Sustav generacijske solidarnosti je neodrživ

penzioneriU Hrvatskoj je početkom 1990-ih omjer zaposlenih i umirovljenika iznosio 3:1, a tijekom tranzicijskom razdoblja se smanjivao - 2008. je iznosio 1,41:1, da bi 2010. pao na samo 1,26:1. Mirovinski sustav u Hrvatskoj ozbiljno je ugrožen i potrebne su hitne refromske mjere kako bi se stabilizira. Starenje stanovništva, visoka razina javnog duga i ograničenost proračunskih sredstva ukazuju na nužnost znatnije dobrovoljne štednje za mirovinu i osiguranje ravnopravne tržišne utakmice i poticajne politike za sve proizvode dobrovoljne štednje za mirovinu i isplate mirovina ...

UPOZORENJE STRUČNJAKA

Sustav generacijske solidarnosti je neodrživ

Izvor: Hina

"Sustav generacijske solidarnosti je neodrživ, a gospodarska i financijska kriza dodatno je naglasila značaj tog problema kroz porast nezaposlenosti i porast broja umirovljenika", kazao je direktor sektora za životna osiguranja Croatia osiguranja Željko Jukić, na konferenciji za novinare u Hrvatskom uredu za osiguranje (HUO).

Nameće se stoga potreba promjene mirovinskog sustava uz veće oslanjanje na individualnu kapitaliziranu štednju. Stanovništvo je sve svjesnije nužnosti štednje za starost, ali nije dovoljno financijski educirano i svjesno važnosti, rizika te mogućnosti koje ovakav oblik štednje nosi, ističe Jukić.

Financijska pismenost, ističu osiguravatelji, ključan je korak prema reformi i osposobljavanju pojedinca da donosi valjane odluke.

Članica Uprave Uniqa osiguranja Tatjana Račić Žlibar kazala je da je sustav mirovina u Hrvatskoj ozbiljno ugrožen i da su zato potrebne hitne mjere kako bi se stabilizira.

Društva za osiguranje i različiti oblici životnog osiguranja prepoznati su u zemljama EU kao nositelji dobrovoljne štednje za mirovinu, rekla je Račić Žlibar, potkrijepivši to podatkom da dobrovoljna štednja za mirovinu u europskim zemljama iznosi 30,3 posto imovine sektora stanovništava, dok u Hrvatskoj iznosi tek 5,3 posto.

Društva za osiguranje, kako je istaknuto, važni su pružatelji štednje za mirovinu kroz različite oblike životnog osiguranja, te upravljanje i vođenje mirovinskih fondova ili planova.

U cilju stvaranja održivog i efikasnog mirovinskog sustava, HUO stoga predlaže uključivanje društava za osiguranje u raspravu o reformi mirovinskog sustava te je u suradnji s osiguravateljima izradio Prijedlog strateškog okvira poticanja mirovinskih proizvoda.

Taj prijedlog uključuje aktivnosti povećanja financijske pismenosti stanovništva, definiranje proizvoda dobrovoljne štednje za mirovinu te načine isplate kapitalizirane štednje za mirovinu, prilagodbu zakonskog i regulatornog okvira, kao i formiranje jedinstvene ciljane poticajne politike i učinkovitog nadzora.

Po iznijetim podacima, u Hrvatskoj je početkom 1990-ih omjer zaposlenih i umirovljenika iznosio 3:1, a tijekom tranzicijskom razdoblja se smanjivao - 2008. je iznosio 1,41:1, da bi 2010. pao na samo 1,26:1.

Sadašnji omjer u zemljama OECD-a iznosi četiri zaposlena na jednog umirovljenika, a očekuje se da će pasti na tri, odnosno dva zaposlena u odnosu na jednog umirovljenika poslije 2047.

Projekcije Europske komisije pokazuju kako će se troškovi javnog mirovinskog sustava (prvog stupa) na razini EU u razdoblju od 2007. do 2060. povećati za 2,4 postotna boda u odnosu na BDP, a na razini zemalja eurozone za 2,8 postotna boda. Time će troškovi za mirovine u određenim zemljama EU iznositi čak do 25 posto BDP-a.

Povezani članci

Who's Online

We have 142 guests and one member online

  • admin