DUGI RAT

Nakon poklada i maškaranih slavlja i fešti s srijedom nam tiho stiže korizma. Idućih 40 dana biti ćemo u korizmenom vremenu, vremenu priprave, razdoblju u kojem bi kršćani i oni koji se takvim osjećaju mogli "stati malo na balun svog života" i početi ili nastaviti promišljati kako biti bolji ljudi i preispitivati koliko su u svom svakodnevnom životu doista khm.. kršćani. Da, u onom pravom, skoro već zaboravljenom značenju te riječi, a koliko samo po običajima, "pa papiru". Korizma je vrijeme kad mnogi opet započinju sa "odricanjima" od nekih nepotrebnih stvari i (loših) navika, da bi se nakon 40 dana najčešće sve opet, kao u onoj Arsenovoj pjesmi, nastavilo sve po starom...

Premda se vijest o imenovanju splitsko-makarskog nadbiskupa mons. Dražena Kutleše nadbiskupom koadjutorom i nasljednikom kardinala Bozanića očekivala intenzivno posljednjih dana u crkvenim krugovima, kada je i objavljena izazvala je cijeli niz reakcija u Zagrebačkoj nadbiskupiji. Od onih pozitivnih da će doći do nekih promjena do negativnih jer je ponovno na Kaptol zasjeo netko tko nije poniknuo iz zagrebačkog klera, ali i ravnodušnih da se baš ništa neće promijeniti jer na Kaptol dolazi “Bozanić 2.0”.
Kaptolski kler, to je sad poprilično jasno, iznimno je nezadovoljan Kutlešinim imenovanjem, smatra da ih se opet preskočilo, da su postali nevažni, ali i sami priznaju kako ih od "ovog pape" više ništa ne može iznenaditi. Za jedne je Dražen Kuleša karijerist koji jednostavno ne može odbiti funkciju, za druge osoba od povjerenja Vatikana, ali i umirovljenog biskupa iz Mostara, za one treće, radikalnije, osoba koja je ponizila kardinala Bozanića, a za onu četvrtu struju zapravo je prelat koji je samo potvrdio dojam koji je stekla javnost: Papa nema povjerenja u kler Zagrebačke nadbiskupije. Samo rijetki će priznati da su si za sliku i dojam Kaptola u javnosti sami krivi, da su se zatvorili od vjernika unutar svojih zidina i prebendarskih kurija, da su financijski netransparentni, da su često bili naklonjeni jednoj političkoj opciji kojoj su služili kao jedna od poluga za osvajanje vlasti, da nisu isticali kandidate koji bi izašli iz sjene sadašnjeg kardinala.
Dražen Kutleša zna što žele u Vatikanu i tako će se i ponašati. On nije liberal, kao što neki misle, ali jest predstavnik nove generacije biskupa. Apostolski nuncij u Hrvatskoj Giorgio Lingua takvu osobu nije našao u Zagrebu i okolici. Ako su u Vatikanu mislili da će Kutleša napraviti zaokret u vezi sa Stepincem, vjerojatno su se preračunali. Napokon, i naš poljičanin i riječki nadbiskup Mate Uzinić u čestitki koju je poslao Kutleši istaknuo je kako moli zagovor i bl. Alojzija Stepinca.

Mještani naše Općine u svojim su župama u obiteljskom okruženju dočekali najradosniji katolički blagdan. Božićnim misnim slavljima prisustvovao je veliki broj vjernika, kako na sinoćnjim polnoćkama, tako i na jutrošnjim svetim misama. Potom se krenulo u čestitanje, prijatelji, susjedi,.. a nakon bogatog blagdanskog ručka mnogi će za ovog relativno lijepog vremena učiniti i đir po rivi, po mjestu.. sritan Božić!

