DUGI RAT

Razvoj destinacijskih menadžment kompanija može u roku dvije do tri godine dramatično promijeniti sliku Hrvatske kao turističke destinacije i znatno produljiti turističku sezonu, čije je kratko trajanje jedan od najvećih problema hrvatskog turizma, rekao je u četvrtak u povodu Europskog dana turizma u Bruxellesu direktor Udruge hrvatskih putničkih agencija (UHPA) Željko Trezner. Šansa Hrvatske je u specijalizaciji za niz različitih posebnih interesa, gdje se nalaze klijenti koji nisu toliko cjenovno osjetljivi, koji su spremni platiti nešto veće cijene za kvalitetne hrvatske hotele, ali im se naravno mora ponuditi dodana vrijednost, a to je uloga destinacijskih menadžment kompanija ...

Velika većina "analitičara" našeg turizma zaboravlja osnovnu postavku UNWTO-a, koje se i hrvatski turizam svesrdno drži, a to je – održivi razvoj. Dakle, razvitak turizma i kvalitetne usluge koja se temelji na prirodnoj ravnoteži okoliša koja se ni na koji način ne bi smjela ugroziti. A to, opet, znači da se održivi turistički razvoj može graditi samo po modelu da na jednog stanovnika dođu najviše dva turista. Više od toga, osim u iznimnim slučajevima, nemoguće je servisirati, osigurati radnu snagu za njihovo posluživanje, infrastrukturu za dolazak, tretiranje otpada, količinu namirnica... To je pravilo bez kojega se ne može želi li se sačuvati prostor i ljudi koji u njemu žive s turistima ili bez njih. A kada se pođe od toga, jasno je da je Hrvatska sa 10 milijuna inozemnih dolazaka gostiju lanjske godine dosegnula u tom pogledu limite održivog razvoja ...

Turizam se u Hrvatskoj smatra strateškom granom gospodarstva, sve hrvatske Vlade vole se pohvaliti dobrim rezultatima turističkih sezona.U ljetnim informativnim emisijama uobičajeno se prikazuju slike gužvi na autocestama i bubaju podaci rasta broja dolaska turista u odnosu na prošlu godinu. Mnogi ekonomisti smatraju da se uspješnost turističke sezone ne može mjeriti samo po broju dolaska stranih turista. Ozbiljnije analize koje obuhvaćaju više aspekata turizma u hrvatskim medijima su vrlo rijetke, a rijetke su i usporedbe Hrvatske sa ostalim europskim zemljama. Na blogu izmedjuredaka naišli smo na zanimljiv članak kojeg Vam prenosimo u nastavku teksta ...

Štovani čitatelji čast mi je s drugih portala (pollitika.com) prenijeti i ovdje Vam predstaviti manifestaciju Ništa 2012. koja će se dogoditi u Preku (otok Ugljan) 23. kolovoza 2012. Za razliku od drugih događaja u kojima je cilj animirati goste i zabaviti ih te im ponuditi nešto novo, mi im ne nudimo ništa. Za razliku od prokušanog i uspješnog koncepta "buka+pljeskavice = dobra fešta" mi gostima i sumještanima ne nudimo ništa. Već od ranih jutarnjih sati se neće događati ništa, popodne neće biti organiziran beach party u uvali Joz, a navečer neće biti nikakvih događaja. Folklorno društvo neće plesati kolo i pjevati tradicionalne otočke napjeve o ljubavi, dojkama i izgubljenim bičvama. Potvrđeno nam je također da neće nastupiti Mišo Kovač i Severina, a neće biti ni iznenađenja večeri (znači ništa od vatrometa). Rivom neće šetati poznati glumci, a niti će se ikoji šeik usidriti svojom jahtom ispred mjesta. Dođite i ne doživite ništa! ...

