DUGI RAT

Na okruglom stolu "Kako do bolje zdravstvene skrbi za sve?“ koji se održao 20. rujna u Hrvatskom domu Split istaknuto je niz primjera nedovoljne, a prijeko potrebne suradnje između zdravstvenog sustava i socijalne skrbi, problema (ne)dostupnosti skrbi za stanovništvo na otocima, potrebu za proširenjem specijalističkih zdravstvenih usluga u mjestima izvan Splita kao i uspostavu mobilnih timova koji bi obilazili pacijente i oboljele na terenu, piše Kaštelanski portal.
Primarijus Marko Rađa, ravnatelj Doma zdravlja Splitsko-dalmatinske županije, adresirao je specifične izazove dostupnosti zdravstvene skrbi u županiji, naglašavajući da je SDŽ “Hrvatska u malom” zbog svoje razvedene obale, brojnih otoka, specifičnosti zaleđa i ruralnih dijelova. Istaknuo je veliki problem dostupnosti zdravstvenih usluga na otocima, gdje je primjerice Dom zdravlja na Visu prije nekoliko godina pripao Domu zdravlja Splitsko-dalmatinske županije zbog čega je lokalno stanovništvo često primorano putovati do Splita za uslugu vađenja krvi. “Otoci su naša bolna točka i trudimo se da osiguramo veći broj medicinskog osoblja i zdravstvenih usluga” – rekao je Rađa.
Ravnatelj Rađa istaknuo je i problem nedovoljne suradnje između zdravstva i socijalne skrbi, na što se nadovezala i Helena Bandalović, zamjenica pročelnice Županijskog ureda za zdravstvo Splitsko-dalmatinske županije, koja se složila da je suradnja zdravstva i socijalne skrbi na niskoj razini te istaknula napore županije da osiguraju ambulante za osobe koje borave u Domovima za starije i nemoćne. Bradalović je pohvalila Dom zdravlja SDŽ i ravnatelja Rađu koji aktivno rade na razvoju mogućnosti širenja specijalističkih zdravstvenih usluga izvan grada Splita...

OKRUGLI STOL

Kako do bolje zdravstvene skrbi za sve?

Izvor: Kastela.org

Mirela Stanić-Popović, izvršna direktorica udruge Krijesnica uvodno je predstavila rezultate istraživanja o pristupu zdravstvene skrbi iz perspektive građana Republike Hrvatske provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 1000 ispitanika u sklopu EU projekta Zdravstveni opservatorij, pod vodstvom Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci.

U Hrvatskoj je u 2022. godini zabilježena relativno visoka stopa nezadovoljenih zdravstvenih potreba, čak 8,9%. Najčešći uzrok nezadovoljenih zdravstvenih potreba u ovom istraživanju bile su duge liste čekanja (60%), a šanse za nezadovoljenom zdravstvenom potrebom bile su 87% veće u najstarijoj dobnoj skupini u usporedbi s najmlađom. Oni koji imaju kroničnu bolest imaju 75% veću vjerojatnost da će imati nezadovoljene medicinske potrebe. Od ranije je poznato da više nezadovoljenih potreba imaju siromašne osobe te stanovnici otoka i manje razvijenih kontinentalnih regija.

Nikola Serdarević, predstavnik pacijenata i mreže Zdravstveni opservatorij iz udruge Terra, predstavio je javnopolitičke smjernice koje je mreža Zdravstveni opservatorij prepoznala kao nužne za unaprjeđenje dostupnosti zdravstvene skrbi, posebno istaknuvši uspostavu javno dostupne baze podataka o dostupnosti zdravstvene zaštite u Hrvatskoj koja bi sadržavala informacije o resursnoj raspoloživosti, vremenskoj i geografskoj pristupačnosti i priuštivosti zdravstvenih usluga, objava godišnjih izvještaja HZJZ-a o dostupnosti usluga u Hrvatskoj te formiranje i davanje legitimiteta stručnom povjerenstvu Ministarstva zdravstva u koje bi bili uključeni predstavnici pacijenata s ciljem definiranja prijedloga za medicinski prihvatljivo vrijeme čekanja na ključne zdravstvene usluge. Sa smjernicama je upoznato i Ministarstvo zdravstva.

Mirela Stanić Popović naglasila je da su izradom ovih smjernica, udruge, znanstvenici i zdravstveni stručnjaci okupljeni u mreži Zdravstveni opservatorij pokazali da žele biti produžena ruka Ministarstvu zdravstva i ustanovama odgovornim za njihovu provedbu te da prihvaćaju suodgovornost za njihov potencijalni učinak i utjecaj.

Marina Vidović, predsjednica Udruge za promicanje mentalnog zdravlja Feniks Split, naglasila je da zdravstvo mora biti što više prilagođeno pojedincu i njegovim individualnim potrebama. Rekla je da je Klinika za psihijatriju KBC-a Split preopterećena, s premalo doktora te da se pružanje skrbi često svodi na pružanje farmakoterapije i pripisivanje lijekova. Psihoterapija je sve manje dostupna te preskupa onima kojima je najpotrebnija. Istaknula je kao dio mogućeg rješenja uspostavu mobilnih timova koji bi obilazili oboljele u mjestima stanovanja te se sastojali od niza stručnjaka, psihijatra, medicinske sestre, psihologa, peer stručnjaka, itd.

Rezultati o nacionalnom istraživanju o pristupu zdravstvenoj skrbi objavljeni su u znanstvenom radu „Access to healthcare and health literacy: empirical investigation“ objavljenom u časopisu Health Policy. Voditeljica istraživanja i autorica rada je doc.dr.sc. Ana Bobinac s Ekonomskog fakulteta u Rijeci.