Imamo skoro sve i zato smo prestali primjećivati ljepote koje su još uvijek oko nas. Društvene mreže svakodnevno nas obasipaju fotografijama i videosnimkama na kojima prikazuju neke od najljepših dijelova svijeta, i to je dovelo do toga da zaboravljamo ljepote koje nas okružuju svakog dana i ljepote koje se nalaze diljem Lijepe Naše. No, zato valja putovati ili barenko čitati, a tu smo i mi da vas svako malo podsjetimo tko smo i u kakvom raju na zemlji živimo.
Jedna od naših ljepotica jest Državna cesta D8, odnosno popularna Jadranska magistrala, dugonoga ljepotica koje se proteže u dužini od čak 643,8 kilometara, . Jadranska je to turistička cesta, jedna je od glavnih cesta u državi koja povezuje sjeverni i južni Jadran. Izgrađena tijekom 50-ih i 60-ih godina 20. stoljeća, izrasla je u ljepoticu kojoj se dive svi u svijetu.
Ova cesta povezuje sve važnije gradove na Jadranu – Rijeku, Zadar, Šibenik, Split, Dugi Rat, Omiš, Makarsku, Ploče i Dubrovnik. Svi su oni sastavni dio Jadranske magistrale i gradovi koji su dali svoj doprinos njezinoj popularizaciji. Iako se s Jadranskom magistralom paralelno proteže nova, moderna autocesta, ona ipak nije izgubila na svojoj važnosti i sve je više ljudi koji se 'vraćaju' na nju kako bi uživali u prekrasnim prizorima i pogledu na Jadransko more s jedne strane i npr. Velebit s druge.
I upravo je to ono zbog čega je proglašena jednom od najljepših cesta na svijetu. Mnogo je cesta koje se protežu kraj obale, ali rijetko koja može se pohvaliti tako azurno plavim morem u kojem su, kao biseri, razbacani naši otoci. Na nekim mjestima spušta se do samog mora, dok se na drugim mjestima usijeca visoko u brda. Na nekim je mjestima ravna, a ponegdje vrludava i vijugava poput zmije. No kako god bilo, kojim god dijelom da se vozite, budite sigurni da ćete naići na jedan prizor koji će vam oduzeti dah.
Svojedobno je zadovoljila prometne potrebe stanovništva, gospodarstva i turizma, ubrzala razvoj priobalja i cijele Hrvatske, no zbog svojih ograničenih prometnih svojstava (kolnik širine 6 do 7 m, a u istarskome području samo 5 do 6 m, polumjeri zavoja mjestimice manji od 60 m, a uzdužni nagibi veći od 6%) danas nije u stanju odgovoriti izazovu povećanoga prometa. Zbog toga su već 1975. počeli radovi na izgradnji zaobilaznica oko Pule, Rijeke, Crikvenice, Trogira, Splita, Omiša, a iako je danas većina prometa preusmjerena na suvremene autoceste, koje bi trebale postati dijelom planirane jadransko-jonske autoceste, neke od obilaznica nikako da se završe. Od 1970. se čeka na brzu cestu Trogir - Omiš, dio kroz Kaštela je završen, no od Splita do Omiša se kilavimo na papirologiji, dozvolama, natječajima i dabome, financiranju brze ceste koja će jednom, valjda još za našega života, bolje povezati Split, Dugi Rat i Omiš.
I tako, čekajući na nove ceste i dalje vozamo svoje autiće obalnomm, našom starom, dobrom Jadranskom magistralom, pokušavajući preživjeti svakidašnje kolone kroz Podstranu gledajući ljepote ovo malo obale što je još nismo izbetonirali i čuvajući uspomene na ovu ljepoticu kakva je bila nekoć...
Jadranska magistrala, ako ne živite na potezu od Omiša do Splita, još uvijek je jedna od najljepših cesta na svijetu. Jer gdje ćete drugdje naći toliko prirodne ljepote, prekrasne prizore na plavo more, mala mista i gradove, uvale i plaže, koji se pružaju uz dužobalnu cestu ispod planina koje svjedoče dugoj i teškoj povijesti prometovanja u Hrvata...

