Odgađanje kao životni stil

malo ću kasnijeSvi smo pomalo skloni raditi poslove u zadnji tren, bilo na poslu, kod kuće ili društvenom životu. No oko 20 posto osoba pretvorilo je tu lošu naviku u životni stil, procjenjuju psiholozi koji se bave tim fenomenom. Oni su skloni svoje obveze odgađati sve dok mogu, pa bi se moglo reći da kronično pate od neke vrste poremećaja s "regulacijom unutrašnjeg sata". Tipična situacija je kad takva osoba zna da se od nje očekuje završen posao ili dobar prijedlog za novi projekt, a nije ni blizu da završi posao. Uvjerava se da je bolje ne mučiti se i raditi cijelu noć, nego će sljedeći dan, svježa nakon prospavane noći, lakše i brže završiti posao. No to obično nije tako. Uvijek se pojave nove prepreke koje nas ometaju, pa postajemo sve nervozniji i pod većim smo stresom. Ponekad je to nepredviđeni sastanak, telefonski pozivi koji gutaju vrijeme, a ponekad nam jednostavno nije dobro. A posao čeka, nervoza raste...


Odgađanje obveza kao životni stil

Mnogi ljudi ostavljaju obavljanje poslova i kućnih obveza za zadnji trenutak

Piše: Gordana Tintor / Vjesnik
Izvor: Vjesnik


Odgađanje obveza ne odnosi se samo na posao. Osobe sklone tom "poroku" izbjegavaju otići na vrijeme zubaru ili liječniku, ne plaćaju račune na vrijeme, kupuju božićne darove na Badnjak, te s naporom obavljaju sve one dosadne svakodnevne poslove koje većina ljudi radi usput.

odgađanje obveza

Oni žive u pogrešnom uvjerenju da će, ostave li važan posao do posljednjeg trenutka, pod navalom adrenalina biti kreativniji i brži.

Takve su osobe u posljednje vrijeme predmet mnogih stručnih članaka. Tako se i časopis "Psychology Today" nedavno bavio tom temom, pokušavajući odgonetnuti uzroke te loše navike.

"Te osobe same sebe sabotiraju i postavljaju si prepreke na putu. One izabiru put koji im šteti", smatraju dvojica stručnjaka najpoznatija u svijetu koja se bave tim problemom. To su Joseph Ferrari, profesor psihologije na sveučilištu De Paul u Chicagu, i Timothy Pychyl, profesor psihologije sa sveučilišta Carleton iz Ottawe. Oni nude nekoliko odgovora na pitanje zašto neki ljudi kronično odgađaju obavljanje poslova.

Osobe sklone kroničnom odgađanju obično zavaravaju same sebe i nalaze isprike poput "sutra ću to završiti", pa se čak smatra da su optimističniji nego ostali.

Odgađanje također može biti "odgovor na autoritaran način odgoja djece", kažu ti stručnjaci. "Ako su roditelji skloni kontroliranju svega što djeca rade, ona ponekad ne razviju sposobnost da uspostave svoj unutarnji sat i kontroliraju svoje vrijeme, pa čak i da donose vlastite odluke i nauče se ponašati na temelju njih", tvrde psiholozi. To je i neka vrsta pobune protiv roditelja koji kontroliraju svaki njihov korak.

Tri su tipa osoba sklonih odgađanju: oni koji žele osjetiti nalet adrenalina kad rade u zadnji tren, oni koji se boje neuspjeha i radije bi da ih se gleda kao lijene nego kao gubitnike, i oni koji su neodlučni kad trebaju donijeti odluku, kažu stručnjaci.

Bez obzira na to o kojem je tipu osobe riječ, njihova navika da odugovlače s poslom do "pet do dvanaest" utječe na njihovo zdravlje. Ona često izaziva stres i probleme poput nesanice, gastrointestinalnih smetnji, pad imuniteta, sklonost povećanoj konzumiranju alkohola, pa čak i osjećaj frustracije i depresije.

Dvojica uglednih psihologa stoga savjetuju da te osobe pokušaju riješiti svoj problem kognitivno-biheviorističkom terapijom.

U suprotnome, naći će se u začaranom krugu iz kojega je teško izići.


Who's Online

We have 256 guests and no members online