DUGI RAT

Popularno-znanstveno predavanje demografa doc.dr.sc. Stjepana Šterca pod naslovom "Hrvatska između izumiranja i moguće revitalizacije" održati će se na Ekonomskom fakultetu, Cvite Fiskovića 5, u dvorani D6 u petak, 17.2.2017. s početkom u 19 sati. Predavanje organizira Županijsko vijeće nastavnika geografije Splitsko-dalmatinske županije, udruga CROGIS i Ekonomski fakultet u Splitu.
U Hrvatskoj danas živi manje od četiri milijuna ljudi - gotovo 300.000 manje nego tijekom 2011. godine, a samo tijekom 2015, procjenjuje se, Hrvatsku je napustilo oko 65.000 ljudi, a do 2031., ostanu li trendovi isti, broj stanovnika Lijepe naše spustiti će se na 2,9 milijuna, konstatira to dr. Stjepan Šterc s Geografskog odsjeka zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u najnovijoj studiji “Demografski razvoj Hrvatske kao temelj planiranja mirovinskog sustava”, u kojoj nudi detaljan pregled demografskog stanja Hrvatske temeljem dostupnih statističkih podataka te procjene i prognoze autora o mogućim scenarijima u budućnosti. Mirovinski sustav je pred slomom. - "Hrvatska još razmišlja, važe, procjenjuje i vjeruje bezgranično u ekonomiju, a mladi nam pred očima nestaju prema nekom drugom kraju svijeta, a stari nas bez poziva napuštaju prema onom vječnom. Niti iz jednog nema više povratka”, konstatira Šterc za Jutarnji List, te ističe da je demografija hrvatski problem broj jedan te je nužno u svim razvojnim planovima, koncepcijama, programima i modelima postaviti “stanovništvo, žiteljstvo, ljudski potencijal” kao temelj.

Demograf Šterc poručio je kako su Hrvatskoj po pitanju demografske slike potrebne radikalne mjere i odluke koje će biti u interesu budućnosti jer je demografsko pitanje prevažno strateško pitanje za naš narod.
Neke od važnijih mjera su:

1. Demografska revitalizacija Hrvatske - ključna problematika koju treba staviti u temelj gospodarskog i ukupnog razvoja Hrvatske.
2. Sukladno značenju demografske problematike postaviti najveću institucijsku razinu unutar Vlade za njezino rješavanje (po izraelskom modelu).
3. Pružiti potpunu sigurnost radnog mjesta zaposlenim majkama i osigurati primanja tijekom porodiljskog u visini plaće.
4. Osigurati nezaposlenim majkama prosječnu plaću tijekom porodiljskog.
5. Uvesti instituciju majke odgajateljice ili oca odgajatelja za treće rođeno dijete sukladno obrazovnoj razini potrebnoj za takvu djelatnost.
6. Porodiljski dopust produžiti na najmanje godinu dana.
7. Porezni sustav gradirati obzirom na broj djece.
8. Prema broju djece u obitelji određivati komunalna i slična davanja.