DUGI RAT

Zbog čega se djeca cijepe, imaju li cjepiva nuspojave, što donosi veća procijepljenost djece, a što njeno smanjivanje, što je to autizam i postoji li veza između cijepljenja i autizma, tek su neka od pitanja na koje je u srijedu navečer zainteresiranoj publici u dvorcu Vitturi, kroz predavanje "Autizam i cijepljenje djece", u organizaciji Rotary kluba Kaštela, nastojala odgovoriti doc.dr.sc.  Radenka Kuzmanić Šamija, subspecijalist pedijatrijske neurologije, piše Kastela.com.
- Ja kao pedijatar, dječji neurolog, apsolutno se zalažem za cijepljenje. Točno se zna u kojem periodu života cijepljenje treba dati, kojoj ga djeci treba dati, a važno je procijepiti cjelokupnu zdravu populaciju kod djece - rekla je pedijatrica.
Doc.dr.sc Kuzmanić Šamija ovom je prigodom iznijela niz podataka o različitim istraživanjima, ali i razlozima zbog čega se cijepljenje djece u pojedinim slučajevima povezuje s autizmom, poput vremenske koincidencije..

U ORGANIZACIJI KAŠTELANSKIH ROTARIJANACA

Piše: D. Putnik / Kastela.org
Izvor: Kastela.org

- Osnovno je imamo li neku uzročnu posljedicu ili imamo vremensku koincidenciju.  Znači, imate neke bolesti koje se razvijaju tijekom vremena, pout nekih vrsta epilepsija koje ćete dobiti u periodu od trećeg do sedmog mjeseca vašeg života. A tada se i započinje s cijepljenjem.  Današnjim razvojem medicine mi dokazujemo da je ono nešto što nam je bila nedoumica, da su u pitanju mutacije gena. Kod autizma, na žalost, još nismo našli što je neposredni uzročnik mutacije gena , a onaj tko to otkrije sigurno će dobiti Nobelovu nagradu. No, kada mi započinjemo primjećivati da s djetetom nešto nije u redu, da ono ne govori i da ono nema socijalnu komunikaciju? To je u drugoj godini života, kada dijete prima određena cjepiva.  I to je to vremensko podudaranje – dio je iz izlaganja dr. Kuzmanić Šamija.

Posebno je naglasila i da su termini cijepljenja djece utvrđeni prema tome kada određena cijepiva imaju najbolji učinak, odnosno da je količina antitijela koja se proizvode u određenom razdoblju najoptimalnija te da cijepiti djecu godinama kasnije nego je to stručno utvrđeno, nije efikasna zaštita od pojedinih bolesti. Naglasila je i da pojedina cjepiva imaju određene nuspojave, no bez dugotrajnijih učinaka na dijete.

- Ja kao pedijatar, dječji neurolog, apsolutno se zalažem za cijepljenje. Točno se zna u kojem periodu života cijepljenje treba dati, kojoj ga djeci treba dati, a važno je procijepiti cjelokupnu zdravu populaciju kod djece. Kad cijepljenje odgađamo ili ga ne dajemo? Kod one djece koja boluju od nekih nasljednih bolesti, progresivnih neuroloških bolesti ili u vremenu kada utvrđujemo od koje bolesti dijete boluje. Ono što je važno, naglašavam, je postići procijepljenost djece kod zdrave populacije iznad 90 posto, kako se određena bolest ne bi širila u razmjere epidemije ili pandemije, što zaboravljamo kako je bilo u prošlosti pa nas priroda svako malo ponovno obavijesti. Savjetujem roditelje da se pouzdaju u stručnost svojih pedijatara koji su vrhunski educirani i koji će ispravno procijeniti kada nekom djetetu treba cjepivo, koja vrsta i treba li uopće dijete cijepiti. Kod određenih nedoumica pedijatri će se konzultirati sa drugim specijalistima, ali svaka odluka donijet će se na dobrobit djece – ustvrdila je dr. Kuzmanić Šamija.

S ovog predavanja, u koje su se uključili i pojedini roditelji djece s određenim zdravstvenim problemima, upućena je poruka roditeljima koji su još uvijek u nedoumicama o cijepljenju djece, u kojoj se kaže da roditelji trebaju gledati širu sliku i budućnost svog djeteta. Jer kako djevojci koja u trudnoći oboli od rubeola objasniti da će roditi dijete s nizom problema i malformacija jer  je roditelji u djetinjstvu nisu željeli cijepiti? Ili kako objasniti mladom muškarcu da nikada neće biti biološki roditelj jer je obolio od zaušnjaka, protiv kojih ga roditelji nisu željeli cijepiti?

- Podaci zadnjih godina govore o sve većem broju porasta broja djece iz spektra autizma, dok je u isto vrijeme procijepljenost opala. Zar to ništa ne govori da veza između autizma i cijepljena ne postoji – upitala se na kraju dr. Kuzmanić Šamija.