Dobra književna godina u Dalmaciji

Netom minula književna godina s praga odlaska i s legendarnim optimizmom sjećanja čini se dobrom. Zapažene knjige je objavilo nekoliko desetaka pisaca, a manje zapažene još i više. Splitski spisateljski prvoligaši su objavili svoje knjige i djeluju znatno ozbiljniji protukandidati metropolitanskim igračima nego kolege koji se izražavaju nogama - majstori s mora...
U Omišu, koji, osim politike, ima i jaka imena u likovnosti i novinarstvu, djeluje agilni omiški Centar za kulturu, koji vodi Petar Buljević, koji ljeti organizira odlične koncerte, a zimi umjetnički advent, pokrenuo je i biblioteku. U njoj je lani objavljena knjiga provokativne omiške blogerice Meri Bauk.  Pitanje dana ili tjedana je kad će pred javnost izići otisnuta nova pjesnička zbirka Ivice Sorića Surija. U Omišu djeluje i mladi zanimljivi i nagrađivani pisac napetih priča Ivan Katičić...

MAJSTORI S MORA

Dobra književna godina u Dalmaciji

Piše: Siniša Kekez / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija


Vrlo vjerojatno smo i u ovako širem pregledu nekog ispustili, za što se opravdavamo prigodom, obiljem materije i potrebnom brzinom pisanja.

Splitski spisateljski prvoligaši su objavili svoje knjige i djeluju znatno ozbiljniji protukandidati metropolitanskim igračima nego kolege koji se izražavaju nogama - majstori s mora.

Tu je u prvom redu čitani Ante Tomić, koji je pred sam konac godine objavio novu knjigu priča “Pogledaj što je mačka donijela”, koju je sigurno netko nekom donio i pod bor. Knjiga je predstavljena, a kritike i ocjene tek slijede.

Ivica Ivanišević je zadnjih nekoliko godina po produkciji nedvojbeno prvo ime. On je prošle godine objavio roman “Klanjam se” o srednjoeuropskom gradu sredinom tridesetih godina. Roman je potpomognut i otkupljen, u konkurenciji je i za nagrade. Kako svjedoče potpore za buduće knjige, Ivanišević će vjerojatno i u ovoj godini izići s knjigom.


Drugi ‘Morpurgov’ život

Jurica Pavičić objavio je novi krimić “Crna voda”, gdje prati mijene dalmatinskih malih mista kroz desetljeća, uz osvrt na raznorazne društvene i prostorne devijacije. Knjiga je, kao i većina onoga što napiše splitski kolumnist, izazvala pažnju, promocije, recenzije i gostovanja.

Koncem godine sinjsko-splitska spisateljica i kolumnistica Tanja Mravak objavila je svoju drugu, dugo čekanu knjigu priča “Naša žena”. Nakon niza uspješnih promocija, knjiga je dobro krenula i zaslužila je da se nađe u pregledu godine.

Čitana i prevođena Olja Savičević Ivančević, iznimno aktivna u Gradskom kazalištu lutaka Split, objavila je slikovnicu “Šporki Špiro i neposlušna Tonka”, uz ilustracije Svjetlana Junakovića.

Iako mjestom življenja i rada pripada Solinu, književnica i knjižničarka Nada Topić književno je, po našemu mišljenju, presudno vezana za splitsku scenu. A njoj je ova godina bila iznimno produktivna i plodna. Najprije je promovirala zapaženu knjigu proznih zapisa o djetinjstvu “Male stvari”. U prvoj polovini tekuće godine objavila je i knjigu o legendarnoj knjižari Morpurgo, prerađenu doktorsku disertaciju, kojoj su Algoritmova i vlasnička zbivanja oko knjižare svijetle prošlosti i, nadamo se, isto takve budućnosti dale dodatni vjetar u leđa. Osim toga, na kraju godine kod Meandar Medije solinska doktorica bibliotekarstva objavila je i knjigu poezije “Bezbroj i druge jednine”. Nada Topić i dalje piše, a letvicu je visoko digla.

Boba Đuderija objavila je novu Marčelinu, doduše kod riječkog nakladnika, promovirala je u nekoliko gradova, među ostalim i u Splitu te rodnom Šibeniku. Ministarstvo za nju nema sluha, ali pored toliko pratitelja, za to je ne bi trebalo biti briga.

Osamdesetima se u romanu “Zimska priča” koncem godine pozabavio ustrajni horor pisac Mislav Pasini.

Tonka Alujević dosta piše i objavljuje.