Djeca iz Dječjeg vrtića Dugi Rat, oslađena slatkišima koje im je donio naš župnik, u petak su ukrasili i okitili adventski vijenac postavljen na trgu Svetog Josipa u Dugom Ratu, a u svetu nedjelju, prvu adventsku, upaljena je i prva adventska svijeća na velikom vijencu na trgu Svetog Josipa uz crkvu posvećenom našem nebeskom zaštitniku....

Ups, oprostite dragi čitatelji, potkrala nam se stara vijest, lanjska vijest, iz studenog 2021.
Kako stvari danas stoje, 7 kišnih dana prije Došašća, pred vremenom kojeg će vjernici opet provesti u pripravi i iščekivanju Božića, vremenu kojemu se svi vesele, a ponajviše djeca, još nema ni traga radovima oko postavljanja adventskog vijenca na trgu ispred naše crkve. Ali dobro, ima još sedam dana za sve napraviti, začas će se to skockati, jer sve je takoreći spremno još od lani, vijenac je na sigurnom, a naši općinski komunalci i lokalni umjetnici i djeca iz dugoratskog vrtića jedva čekaju opet dati ruke da se adventski vijenac postavi, uredi i okiti. Župno vijeće će tradicionalno slatkišima dočekati djecu, a uskoro će se i postaviti i župne jaslice u župnoj garaži, rad mladog kipara Srećka Mimice...

Prvoga dana mjeseca studenoga svake godine slavimo blagdan Svih svetih. Tog dana slavimo one svece i svetice koje je Crkva proglasila svetima, kao i one koji nisu proglašeni svetima, ali su svojim životom ostvarili ideal kršćanskog života te su njihove duše ušle u kraljevstvo Božje. U župnoj crkvi Svetog Josipa u Dugom Ratu svečana sveta misa je u 10 sati, a odrješenje u 10:45 sati kod spomenika svim palima za Hrvatsku na trgu Svetog Josipa u Dugom Ratu.
Dušni dan slavimo svake godine 2. studenoga, kada se sjećamo svih svojih dragih pokojnika. Pohodi grobovima i grobljima u tom pogledu redoviti su znak pažnje i vjere. Tog dana vjernici mole za duše svojih dragih pokojnika, za njih pale svijeće na grobovima, plaćaju mise, odalaze na misu, povezujući se tako svojim molitvama s njima. Svečana sveta misa je u 9.00 sati, a tiha sveta misa u 17.00 sati.

Iz župe sv. Josipa, Dugi Rat javljaju da Ured za pastoral mladih Splitsko-makarske nadbiskupije organizira hodočašće mladih od Gospina prasvetišta u Solinu do Gospina svetišta u Sinju. Program će se održati u subotu, 6. kolovoza, a započet će od 19:30 kada će mladi i oni koji se tako osjećaju imati priliku za ispovijed na Gospinu otoku. Potom će u 21 sat uslijediti sveta misa nakon koje će se svi poznatom hodočasničkom rutom uputiti prema Sinju. Po dolasku u Sinj sudjelovat će na svetoj misi koja će se održati u 6 sati, a predvodit će ju gvardijan sinjskoga samostana fra Marinko Vukman.

Veliki petak označava spomen na Isusovu muku i smrt. Na taj se dan u Crkvi i među kršćanima oduvijek postilo. Veliki petak jedini je dan u godini kada Crkva ne slavi euharistijsku žrtvu, postoje samo obredi Velikog petka koji započinju u šutnji, bez pjesme, ne zvone crkvena zvona, oltar je bez križa, oltarnika, svijeća ili cvijeća kako bi se što bolje istaknula Isusova muka i smrt. Evanđelje na Veliki petak je Muka, i to po Ivanu, koja se čita ili pjeva. Stariji ljudi nekada su molili 33 Isusove krunice. Na Veliki petak pije se čaša crnog vina kao uspomenu na prolivenu Isusovu krv. Sve je tiho, ništa se značajnog ne radi. U Poljicama se navečer prije obreda pjeva Gospin plač, drugdje se održavaju procesije s upaljenim svijećama i nošenjem križa kao simbolom, koji je od simbola muke i trpljenja postao znak spasenja i otkupljenja.

