajuća pića, kako bismo nakon predavanja i Q&A sesije mogli nastaviti ugodno druženje uz čašice razgovora u izvrsnoj atmosferi.
Prijavite svoj dolazak na meetup putem ove poveznice.
Obilježavanje 60-te obljetnice srednjoškolskog obrazovanja
- Details
- Datum: 20 Travanj 2024
- Autor: MB
Srednja škola "Jure Kaštelan" Omiš ove godine slavi punih 60 godina rada na edukaciji i uvođenju u život generacija i generacija mladih Poljičana i Omišana. Ova velika obljetnica zaslužuje i višednevnu proslavu, a što sve pripremaju "profe" iz moje, omiške srednje škole, možete vidjeti u programu fešte️.
Čestitamo!
Čestitamo!
12. Jesenice treking
- Details
- Datum: 20 Travanj 2024
- Autor: MB
Četvrta utrka Dalmatinske Trail Lige u 2024. godini, Jesenice treking, održava se ove subote, 20.4.2024. s početkom u Starom selu Jesenice. Puna "duzina" jedne od najdugovječnijih treking utrka u Dalmaciji i šire okupila je 324 trkača iz cijele Hrvatske i svijeta. Organizirane su dvije kategorije utrke: natjecateljska na Velikoj stazi (oko 27 km) s 44 natjecatelja, te 1999 natjecatelja na Maloj stazi (12 km). Rekreativna, jogging utrka (oko 5 km) okupila je i staro i mlado, brojne rekreativce i doktore lake šetnje, 81 njih koji su svi završili kao pobjednici, jer uspjeh je i maknuti se s kauča i prošetati u lijepoj našoj prirodi. Čestitamo organizatorima i svim sudionicima Jesenice trekinga. Fotografije polako pristižu.. no važno je da se šeta i uživa u prirodi.. i trči.
Memorijalni vatrogasni nogometni turnir u čast Zdravka Rakele-Bembe
- Details
- Datum: 20 Travanj 2024
- Autor: MB
18. tradicionalni memorijalni malonogometni turnir vatrogasnih ekipa, kojeg naši vatrogasci, članovi DVD Dalmacija Dugi Rat i ove godine organiziraju u znak sjećanja na svog preminulog člana Zdravka Rakelu "Bembu", koji je svoj mladi život izgubio u katastrofalnom požaru na otoku Korčuli 1985. godine, čuvajući ljudske vrednote od zajedničkog nam neprijatelja, održava se 20. i 21.travnja 2024. na crnom asfaltu SRC "Streljana" u Dugom Ratu. I ove godine kao i svih prošlih godina cilj je očuvati uspomenu na preminulog kolegu te promocija vatrogastva među mlađim članovima zajednice te druženje i istinsko zbližavanje vatrogasaca u ovom sportskom i prijateljskom nadmetanju.
Poljički sabor
- Details
- Datum: 14 Travanj 2024
- Autor: MB
Društvo Poljičana Sveti Jure Priko poziva na Poljički sabor. Ovogodišnji Poljički sabor održat će se u subotu, 20.04.2024. u 20 sati u Glagoljaškom sjemeništu na Priku. Sabor organizira Društvo Poljičana “Sveti Jure" Priko, a u programu nastupaju KUU "Mosor" Gata, Pučki pivači iz Tugara i guslar Ivan Marušić. U subotu će se na Poljičkom saboru birati poljički Veliki knez, favorit se dobro zna, te dva mala kneza po starome propisu i Statutu.
I dok našem današnjem puku još Šeks kroji zakone i transformira načine kako zaobići pravicu, stara priča o Poljičkom Statutu, o ustavu i zakonu koji nije bio mrtvo slovo na papiru, poučna je priča koju valja pričati novoj djeci, gostima, turistima, da su naši preci u ondašnjim društvenim okolnostima imali i pravo i pravdu do koje se držalo, i koju se provodilo. Poljički je statut pravedno i pošteno, čak daleko ispred svjetskih standarda onog vremena, uređivao odnose među ljudima i usmjeravao sav poljički puk prema općem dobru.
Poljička nam povijest pruža tolike primjere hrabrosti i požrtvovnosti. Ona nam pokazuje i svjedoči da postoje vrijednosti kojih se ne smijemo odreći. Poljica su itekako dala svoj doprinos hrvatskoj povijesti, kulturi i jeziku, i važan su dio cjelokupne baštine Hrvatskoga naroda. Proslavimo to i u subotu navečer na Priku i na Svetog Juru pod Gracom.
I dok našem današnjem puku još Šeks kroji zakone i transformira načine kako zaobići pravicu, stara priča o Poljičkom Statutu, o ustavu i zakonu koji nije bio mrtvo slovo na papiru, poučna je priča koju valja pričati novoj djeci, gostima, turistima, da su naši preci u ondašnjim društvenim okolnostima imali i pravo i pravdu do koje se držalo, i koju se provodilo. Poljički je statut pravedno i pošteno, čak daleko ispred svjetskih standarda onog vremena, uređivao odnose među ljudima i usmjeravao sav poljički puk prema općem dobru.
Poljička nam povijest pruža tolike primjere hrabrosti i požrtvovnosti. Ona nam pokazuje i svjedoči da postoje vrijednosti kojih se ne smijemo odreći. Poljica su itekako dala svoj doprinos hrvatskoj povijesti, kulturi i jeziku, i važan su dio cjelokupne baštine Hrvatskoga naroda. Proslavimo to i u subotu navečer na Priku i na Svetog Juru pod Gracom.