DUGI RAT

Miroslav Krleža (1893. - 1981.) jedna je od stožernih osoba hrvatske kulture, s utjecajem daleko izvan književne sfere. Cijeli jedan ljudski radni vijek – četrdeset i jedna godina – navršila se 29. prosinca od smrti po mnogima najvećeg hrvatskog književnika, a svakako najznačajnijeg našeg pisca 20. stoljeća, Miroslava Krleže. Rođen je 7. srpnja 1893. u Zagrebu, svom voljenom gradu, kojeg je nerado napuštao i u kojem je ostao do svoga kraja. Krleža je u književnosti, ali i cjelokupnom životu hrvatskog naroda i čitavog našeg podneblja doista odigrao ulogu proroka. Pojavio se poput meteora s potpuno novim književnim izrazom, buntovnim i snažnim, ali i jednom novom ulogom umjetnika – duboko angažiranom. Njegovo je cjelokupno djelovanje dalo golemi pečat hrvatskoj kulturi, društvenom životu, pa i politici, iako se njome nikad izravno nije bavio. Krleža je jedina osoba u nas koja ima vlastitu enciklopediju, Krležijanu, kao bjelodani dokaz da je njegovo djelo, književno i životno, zaista čitava enciklopedija. No možda zato još nije dobio ni film ni TV seriju o sebi, poput recimo Tina Ujevića – Krleža je takav zalogaj da se još nitko, izgleda, nije odvažio na to. Unatoč svim mogućim preispitivanjima i novim čitanjima, Krležino djelo stoji i danas priznato u svojoj iznimnoj veličini. U četiri desetljeća nakon Krležine smrti svijet se uvelike izmijenio i mijenja se brže nego ikad prije. Nakon desetljeća velikih priznanja u doba druge Jugoslavije, ponekad i pretjeranih hvalospjeva ili uzimanja svake Krležine prosudbe (o literaturi i izvan nje) kao konačne, već 1980-ih javljaju se pojedinci koji ga pokušavaju rušiti s pijedestala, a to se nastavilo osobito nakon 1990. Tu se lako odlazi u drugu krajnost, piše Hrvoje Dečak na stranicama HAK revije..

Nova pjesnička knjiga Levitacije predstavlja veliki zaokret na više razina. Prije svega, poetičkoj i stilskoj. Od refleksije natopljene emocionalnošću i ekspresivnošću, mladi se Tomaš okrenuo pjesništvu Znaka. (...) Kod Tomaša uočavamo nekoliko karakteristika. To su naginjanje vizualnim rješenjima pjesama, grafostilističke akrobacije, telegrafski stil, autometapoetička (samo)svijest, hipermetaforizacija, tragovi mimezisa i interdiskurzivnost...   (izvadak iz predgovora, Tin Lemac)

U povodu 100. obljetnice rođenja Nikole Milićevića (Zvečanje, 27. studenoga 1922. – Zagreb, 1. ožujka 1999.), velikog poljičkog i hrvatskog  književnika i prevoditelja, novinara, lektora i profesora, redovitoga člana HAZU-a od 1992., dobitnika nagrade "Goranov vijenac“ za cjelokupan pjesnički opus (1998.) i nagrade "Vladimir Nazor" za životno djelo (1994.), u nastavku članka prenosimo tekst Siniše Vukovića objavljen u Slobodnoj Dalmaciji od 16. ožujka 2021...

Ovaj vikend ćemo obilježiti rad velikih nacionalnih, ali i zavičajnih književnika Drage Ivaniševića u kinu „Dalmacija“ Dugi Rat u petak, u 19 h i 100.-tu godišnjicu rođenja Nikole Milićevića u Gradskoj knjižnici Omiš, u subotu u 19 h. Izvrsni dramski umjetnici, predavači i glazbenici dat će sve od sebe da kvalitetno i s užitkom provedemo zajedno ove dvije književne večeri.Ulaz je slobodan, a ni izlaz se ne naplaćuje! Svojim dolaskom ne gubite ništa, jedino možete obogatiti svoju dušu..

U Dugom Ratu u četvrtak, 22.09.2022. u 19 sati u prostorima nekadašnjeg kina "Dalmacija" predstavljena je knjiga o Anti Klariću, našem sumještaninu, jeseničaninu, bivšem Pučkom pravobranitelju i potpredsjedniku Sabora RH, i jednom od malobrojnih koji je izašao čista obraza iz sfera visoke politike.
- "Ova knjiga nije o meni, ovo je knjiga o nama, ona je glas povijesti u vremenu borbe za čovjeka, borbe protiv vlastitog zla, borbe za demokraciju. Od početka 1990-ih suprostavljao sam se grabeži društvenog vlasništva, pretvorbi i privatizaciji, pljački bankarskog sustava, financijskom inženjeringu privilegiranih. Neki su dobijali desetine milijuna njemačkih maraka, a neki građani čja su mjesta bila pod granatama nisu mogli dobiti mi tisuću tadašnjih maraka. Ustati protiv vlastitog zla bila je građanska obaveza. Branio sam ljudske vrijednosti, dostojanstvo hrvatskog imena, borio sam se za načelo da je hrvatski čovjek temelj demokracije", rekao je Ante Klarić lani u Rijeci, na predstavljanju knjige u kojoj je on glavni lik, a autor Frano Piplović naslovio ju je “Ante Klarić – endemska pojava hrvatske politike”.
– Među nama je malo velikih ljudi, a među tim velikim malo ih se izdiže svojom veličinom. Taj koji se izdiže je Ante Klarić. On je uložio svu svoju snagu u stvaranje Lijepe naše kakvu smo sanjali, a ne onakvu kakvu živimo. Kao pučki pravobranitelj služio je građanima osam godina. Kritizirao je ono što ne valja, pomagao je obespravljenima. On je pošten domoljub i intelektualac, a sve što je činio, činio je za opće dobro, kazao je dr. Ante Simonić, jedan od riječkih promotora Piplovićeve knjige.
Naš Omišanin u Rijeci, Bože Mimica, zahvalio se autoru knjige što je napisao djelo bez kojega će biti nemoguće znanstveno baviti se modernom hrvatskom poviješću. Doista, riječ je čovjeku koji je izašao čista obraza iz ralja hrvatske politike. Koja rijetkost! Pravi endem. Naš sumještanin Ante Klarić!

Poštovani, čast nam je pozvati Vas na predstavljanje knjige našeg dragog Jeseničanina Ante Klarića "ENDEMSKA POJAVA HRVATSKE POLITIKE, zaštitnik siromašnih, zaboravljenih i protjeranih" u organizaciji udruge "Tvornica" Dugi Rat, koja će se održati u četvrtak, 22.09.2022. s početkom u 19 sati u prostorima nekadašnje kino dvorane “Dalmacija”, Dugi Rat.
Knjiga obuhvaća govore, članke, rasprave, izvješća, komentare, izjave, razgovore, intervjue Ante Klarića, bivšeg Pučkog pravobranitelja i potpredsjednik Sabora RH, u vremenskom periodu od 1990. do 2005. Knjiga o našem istaknutom sumještaninu rad je autora, urednika i priređivača Frane Piplovića.
O njoj će u četvrtak u Dugom Ratu govoriti Frano Piplović, autor, priređivač i urednik, a promovirati će je akademik Davorin Rudolf i Ante Klarić, bivši Pučki pravobranitelj i potpredsjednik Sabora RH. Sve će to šesno moderirati Ivana Župa, dramska umjetnica.
Vidimo se u četvrtak navečer u kinu "Dalmacija" Dugi Rat.