Mlada splitska profesorica i autorica nekoliko zapaženih priča po novinama Marija Rakić Mimica dobila je nagradu Prozak za najbolje autore do 35 godina. Vrlo brzo očekuje prvu knjigu proze.

U uspješnu splitsku scenu mogao bi se ubrojiti i Ante Zlatko Stolica. Pisac koji je odavno zapažen u splitskim studentskim časopisima prošle je godine trijumfirao u Puli kao scenarist filma “Kratki izlet”.

Na mladoj splitskoj sceni časopisa, platformi i portala ima još mladih, talentiranih, nagrađivanih autora koji obećavaju da bi uskoro mogli ući u prvu ekipu.


Snažna pjesnička baza

Što se tiče poezije, slikar i pjesnik Hrvoje Marko Peruzović, kao dobitnik nagrade za književnost na društvenim mrežama. objavio je knjigu "Nekoga moramo voljeti (kako na webu tako i na zemlji)". Knjiga zaslužuje pažnju zbog svježine, vještine, načitanosti, domišljatosti. zaigranosti, kulturnoga konteksta, pa i humora.

Splitska udruga Dadanti i ove se godine disciplinirano pridržavala okupljanja ponedjeljkom i objave nekoliko knjiga poezije i proze svojih članova.

Novu pjesničku knjigu “Per mutacije” objavio je pjesnik i moderator Marijo Glavaš.

Ivana Čagalj za zbirku “Paralaksa” dobila je nagradu “Anđelko Novaković”. Pjesnikinja je stjecajem okolnosti knjigu dugo čekala, ali to joj je donijelo visoku autorsku zrelost. I ona je u ovoj godini najavila novu knjigu.

Petar Opačić objavio je nekoliko knjiga prijevoda angloameričkih pjesnika, ali nije zapostavio ni vlastitu poeziju...

Gordana Benić po pravilu ima nešto vrijedno o Dioklecijanovoj palači, što urednike, žirije i čitatelje ostavlja bez daha.

Produktivan je i Jakša Fiamengo, koji ne dopušta da godina prođe bez zbirke ili rukoveti klapskih pjesama.

Pjevanu poeziju, od popa do hip-hopa, u ovom ćemo pregledu ostaviti po strani, uz notaciju zanimljive knjige Nikole Čelana o hip-hop počecima devedesetih u Splitu i uvijek klasičnog Saše Antića.

Split ima bogatu bazu pisaca u udruzi “Vlaho Bukovac”, Kulturi snova, čakavskim društvima, Društvu književnika. Iako je dijalektika napuštena ima više od četvrt stoljeća, takva baza pruža realnu mogućnost da će u perspektivi kvantiteta prijeći u kvalitetu, baza u nagradnju, a lokalno u nacionalno.

Snaga splitskog nakladništva može se vidjeti i u položaju Verbuma, petog ii šestog nakladnika po snazi u državi, s jakom knjižarskom mrežom i velikom manifestacijom Dani kršćanske kulture.

Ili lokalno snažnog Književnog kruga Split s respektabilnom produkcijom i manifestacijama kao što su Knjiga Mediterana i Marulićevi dani.

Naklada Bošković ima sve jači autorski i prijevođeni portfelj i želju da nadiđe dosadašnju praksu.

Splitski ogranak Društva hrvatskih književnika živo je prisutan u gradu, pa i onaj Hrvatskoga društva pisaca.


Festivalski grad

Vrijedi istaknuti i prvi Mediteranski festival knjiga, koji se u svibnju u kratkom roku uspio održati na Gripama. On je donio ponešto književnih gostiju, događanja i okruglih stolova, kao i knjižne rasprodaje i šušura. Malo je bilo dječjih i brzinskih bolesti, ali iskusna ekipa uspjela je prirediti festival u kratkom roku. Ove godine MFK bi trebao bi biti još bolje.

Višegodišnji voditelj dobrodošle jedne od splitskih škola kreativnog pisanja Nebojša Lujanović u Gradskoj knjižnici Marka Marulića pokrenuo je zanimljvu tribinu Demontaža, gdje uz pomoć ravnatelja Dražena Šaškora dolaze jaki književni gosti iz Hrvatske i regije.

U GKMM-u je u rujnu uspješno održani dobro posjećen dio Festivala svjetske književnosti, koji je, među ostalim, doveo hitoidni talijanski spisateljski tandem Monaldi & Sorti.

Lani je Festival pričanja priča Pričigin obilježio deset godina djelovanja, kao i udruga Kurs. Bookvica, u kojoj je Patricija Horvat za sumoderatoricu odabrala Tanju Mravak, desetu godišnjicu obilježit će ove godine.