Jadranska magistrala – jedna od najljepših cesta koja je promijenila Hrvatsku

Izvor: Geotech.hr , Pun Kufer

Nakon drugog svjetskog rata većina priobalnih naselja i gradova na Jadranskom moru bila je povezana samo morskim putem. Postojala je prava potreba za boljim cestovnim povezivanjem.

Gradnja magistrale počinje već tijekom drugog svjetskog rata i traje do 1965. godine. Cesta se proteže od Slovenskog primorja na sjeveru pa sve do juga Crne gore. Ukupne je duljine 1006 km, većim dijelom se proteže na području Hrvatske, 818 km. Danas se jadranska magistrala većim dijelom sastoji od državne ceste D8, dok su manjim dijelom u Istri to ceste D66 i D75.

Projekt jadranske magistrale izradio je Inženjerski zavod iz Zagreba. Tijekom projektiranja glavne smjernice bile su povezati što više dužobalnih naselja i gradova sa što manjim troškovima. Osnovne karakteristike prometnice: širina kolnika od 8 do 8,5 m te maksimalni usponi 5-6%.

Veličini ovog projekta svjedoči to što je tijekom izgradnje bilo angažirano preko 10 tisuća radnika i gotovo 300 inženjera i tehničara. Ukupno je iskopano preko 6 milijuna kubičnih metara materijala, većinom miniranjem te je u tu svrhu utrošeno preko dvije tisuće tona eksploziva. U gradnji je sudjelovala i vojska. Most Bistrine u blizini Stona dugačak 482 metra izgrađen u svega 10 mjeseci čime je postignut svjetski rekord. Danas Grčkim neimarima ne uspjeva napraviti novi most niti godinu dana nakon što su Kinezi napravili Pelješko mot.

Duž trase podignuto je 26 mostova raspona od 5 do 20 metara i 13 mostova dužih od 50 metara. Mostovi od 30 do 600 metara ukupno su dugi 3734 metra.

Zanimljivo je da je naftni gigant Shell ponudio financirati izgradnju cijele jadranske magistrale uz uvjet dobivanja dvadesetogodišnje koncesije za naplatu cestarine i monopol nad benzinskim postajama duž cijele obale.

Nakon svečanog otvorenja cijele jadranske magistrale 30. svibnja 1965. godine uslijedio je nagli razvoj cijele hrvatske obale. Strani i domaći turisti u velikom broju posjećuju obalu i većinom se voze jadranskom magistralom. Duž ceste grade se brojne kuće, vikendice, hoteli, moteli, odmorišta pa čak i cijela nova naselja. Magistrala potiče i masovnu selidbu stanovništva iz unutrašnjosti Dalmacije prema obali u potražnji za poslom.

Izgradnjom “Dalmatine” – autoceste A1, jadranska magistrala značajno gubi promet koji se seli na moderniju i bržu autocestu. Od Nakon drugog svjetskog rata većina priobalnih naselja i gradova na Jadranskom moru bila je povezana samo morskim putem. Postojala je prava potreba za cestovnim povezivanjem. za zaljubljenike u vožnju.

Automobilisti i motoristi iz čitavog svijeta proglasili su ju jednom od 10 najlijepših cesta na svijetu. Uz taj prestiž dolazi i crna strana priče. Jadranska magistrala je i među najopasnijim cestama na svijetu. Na njoj se nalazi mnogo izuzetno oštrih zavoja i u njenom podnožju su smrtonosne litice.

Ove godine jadranska magistrala dobila je i jednu novu dionicu, Pelješki most. Najveći hrvatski infrastrukturni projekt koji konačno teritorijalno objedinjuje Hrvatsku i dubrovačko primorje cestovno povezuje s ostatkom zemlje.


Više o Jadranskoj uspornici...

https://npscp.info/component/k2/item/463-pola-stoljeca-jadranske-magistrale-cesta-koju-je-pregazilo-vrijeme-ali-je-ostala-ljepota

https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=28474

https://punkufer.dnevnik.hr/clanak/jadranska-magistrala-zasto-je-proglasena-jednom-od-najljepsih-cesta-na-svijetu---449313.html

http://www.gradst.hr/Portals/9/docs/katedre/Metalne%20konstrukcije/ODRAVANJE%20CESTA.pdf

http://hr.wikipedia.org/wiki/Dr%C5%BEavna_cesta_D8

http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20030924/feljton01.asp

https://www.facebook.com/notes/613440298669235/?__tn__=H-R