Je li ACTA u Hrvatskoj 'ad acta'

stop actaZaštitu autorskih prava i prosperitet stvaralaštva treba tražiti unutar reforme autorskih prava, a ne zadiranjem u tehnološko i pravno ustrojstvo internetske komunikacije, riskiranjem temeljnih prava i sloboda građana, piše Nataša Gajski Kovačić i Vedran Jerbić na stranicama Vjesnika. "ACTA obuhvaća šire područje od zaštite autorskih prava na digitalnim mrežama. Ona je krojena da bi kontrolirala trgovinu generičkim lijekovima, spriječila trgovinu kopijama tehnoloških uređaja, iskorijenila jeftine krivotvorine dizajnerskih proizvoda... Tu je potencijalno riječ o nekim životno važnijim pitanjima od dostupnosti glazbe i filmova. Restriktivnom zaštitom u pitanje dolazi dostupnost generičkih lijekova, dostupnost znanstvenih spoznaja ili dostupnost digitalne kulture...", smatra Tomislav Medak iz Multimedijalnog instituta ...

STOP ACTA

Je li ACTA u Hrvatskoj 'ad acta'

Piše: Nataša Gajski Kovačić, Vedran Jerbić / Vjesnik
Izvor: Vjesnik


Europska komisija u srijedu je odlučila od Europskog suda pravde u Luxembourgu zatražiti mišljenje je li kontroverzni međunarodni trgovački sporazum protiv piratstva (ACTA) u suprotnosti s temeljnim pravima i slobodama u EU, poput slobode izražavanja i informiranja ili zaštite podataka i vlasničkih prava u slučaju intelektualnog vlasništva.

stop acta »Nakon drakonskih mjera nadzora internetske komunikacije predviđenih u ranijim verzijama sporazuma koje su procurile u javnost, razblaženi završni dokument ne donosi toliko novina unutar nacionalnog zakonodavnog okvira, međutim njegove nejasne formulacije otvaraju mogućnost davanja prioriteta privatnoj pravdi korporacija kroz 'jačanje suradnje privrednih aktera' u provedbi sankcija. Otvorena su vrata narušavanju pravnih standarda pretpostavljene nevinosti, pravičnog sudskog postupka i proporcionalnosti kazne.

Proširivanje odgovornosti za počinjena djela na posrednike u internetskoj komunikaciji poput telekoma, pretraživača ili poslužitelja sadržaja, što bi moglo dovesti do preventivne cenzure sadržaja. Europska komisija sada je odlučila ACTA-u prepustiti Europskom sudu pravde.

ACTA bi u zemljama s manjim zaštitama javnoga govora, privatnosti i vladavine prava mogla dovesti do narušavanja temeljnih sloboda i prava, što znači da svojim potpisom na taj sporazum Europska unija krši Povelju EU-a o ljudskim pravima i članak 21. Ugovora o Europskoj uniji, dakle, temeljne dokumente Unije«, kaže Medak.

Zaštitu autorskih prava i prosperitet stvaralaštva treba tražiti unutar reforme autorskih prava, a ne zadiranjem u tehnološko i pravno ustrojstvo internetske komunikacije, riskiranjem temeljnih prava i sloboda građana.

Prijedlozi kako stimulirati stvaralaštvo i istodobno osigurati univerzalni pristup njihovim djelima u digitalnoj sferi postoje i ne treba zaobilaziti mogućnost dokidanja kriminalizacije većine građana zbog snage ekonomskih argumenata nekolicine velikih diskografa i Hollywooda.

stop acta Ako želite u Hrvatskoj kupiti filmove ili glazbu na internetu, većina globalnih servisa reći će da kupnja za korisnike interneta na teritoriju Hrvatske nije moguća.

Dakle, ako postoji teritorijalna diskriminacija od globalnog tržišta, zašto bi Hrvatska trebala provoditi zaštitu tog globalnog tržišta? Piratstvo je u Hrvatskoj jednostavno jedini način da dođete do nekih sadržaja na internetu.

Predsjednik Ivo Josipović bio je u krivu kada je raspravu o ACTA-i sveo na pitanje piratstva i autorskih prava. U ovom sporazumu i njegovim pravno nejasnim formulacijama riječ je o potkopavanju globalne ekonomske pravde, pravnih standarda i prava građana kojih bi Predsjednik trebao biti svjestan.

Međutim, ako raspravljamo o autorskim pravima, trebamo sagledati kako građanima osigurati opće pravo pristupa izobilju kulture i znanja koje donose digitalne mreže, a stvarateljima omogućiti da žive od svog rada. To je kompleksan problem jer su ekonomije autorskog prava vrlo različite od stvaralačkog polja do stvaralačkog polja, ali i problem za koji postoje već neka poznata rješenja.

Tamo gdje ne funkcionira tržište, postoje mehanizmi socijalne redistribucije. Društvena cijena tog rješenja nije tolika kolika bi mogla biti cijena njegova odgađanja, smatra Tomislav Medak.

PROČITAJTE VIŠE...