Tribina Diskursija primila je više od sto gostujućih pisaca. Po svemu sudeći, stari dobri Marko Marulić ne bi se trebao sramiti današnjeg splitskog književnog trenutka.

Opet se pokazuje da snaga splitskih nakladnika ne uspijeva pratiti veličinu književne scene pa pisci objavljuju uglavnom izvan Dalmacije.


Omiški Centar za kulturu

U Omišu, koji, osim politike, ima i jaka imena u likovnosti i novinarstvu, djeluje agilni omiški Centar za kulturu, koji vodi Petar Buljević, koji ljeti organizira odlične koncerte, a zimi umjetnički advent, pokrenuo je i biblioteku. U njoj je lani objavljena knjiga provokativne omiške blogerice Meri Bauk.

Pitanje dana ili tjedana je kad će pred javnost izići otisnuta nova pjesnička zbirka Ivice Sorića Surija.

U Omišu djeluje i mladi zanimljivi i nagrađivani pisac napetih priča Ivan Katičić.

Veliku je stvar na Bolu napravila Sanja Baković, organiziravši različita kulturna i književna događanja. I sama autorica zapažene poetske zbirke “Plovna mjesta”, Sanja svakodnevo na portalu “Odvalimo SE poezijom” čitateljstvu na dnevnoj i besplatnoj bazi daruje po neku pjesmu domaćih i stranih pisaca.

Iz Baške Vode redovito rukovet pjesama za vječnost izbaci Petar Gudelj. Naravno, ne smije se zaboraviti ni poslovično kultivirana otočna scena.


Zadar-Šibenik-Dubrovnik pravac književne živosti

Zadar ima jaku literarnu scenu. Uz klasike kao što je produktivni Ivan Aralica, ili Tomislav Marijan Bilosnić, glavni ton zadarskoj književnoj živosti daje dvojac Staša Aras i Želimir Periš, predvodnici udruge ZaPis.

Aras je lani objavila zapaženu knjigu stihova “Nedolično i vrijedno spomena”, dok je Periš prošlu godinu pauzirao, nakon hiperproduktivne 2016. Njih dvoje godinama rade i na važnom vođenju škole kreativnog pisanja, a i organiziraju gostovanja i književna događanja, među ostalim i važni i zahtjevni Kalibar Bestival, uz pomoć
profesorice Andrijane Vidić.

I ostali “zapisovci” pišu i objavljuju, dobivaju nagrade, kao Lada Vukić. Šampion je Robert Vodanović Čopor, prvak Hrvatske u slam poeziji. Za zadarski književni život važan je klub Nigdjezemska, pa i časopis Zadarska smotra.

Književni Šibenik početkom godine oslabljen je odlaskom izuzetno značajnog pisca Ive Brešana. U dramskom poslu istaknula se dramatičarka Marija Dukić čiji se nagrađivani komad za mlade “Što čekamo?” u HNK-u Split i po gostovanjima uspješno izvodio gotovo cijelu godinu.

I, srećom, nema naznaka da će stati. Emir Imamović Pirke trenutno se manje daje kao romanopisac, a više kao kolumnist i organizitor Pričigina i festivala Fališ, na koji dovodi jače, svjetske pisce i intelektualce. Prošlu je godinu preskočio šibenski pisac i novinar Antonio Barišić.

Što se tiče Dubrovnika, i dalje u oči prvi upada Luko Paljetak, pjesnik, prevoditelj, akademik. On je dvije knjige objavio i kod Naklade Bošković Split, a i priređuje knjige, poput knjige Držićevih sentenci...

Tu je i Vojo Šinddić koji prevodi beatnike, američke i japanske pisce, a piše vlastitu poeziju, kvalitativno vrlo blisku prijevodnim standardima.

Društvo dubrovačkih pisaca objavljuje pristojan broj knjiga, među ostalim i “Dubrovački libar Marka Uvodića Splićanina", pod vještom uredničkom palicom dramaturga Hrvoja Ivankovića.


***

Godina za nama ostavila je traga u nezadovoljstvu splitskih i dalmatinskih nakladnika otkupnom politikom Kulturnog vijeće za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost Ministarstva kulture.

Istaknuti prigovori, koji su se nešto tiše mogli čuti i prijašnjih godina, mogu se svesti na to da u Runjaninovoj slabije prolaze knjige i pisci iz Dalmacije.

Nadamo se da se u ovoj tek započetoj godini to neće ponoviti. Naravno, ako se na tome počne raditi odmah.