Štedite li za stare dane?

Štedite li?Mladi ste, zdravi, sretni da radite, zarađujete, sve je manje-više super, koliko to valjda može biti u ovom vječnom krizom poharanom kutku svijeta. No pomislite li katkad kako će izgledati vaši umirovljenički dani? Kolika će biti vaša penzija kad napunite tih 65, 70 ili više godina do kada bi trebali svakodnevno zarađivati kruh svoj svagdašnji? Da li ćete u zlatnim godinama doista moći živjeti kao čovjek, iznad granice socijalnog minimuma na kojeg su osuđene armije današnjih umirovljenika, koje često preživljavaju uz mirovine i niže od 500 kuna. Prolistate li dnevne novine i stručne magazine, podaci i najave pada prosječne mirovine ispod tisuću kuna trebale bi zazavoniti na uzbunu i akciju i u vašem sivom prostoru između dva uha. Danas je 31. listopada - svjetski dan štednje, pa zastanimo na trenutak i promislimo što možemo sami za sebe učiniti, dok je vrijeme i dok možemo, da izbjegnemo sudbinu današnjih novih umirovljenika ...

UZ SVJETSKI DAN ŠTEDNJE

Državne mirovine za socijalu, dodatne za normalan život

Državna mirovina definitivno se svodi na socijalni minimum, pa mladim generacijama za mirnu starost valja na vrijeme početi štednju - kroz treći stup, životno osiguranje...

Piše: Ljubica Vuko / Slobodna Dalmacija

Štedite li?Najprije malo statistike :). Čak dvije trećine umirovljenika, odnosno njih oko 750 tisuća prima mirovinu nižu od tih minimalnih troškova.

Najave pada prosječne mirovine ispod tisuću kuna zvone na uzbunu i akciju

Prolistate li novine ili se na internetu zaustavite na stranici Hrvatske stranke umirovljenika (HSU), podaci poput tih nikoga ne mogu ohrabriti za život poslije radnog vijeka, a pogotovo kad se uzmu u obzir procjene da bi prosječna mirovina mogla pasti ispod tisuću kn. Država je sve manje dugoročni oslonac za mirovinu, a sve više sami osiguranici - to je načelo mirovinskog sustava.

Za sigurnu starost trebat će početi štedjeti i ulagati doslovno od djetinjstva

Štedite li?Financijski stručnjaci složit će se u ocjeni da je dobrovoljna mirovinska štednja, inače u svijetu općeprihvaćena, trenutačno najisplativiji oblik dugoročne štednje kod nas. Kad razmišljamo o boljim umirovljeničkim danima, nerijetko ljudi dvoje između mirovinskog osiguranja, osiguranja života i rentnog osiguranja.

Zajedničke karakteristike tih osiguranja su: osobna osiguranja; planska štednja; uvećanje vrijednosti; isplata za slučaj smrti. Najvažnija razlika je u isplati za slučaj smrti prije isteka ugovora: kod osiguranja života isplaćuje se ugovorena svota bez obzira na uplaćeni iznos sa do tada pripisanom dobiti, a kod mirovinskog osiguranja isplaćuju se do tada sredstva na računu.

Osiguranje sa štednjom

Kod osiguranja života ugovara se trajanje osiguranja po vlastitom izboru, kod trećeg stupa nije moguća isplata prije 50. godine života. Zbog specifičnosti proizvoda, kod dobrovoljnog mirovinskog osiguranja postoji fleksibilnost uplata koje kod klasičnih životnih osiguranja, u pravilu, nema.

I male mjesečne uplate na koncu puno donesu

Povezani članci

Who's Online

We have 596 guests and no members online