Demokratizacija turizma i turističke ponude ostavlja tragove na očekivanim i neočekivanim mjestima, dok reprezentativni kulturni turizam u pravilu ne iznevjerava očekivanja. Nezaposlena, slabo ili sivo zaposlena svjetina shvaća ljeto kao vlastiti financijski forte, kulturnopolitički establišment shvaća stvar kao svoj medijski forte, a poluzainteresirana klijentela popunjava turistički hranidbeni lanac uvjerena da je riječ o godišnjem psihofizičkom fortissimu. Tako nekako, baš dosadno. Kad govorimo o turističkim navikama, novitetima u turističkoj rutini, privatnoj inicijativi u turizmu, kreativnoj klasi u turizmu, umjetničkim ukrasima turizma – zaključujemo tek da stare navike teško umiru, ali se promjene mentaliteta ipak vide kao dublje bore. Nižu se jake slike i čine nam se višedimenzionalnim, pop-up turističkim razglednicama, jednako atraktivne za rulju i gospodu. Kako dolaze, tako ih nudimo jer se razlijevaju bez pristojnosti: domaći turistički kolektiv kao “razjebani taksi”..., piše Branimira Lazarin na stranicama Novosti ...

Turisti koji su nekada dolazili na Jadran u prvoj polovini srpnja, ove su godine, izgleda, prebacili svoje rezervacije na prvu polovinu rujna, kažu turistički operativci. U tom posljednjem ljetnome mjesecu, naime, ovog je trenutka gotovo nemoguće naći slobodnu sobu, dok prva dva tjedna srpnja trenutno pokazuju “rupe” u gotovo svakom hotelskom objektu na Jadranu. Mjesto za odmor do 15. srpnja može se odabrati doslovno u posljednji trenutak, tek koji dan prije putovanja, jer praznih hotelskih soba u tom terminu još uvijek svuda ima. Da prodaja na početku srpnja zapinje, potvrđuje i svakim danom sve više hotelskih akcija, popusta i “last minute” ponuda u kojima su cijene niže i do 20 posto od redovnih. Umjesto da početak srpnja bude i start za špicu turističke sezone s punom zauzetošću kapaciteta, na Jadranu je ove godine sve još uvijek u znaku čekanja gostiju, pa se čini da će se i špica sezone pomaknuti za najmanje tjedan dana u srpnju, odnosno na 15. srpnja, umjesto očekivanih velikih gužvi i traženja kreveta više već od prvog srpanjskog vikenda, piše Ružica Mikačić na stranicama Slobodne Dalmacije ...

Jedno je sigurno - vrijeme ide u prilog turističkoj sezoni. Prvih pet mjeseci razlog su za optimizam. U Hrvatskoj je ostvaren veći broj dolazaka i noćenja, no tek sada dolazi ono pravo - špica sezone. Istra je opet briljirala. U prvih pet mjeseci bilo je za trećinu više gostiju nego lani. Dobri su rezultati i u Dalmaciji. Na Jadranu su turisti iz cijeloga svijeta, a sve je više Britanaca. Tamošnji ljubitelji elektroničke glazbe čak su i svoj festival odlučili održati u Makarskoj. Kažu, Hrvatska je najuzbudljivija zemlja u Europi. Zabavljati se vole i Talijani, ali pitanje je koliko će ih ove godine doći na Jadran. Predviđanja nisu dobra - umjesto 39 milijuna, na odmor će ih ove godine samo 33, pa će ih i kod nas biti manje. Ali zato su nam Nijemci i Austrijanci i uz tradicionalno najbrojnije goste - Čehe i Slovake - i dalje vjerni. Već ih je neusporedivo više nego lani. A najviše novih gostiju dolazi iz Poljske i Japana. Iako su pokazatelji za prvih pet mjeseci dobri, hotelijeri tvrde da nas čeka teška godina. Iznajmljivači privatnog smještaja očekuju sličan ili bolji rezultat nego lani, unatoč tradicionalnoj boljci - prekratkoj sezoni ...

Gotovo 62 tisuće registriranih privatnih iznajmljivača soba i apartmana u domaćinstvima u Hrvatskoj konačno mogu odahnuti − nakon više mjeseci nagađanja i različitih tumačenja izmjena Zakona o PDV-ut, ovih dana stiglo je objašnjenje po kojemu već u ovoj godini mogu legalno prikazati primitke koji ne premašuju 230 tisuća kuna, a da zbog toga ne uđu u sustav plaćanja PDV-a. Tako je objasnila Porezna uprava, nakon što su od ožujka, kad je na snagu stupio novi Zakon o PDV-u, tisuće iznajmljivača tražile tumačenje Zakona i njegovu primjenu u ovoj sezoni ...