Nalazimo se u Velikom tjednu koji završava Uskrsom, najvećim i najvažnijim kršćanskim blagdanom. Na Uskrs slavimo središnji događaj kršćanstva - Kristovo uskrsnuće. Sveto trodnevlje započinje u četvrtak misom Večere Gospodnje. Na Veliki petak uz vjerske obrede velikog petka - služba riječi, Muka po Ivanu, klanjanje Svetom križu, a koji počinju u 19 sati ove će se godine po prvi put održati duža verzija procesije koja će prolaziti kroz centar Dugog Rata sa upaljenim svijećama. Prije vjerskih svečanosti, vjernici koji još nisu pristupili sakramentu ispovijedi imati će u vremenu od 16 - 18:30 sati prigodu da to učine i da dostojno koračaju kroz ove najsvetije dane katoličke vjere u ovoj izvanrednoj godini Božanskog milosrđa. Na veliku subotu vazmeno bdijenje počinje u 23 sata. Na Uskrs, kada slavimo Isusovo uskrsnuće i pobjedu nad grijehom i smrti, svečana sveta misa je na programu u 10:00 sati a večernja u 19:00 sati. Sretan nam Uskrs!  Zbilju uskrslog Krista širimo oko sebe, noseći u svijet pouzdanje, vjeru i nadu...

Na kršćanski blagdan Cvjetnice, ove nedjelje ispred dugoratske crkve Sv.Josipa blagosloviti će se maslinove grančice, a potom će se služiti nedjeljna sveta misa. Počinje Veliki tjedan koji završava najvećim kršćanskim blagdanom - Uskrsom. Na blagdan Cvjetnice ophodnjama s blagoslovljenim maslinovim i palminim grančicama kršćani se prisjećaju slavnoga ulaska Isusa Krista u Jeruzalem. Prema povijesnom kazivanju, prije 2.000 godina narod je dočekao Isusa te ga uveo u glavni grad kličući mu kao kralju. Kako Isus nije htio iskoristiti ovozemaljsku priliku koju je narod priželjkivao, jer njegovo je kraljevstvo nebesko a ne zamaljsko, razočarano se mnoštvo, koje je očekivalo da će ih povesti u borbu protiv Rimljana, od Krista ubrzo odvratilo i poduprlo njegove protivnike. Tako je Cvjetnica postala uvod u Isusovu Muku. Zato je na blagdan Cvjetnice, uz blagoslov grančica, u središtu misnog slavlja upravo kazivanje Kristove Muke ...

Malo se koji otok na svijetu kao Hvar, s niti 11 tisuća stanovnika i 300 četvornih kilometara površine, može pohvaliti s toliko znamenitosti pod zaštitom UNESCO-a, a među kojima je i procesija “Za križen”. Riječ je o preduskrsnoj pobožnosti, koja se na središnjem dijelu škoja tradicionalno održava s Velikog četvrtka na Veliki petak, već više od pet stoljeća, a da nikad nije prekinuta. Dakle, ni Drugi svjetski rat, ni bilo kakvo (ne) vrijeme, ni pandemija, nisu je uspjeli omesti, piše Mirko Crnčević na stranicama Slobodne Dalmacije.
- Procesija “Za križen” okosnica je uskrsnih običaja na Hvaru koja najsnažnije obilježava vjerski, kulturni i društveni identitet stanovnika na tom području. Kroz procesiju se njeguje pjevanje Gospina plača koje svojim glazbenim poetskim sadržajem inicira poseban doživljaj, jedinstven u hrvatskoj tradicijskoj glazbenoj praksi - kaže Ivana Radovani Podrug iz Konzervatorskog odjela u Splitu. Koliko značenje procesija ima za stanovnike škoja ponajbolje govori to što djeca svećenike rijetko pitaju kada je Uskrs, nego “kad se gre za križen”...