Održivi turizam: Hrvatska ne smije ugostiti više sezonskih turista

turisticaVelika većina "analitičara" našeg turizma zaboravlja osnovnu postavku UNWTO-a, koje se i hrvatski turizam svesrdno drži, a to je – održivi razvoj. Dakle, razvitak turizma i kvalitetne usluge koja se temelji na prirodnoj ravnoteži okoliša koja se ni na koji način ne bi smjela ugroziti. A to, opet, znači da se održivi turistički razvoj može graditi samo po modelu da na jednog stanovnika dođu najviše dva turista. Više od toga, osim u iznimnim slučajevima, nemoguće je servisirati, osigurati radnu snagu za njihovo posluživanje, infrastrukturu za dolazak, tretiranje otpada, količinu namirnica... To je pravilo bez kojega se ne može želi li se sačuvati prostor i ljudi koji u njemu žive s turistima ili bez njih. A kada se pođe od toga, jasno je da je Hrvatska sa 10 milijuna inozemnih dolazaka gostiju lanjske godine dosegnula u tom pogledu limite održivog razvoja ...

ODRŽIVI TURIZAM

Hrvatska ne smije ugostiti više sezonskih turista!

Piše: Ružica Mikačić / Slobodna Dalmacija
Izvor:
Slobodna Dalmacija

Postoji samo jedno rješenje da bi konačno svi u Hrvatskoj vidjeli i znali točno što nam turizam znači: jednu godinu idemo "preskočiti" sezonu, zaboravimo je, zatvorimo sve, ne primajmo nikoga i čekajmo kraj ljeta da vidimo gdje smo.

Jedino tako ćemo zaista točno znati koliko turizam donosi državi i pojedincima - vrlo slikovito kaže Selimir Ognjenović, direktor ID Riva Toursa, najvećeg njemačkog specijalista za Hrvatsku, komentirajući uvijek iznova u ovo doba godine nametnute javne dvojbe o tome koliko turistička djelatnost našoj zemlji znači u gospodarskom učinku, možemo li i trebamo li više zarađivati, zašto su neki drugi bolji i uspješniji.

gužva na auto cesti


Različiti pogledi

Naravno da o turizmu u našoj zemlji svi sve znaju baš kao i o nogometu i gotovo svaki od naša 4,5 milijuna građana siguran je da bi mogao biti bolji i uspješniji ministar turizma od bilo kojeg dosadašnjeg, sadašnjeg ili budućeg čelnika tog resora.

Jer, Bože moj, kao da u turizmu nešto treba znati. Dovoljno je dva puta prenoćiti i staviti noge u bazen nekog jeftinog hotela, pa ideje o svemu što valja mijenjati u našoj ponudi frcaju sa svih strana.

Najčešće i najmaštovitije se o svim manama našeg turizma priča neposredno nakon godišnjeg odmora, kada kontinentalni dio zemlje (uz podršku svih medija iz metropole) te svesrdnu pomoć velike većine političara proglašava završetak sezone, bez obzira što samo u rujnu imamo već rezerviranih milijun dolazaka gostiju, pa će se ljudi u priobalju još mjesecima znojiti prije nego povuku crtu pod ovogodišnji posao.

Ni ove godine nema razlike u pristupu, iz kabinetskih i stranačkih adresa na svim razinama već stižu sumnje u uspješnost, upitnu zaradu, neutvrđen tijek novca, mali promet, štedljivost turista.

gužva na Stradunu

No, ono što nešto upućenije najviše smeta jest olako uspoređivanje Hrvatske i njezinog turizma, broja gostiju i zarade s bilo kojom drugom zemljom koja se u nekom trenutku čini “odgovarajućom” za usporedbu. Pa se miješaju kruške i jabuke, samo kako bi konačan efekt bio u skladu s onim što se želi dokazati.

Tragom toga, krenuli smo u jedinu moguću usporedivu statistiku koju službeno objavljuje Svjetska turistička organizacija UNWTO, sve da bismo vidjeli gdje je to trenutno Hrvatska u svjetskom turizmu, kakvi su drugi, što se može i mora bolje, gdje su drugi bolji.

Jer, daleko od toga da je hrvatski turizam u svojoj sadašnjosti dosegao visine kojima bi realno trebao stremiti, ali nije sve ni onako crno kako neki žele pokazati.

kruzeri


Održivost razvoja

Dakle, UNWTO uspoređuje, a temeljem nacionalnih statistika koje su jedinstvene za sve zemlje članice (njih 186), broj međunarodnih dolazaka gostiju i zaradu od tih dolazaka. To su ključni pokazatelji uspješnosti i tako ih Svjetska turistička organizacija rangira, jer drugog modela sada nema.

