DUGI RAT

Miroslav Krleža (1893. - 1981.) jedna je od stožernih osoba hrvatske kulture, s utjecajem daleko izvan književne sfere. Cijeli jedan ljudski radni vijek – četrdeset i jedna godina – navršila se 29. prosinca od smrti po mnogima najvećeg hrvatskog književnika, a svakako najznačajnijeg našeg pisca 20. stoljeća, Miroslava Krleže. Rođen je 7. srpnja 1893. u Zagrebu, svom voljenom gradu, kojeg je nerado napuštao i u kojem je ostao do svoga kraja. Krleža je u književnosti, ali i cjelokupnom životu hrvatskog naroda i čitavog našeg podneblja doista odigrao ulogu proroka. Pojavio se poput meteora s potpuno novim književnim izrazom, buntovnim i snažnim, ali i jednom novom ulogom umjetnika – duboko angažiranom. Njegovo je cjelokupno djelovanje dalo golemi pečat hrvatskoj kulturi, društvenom životu, pa i politici, iako se njome nikad izravno nije bavio. Krleža je jedina osoba u nas koja ima vlastitu enciklopediju, Krležijanu, kao bjelodani dokaz da je njegovo djelo, književno i životno, zaista čitava enciklopedija. No možda zato još nije dobio ni film ni TV seriju o sebi, poput recimo Tina Ujevića – Krleža je takav zalogaj da se još nitko, izgleda, nije odvažio na to. Unatoč svim mogućim preispitivanjima i novim čitanjima, Krležino djelo stoji i danas priznato u svojoj iznimnoj veličini. U četiri desetljeća nakon Krležine smrti svijet se uvelike izmijenio i mijenja se brže nego ikad prije. Nakon desetljeća velikih priznanja u doba druge Jugoslavije, ponekad i pretjeranih hvalospjeva ili uzimanja svake Krležine prosudbe (o literaturi i izvan nje) kao konačne, već 1980-ih javljaju se pojedinci koji ga pokušavaju rušiti s pijedestala, a to se nastavilo osobito nakon 1990. Tu se lako odlazi u drugu krajnost, piše Hrvoje Dečak na stranicama HAK revije..

MIROSLAV KRLEŽA

I danas stvara nelagodu u hrvatskoj kulturi

Izvor: HAK revija

– Društvena i intelektualna pozicija koju je nekad u Hrvatskoj (pa i u čitavoj Jugoslaviji) zauzimao Krleža danas je jednostavno nezamisliva. Umjetnost/književnost ima danas općenito nisko mjesto na društvenoj ljestvici vrijednosti, dok se glas pisca gubi u zaglušujućoj medijskoj buci. Pod naletom trivijalizacije, medijske manipulacije i agresivnog prodora popularne kulture književni kanon (a Krleža je jedan od stupova našega kanona) sve se više spušta ‘prema dolje’, prema djelima i opusima koje bismo još do jučer bili skloni svrstati u područje ‘niskoga’ ili ‘banalnoga’. Pred golemim Krležinim opusom kao da vlada kolektivna zbunjenost – mišljenje je akademika Krešimira Nemeca, jednog od najboljih poznavatelja Krležine literature i njezine recepcije.

Nažalost, unatoč mnogim prijevodima, Krleža je i danas premalo poznat u Europi. Za njega uglavnom znaju samo ljudi iz akademskih južnoslavističkih, odnosno kroatističkih krugova. Tek nešto bolje kotira Ivo Andrić, dakako zbog Nobelove nagrade, koja je Krležu nekako mimoišla.