Mozak se prilagođava novim tehnologijama

Mijenja li tehnologija mozgove korisnika? Utječe li MSN Messenger na načina razmišljanja djece? Stvara li Google nove sinapse u našim glavama? Ova i mnoga druga pitanja ne postavljaju predškolci, nego vodeći svjetski neuroznanstvenici. Jedan je od njih i Gary Small, neurolog s kalifornijskoga sveučilišta UCLA, autor knjige “iBRAIN (preživljavanje tehnoloških izmjena modernoga uma)”. Po Smallu, živimo u vremenu drastičnih izmjena načina funkcioniranja mozga. Putevi kojima čovjek prikuplja i procesira informacije doživljavaju revolucionarnu promjenu ...

DANAŠNJA DJECA, ‘DIGITALNI DOMOROCI’, INFORMACIJE OBRAÐUJU NA DRUGAČIJI NAČIN OD STARIJIH, ‘DIGITALNIH IMIGRANATA’

Mozak se prilagođava novim tehnologijama

Zabrinjavajuća je, međutim, činjenica da ljudski um, adaptirajući se na nova tehnološka umijeća, polako zaboravlja osnove socijalne vještine, “živu” interakciju s drugim osobama i društvom u cjelini

Piše: Toni Ðugum / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija

Po Smallu, živimo u vremenu drastičnih izmjena načina funkcioniranja mozga. Putevi kojima čovjek prikuplja i procesira informacije doživljavaju revolucionarnu promjenu, ravnu onoj kakvu su proživljavali Gutenbergovi - ili čak Sokratovi - suvremenici. Drugim riječima, svjedoci smo zamjene pisane i tiskane riječi digitalnom.

Zabrinjavajuća u svemu tome jest činjenica da ljudski um, adaptirajući se na nova tehnološka umijeća, polako zaboravlja osnove socijalne vještine, točnije, “živu” interakciju s drugim osobama i društvom u cjelini. Ovo “bildanje” mozga nije nikakva novina stručnjacima, jer je njegova plastičnost (sposobnost prilagođavanja različitim stimulansima) stara stvar. Već odavno je poznato kako vrhunski glazbenici imaju više “sive tvari” u dijelovima mozga odgovornima za brze pokrete prstiju.

Profesionalni pak atleteumniji” su u područjima koja koordiniraju oči i udove. Općenito govoreći, što je aktivnost kojoj se čovjek posveti intenzivnija, jači su i neuralni putevi odgovorni za nju. Stoga nije čudno da sustavna, svakodnevna interakcija s računalomdobije” svoje neurone za obradu informacija. Da bi ustanovili kako Internet formira um, Small i kolege su pratili moždanu aktivnost 24 odrasle osobe tijekom simulirane pretrage weba te čitanja stranice teksta online.


Digitalni imigranti

Tijekom “googlanja” je kod onih koji svakodnevno pretražuju internet ustanovljena dvaput jača signalizacija u dijelovima mozga zaduženima za odlučivanje i kompleksno razmišljanje. Takvi rezultati sugeriraju da korištenje interneta podiže razinu stimuliranosti mozga, a čitanje teksta s računala aktivira više moždanih regija od obrade tiskane riječi. Ovo se istraživanje poklapa s nedavno provedenim pokusima koji su pokazali kako tehnofili imaju veću “radnu memoriju” od prosječne osobe.

Drugim riječima, oni mogu pohraniti i obraditi više kratkotrajnih informacija, vještiji su u percepcijskom učenju (prilagođavanju poimanja svijeta oko sebe na osnovi danih informacija) te imaju bolje motoričke vještine. Štoviše, Small tvrdi kako će ove razlike biti još izraženije uzme li se u obzir i generacijski jaz među korisnicima interneta i računala općenito.

Naime, mlađe su osobe - tijekom cijeloga odrastanja suočene sa webom i virtualnom interakcijom - svojevrsni “digitalni domoroci”. Djeca koja danas odrastaju nikada nisu upoznala svijet bez e-maila, SMS-a i iPoda. Small ističe njihovu superiornost nad “digitalnim imigrantima - oni mogu donositi složene odluke u djeliću sekunde, a bez problema barataju višestrukim osjetilnim iskustvima: slušaju glazbu s MP3 svirača dok gledaju videozapise na webu i istodobno pišu SMS poruke prijateljima, ili čitaju e-poruke.

Ipak, i digitalni imigranti imaju svoje prednosti: njihovi su mozgovi “hardverski” dovršeni davno prije pojave novih oblika komunikacije, pa su bolji u čitanju izraza lica i interakciji “uživo” onoliko koliko su lošiji u krstarenju webom. Tome je tako jer je mozak imigranata treniran na posve drugačiji način: oni informacije obrađuju puno pomnije, metodički, a probleme rješavaju linearno i preciznije.

Specijalizacija

Prerano je govoriti o tome koji će pravac odabriti evolucija vrste. Nije isključeno ni da se ova dva evolutivna puta križaju. Štoviše, studija provedena krajem 2005. godine pokazala je kako mladi koji provedu više vremena koristeći hi-tech igračke i prakticiraju virtualna druženja u isto vrijeme ukupno provode više vremena u stvarnome druženju s vršnjacima i obitelji.

Najvažnije je, drži Small, to što sami možemo odrediti u kojemu ćemo smjeru specijalizirati svoje neuralne “čipove”; pameti samo treba dati dovoljno vremena da vježba jedno i drugo.

Povezani članci

Who's Online

We have 155 guests and no members online