No, velika većina “analitičara” našeg turizma zaboravlja osnovnu postavku UNWTO-a, koje se i hrvatski turizam svesrdno drži, a to je – održivi razvoj.

Dakle, razvitak turizma i kvalitetne usluge koja se temelji na prirodnoj ravnoteži okoliša koja se ni na koji način ne bi smjela ugroziti.

plaža

A to, opet, znači da se održivi turistički razvoj može graditi samo po modelu da na jednog stanovnika dođu najviše dva turista. Više od toga, osim u iznimnim slučajevima, nemoguće je servisirati, osigurati radnu snagu za njihovo posluživanje, infrastrukturu za dolazak, tretiranje otpada, količinu namirnica...

To je pravilo bez kojega se ne može želi li se sačuvati prostor i ljudi koji u njemu žive s turistima ili bez njih.

A kada se pođe od toga, jasno je da je Hrvatska sa 10 milijuna inozemnih dolazaka gostiju lanjske godine dosegnula u tom pogledu limite održivog razvoja.

more

Stoga je u najmanju ruku neozbiljno i površno uspoređivati dolaske i prihode u našem turizmu s onima svjetskog lidera Francuske koja je u svakom pogledu desetak puta veća od Hrvatske - ima 65 milijuna stanovnika, milijune turističkih kreveta, ali i pet puta veću zaradu od Hrvatske.

Ista je priča i s Italijom, Španjolskom ili Turskom, za čijim se podacima najčešće poseže kako bi se relativizirali oni koje napravi hrvatski turizam. A činjenica je da su sve te zemlje među top 10 svjetskih turističkih lidera i hrvatski se turizam s njihovim može i treba mjeriti samo u pogledu kvalitete usluge.

priroda

Jer, većina tih zemalja ima još uvijek znatno manji broj turista nego ima stanovnika, dok u Hrvatskoj na svakog stanovnika statistički “padaju” po dva gosta.


Najmanji među ‘velikima’

Čak i kada se uspoređujemo s podacima manjih europskih zemalja kojima pripadamo, uvijek smo brojem stanovnika najmanji među “velikima” u turizmu.

U zaradi manjih turističkih zemalja Hrvatska bi se morala ugledati na Austriju koja sa 8,5 milijuna stanovnika od turizma uprihodi godišnje točno dvaput više od nas. Ni Švicarci nisu daleko od toga, baš kao i Nizozemci.

održivi razvoj

Portugal s dvaput više stanovnika zaradi 2 milijarde dolara više od turizma nego Hrvatska, a Grčka je u boljim turističkim godinama, dvostruko brojnija stanovništvom i kapacitetima od nas, zarađivala 5 milijardi dolara više.

Kada bi se zarada od turizma dijelila po broju stanovnika, Hrvatska bi puno bolje prošla od mnogih velikih turističkih zemalja, ali od onih manjih srednjoeuropskih valja učiti kako da sezona i bez mora traje cijelu godinu uz dobru zaradu.

U svakom slučaju, dok se na Jadranu još odmara više od 800 tisuća gostiju, prerano je za svođenje bilo kakvih računa, ali je dobro znati gdje smo i kamo bismo trebali ići.

Bez straha i kompleksa od bilo koga.

turistički rezultati
 


Europske turističke zemlje u 2011.

zemlja - broj turista - zarada u $ - stanovnika

Austrija   23 mil    19,8 mil   8,5 mil
Švicarska   8,5 mil  17 mil     7,5 mil
Nizozemska 11,3 mil  14,4 mil  16,6 mil
Grčka      16,4 mil  14,3 mil  11 mil
Portugal    7,4 mil  11,3 mil  10,5 mil
Poljska    13,3 mil  10,6 mil  38 mil
HRVATSKA   10 mil     9,1 mil   4,5 mil
Mađarska   10,2 mil   5,5 mil  10 mil
Irska       6,5 mil   4,6 mil   4,4 mil

pivac


Najveće turističke zemlje 2011.

zemlja - broj turista - zarada u $ - stanovnika

1. Francuska   79,5 mil   53 mil      65 mil
2. SAD         62 mil    116 mil     307 mil
3. Kina        57 mil     48,5 mil  1,34 mljrd
4. Španjolska  56,7 mil   59,9 mil    46 mil
5. Italija     45 mil     43 mil      60 mil
6. Turska      29,3 mil   23 mil      67 mil
7. V.Britanija 29,2 mil   10,9 mil    62 mil
8. Njemačka    28,4 mil   31,4 mil    81 mil
9. Malezija    24,7 mil   18,2 mil    24 mil
10. Meksiko    23,4 mil   11,8 mil   108 mil

Povezani članci

Who's Online

We have 202 guests and no members online