Mladi o upravljanju javnim resursima

Što je sudioničko upravljanje i gdje je primjenjivo? Tko su građani i građanke od kojih se očekuje da se aktivno uključe u društvene procese? Koliko je civilno-javno partnerstvo održiv model (su)upravljanja i kako će odgovoriti na potrebe lokalne zajednice? Kakve će promjene donijeti sudioničko upravljanje u društvu i kulturi?
Platforma Doma mladih poziva vas na diskusiju naslova Upravljanje javnim resursima - što nudi civilno-javno partnerstvo?, koja će se održati u četvrtak, 22. veljače 2018. godine s početkom u 18 sati u Galeriji u splitskom klubu Kocka. Nakon toga pogledajte izložbu Društveni centar Rojc: Razlika i moral, u organizaciji udruge Mavena.

Izvor: InfoZona.hr

Koncept "nove javne kulture" kao i termin sudioničkog upravljanja već dulje je aktualan u raspravama o kulturi i društvu posebno jer trenutni javni i tržišno usmjereni modeli nisu razvojni i ne uspijevaju odgovoriti na potrebe lokalne zajednice, kulturnih radnika i radnica, publike, umjetnika, građana i građanki.

Nove društveno-ekonomske prilike i sve veći pritisak tržišta na javne resurse s jedne strane te sve jasnija potreba i zahtjevi građana i građanki za očuvanjem javnih resursa i demokratizacijom sustava ukazuju na potrebu za transformacijom postojećeg centraliziranog modela upravljanja javnim (i kulturnim) resursima. Potrebni su novi, inovativni i demokratičniji modeli i prakse u području upravljanja, programiranja, financiranja i odlučivanja.

Postojeći modeli upravljanja i odlučivanja o javnim dobrima ne osiguravaju ravnopravno uključivanje građana u procese odlučivanja jer većina građana nije u mogućnosti birati ili biti birani u upravljačke strukture, građani/ke su isključeni iz svih procesa, a resursima se upravlja tržišnom logikom eksploatacije s ciljem što većeg isključivanja javnosti.

Zahtjevi građana i građanki za promjenom modela upravljanja nisu novost, oni su aktualni u različitim dijelovima svijeta, u različitim društvenim područjima – od kulture, sporta, poduzetništva, javnog prostora i školstva. Međutim, svugdje se nailazi na gotovo slične probleme – nisku razinu zainteresiranosti opće populacije građana i građanki te na otpor političkih elita. Stoga se pitamo, što konkretno znači uključivanje građana u upravljanje javnim dobrima? Zašto bi se građani i građanke uopće uključili u društvene procese - u procese predlaganja i donošenja odluka?

Inicijative za primjenu sudioničkog upravljanja u društvu postoje i u nas - zahtjevi i aktivnosti su sve konkretnije, a više o njima će u diskusiji govoriti predstavnici/e:
- Udruge Naš Hajduk
- Saveza udruga Rojc (društveni centar Rojc)
- Platforme Doma mladih.

Who's Online

We have 123 guests and no members online