Ubiranje harača: U raljama 250 parafiskalnih državnih nameta!

Ajme namaTakvo što postoji vjerojatno samo u nas. Popis je dug, a ide ovako: Naknada za troškove utvrđivanja minimalnih tehničkih uvjeta, naknada za kategorizaciju objekata, naknade za upis u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, naknada za izdavanje rješenja o promjeni namjene poljoprivrednog zemljišta... Premda će se nazivi navedenih naknada mnogima činiti potpuno bizarnima i besmislenima, vjerovali ili ne, riječ je o samo nekoliko od oko 250 takozvanih parafiskalnih nameta kakvi postoje u Hrvatskoj.. Nažalost, obećanje Milanovićeve vlade o smanjenju parafiskalnih nameta gospodarstvu, ali i građanima, kao i mnoge druge stvari obećane u predizborno vrijeme ostali su samo prazna slova na papiru zvanom Plan 21 ...

UBIRANJE HARAČA

U raljama 250 parafiskalnih državnih nameta!

Piše: Dražen Boroš / Glas Slavonije
Izvor: Glas Slavonije


I nastavak je dug: Naknada za služnost na šumi radi korištenja mineralnih sirovina, naknada za osnovano pravo građenja odlagališta komunalnog otpada, naknada za izdane garancije, naknada za priznavanje zemljopisnog podrijetla, naknada za provođenje stručnog nadzora nad proizvodnjom sjemena. Ima još: Naknada za korištenje općekorisnih funkcija šuma, naknada za troškove rada Komisije za postupak procjene utjecaja na okoliš, naknada za izdavanje ovlaštenja za kontrolu projekata, naknada za izdavanje ovlaštenja za nostrifikaciju projekata. I još: Naknada za izdavanje ovlaštenja za obavljanje poslova ocjenjivanja sukladnosti i certificiranja sukladnosti građevinskih proizvoda, naknade za pokriće troškova ispitivanja mjerila, naknada za pokriće troškova ispitivanja i provjere pakovina, naknada za izvršene usluge nadzora akreditacije, naknade za pokriće troškova nadzora kakvoće proizvoda koji podliježu nadzoru kakvoće pri uvozu i domaćih proizvoda prije stavljanja u promet, naknada za prekomjernu uporabu javne ceste, naknada korisnika okoliša, naknada za obavljanje poslova regulacije energetskih djelatnosti, naknada za tipna ispitivanja, naknada za pojedinačno ispitivanje. Ni to nije kraj, dakle, slijedi i ovo: Naknada za tehnička nadgledanja, naknada stvarnih troškova izvedbe i utrošenog materijala na izvedbi komunalnog priključka za opskrbu pitkom vodom i odvodnju otpadnih i oborinskih voda, naknada za izdavanje dopusnica za županijske i posebne županijske linije itd, itd....

Nameti

Premda će se nazivi navedenih naknada mnogima činiti potpuno bizarnima i besmislenima, vjerovali ili ne, riječ je o samo dvadesetak od oko 250 takozvanih parafiskalnih nameta kakvi postoje u Hrvatskoj.


OBEĆANJA LUDOM RADOVANJA

Nažalost, obećanje Milanovićeve vlade o smanjenju parafiskalnih nameta gospodarstvu, ali i građanima, kao i mnoge druge stvari obećane u predizborno vrijeme ostali su samo prazna slova na papiru zvanom Plan 21.

Istina, u ožujku prošle godine Vlada je u jednom trenutku prepolovila vodni doprinos za izgradnju građevina, čime je rasteretila gospodarstvo za nešto više od 100 milijuna kuna. Ali samo nekoliko mjeseci poslije donijela je dvije uredbe kojima se Hrvatskim vodama omogućilo da višim vodnim naknadama godišnje dodatno prikupe i do 250 milijuna kuna.

Obje su se naknade po novim tarifama počele obračunavati od Nove godine, a njima se željelo pokriti povećane potrebe Hrvatskih voda, što zbog ranijih zaduženja, što zbog novih kojima se planira prilagodba EU standardima.

No kada bi bar sav problem bio samo u tim naknadama.

prvi maj


ČLANARINE I NAMETI

Prema procjenama stručnjaka, neporezni nameti gospodarstvu i građanima godišnje iz blagajni i džepova poreznih obveznika odnesu između 10 i 12 milijardi kuna.

Iako su sve prethodne pa i sadašnja vlada najavljivale kako će svaki od dvjestotinjak parafiiskalnih nameta analizirati jesu li uopće potrebni, posebice u vrijeme krize, to se do sada nije dogodilo.

Čak ni ova vlada, iako je najavljivala, nije smanjila ukupno sve te silne neporezne namete ni za deset posto - što bi već značilo značajno rasterećenje i gospodarstva, ali i budžeta građana.

Mnogi naime smatraju kako se neporezni nameti obično stavljaju u drugi plan jer je uvriježeno mišljenje kako su troškovi koji na taj način nastaju zanemarivi. Međutim, ozbiljne analize pokazuju kako tih desetak i više milijardi predstavlja četvrtinu plaćenog poreza koji tijekom jedne godine plate hrvatske tvrtke, tako da se ni u kom slučaju ne može reći da se ne radi o ozbiljnim troškovima za poslovanje poduzetnika.

Istinu govoreći, najveći dio tih troškova otpada na obvezno članstvo u Hrvatskoj gospodarskoj komori, naknade za Turističku zajednicu i Hrvatske šume, naknadu za vode te spomeničku rentu. Ali uzme li se ukupni broj naknada, proizlazi da su one i veće opterećenje nego sami porezi.


NISMO RUSIJA

Činjenica je da se o pravom broju parafiskalnih nameta u javnosti vrlo malo zna, a u današnje vrijeme krize o bačenom novcu kroz te “dodatne poreze”, malo tko i govori.

Spomenimo samo kako za prijavu tvrtke na nekoj adresi, ako se odlučite sami sebi iznajmiti nekoliko kvadrata vlastitog stana, to morate prijaviti Poreznoj upravi i za to će vam država uzeti oko 600 kuna godišnje.

Ali uz to još ćete morati plaćati doprinos za HGK, pa turističkoj zajednici, spomeničku rentu, komunalne doprinose i još more drugih nameta ovisno o vrsti posla kojim se bavite, koji sve u svemu mogu iznositi i po nekoliko tisuća kuna mjesečno. Za neke poduzetnici upozoravaju da se naplaćuju “odokativno”.

Zanimljiv je podatak da su mnoge zemlje, ne samo u Europi nego i u našem okruženju, u vrijeme krize ukidale te takozvane parafiskalne namete.

Primjerice, susjedna Srbija je sredinom prošle godine u jednom danu ukinula čak 138 parafiskalnih nameta, koji su građanima i tamošenjem gospodarstvu uštedjeli ni manje ni više nego milijardu eura (7,5 milijardi kuna) za manje od pola godine.

No za razliku od njih, hrvatska Vlada ukine dva, a onda donese četiri nova, pa nije ni čudno što nam je gospodarstvo tu gdje je - na izdisaju.

Ipak, za utjehu nam ostaje činjenica da smo po broju parafiskalnih nameta u europskom i svjetskom vrhu. Nismo rekorderi jer primjerice neke ih zemlje bivšeg SSSR-a imaju i više, ali smo odmah iza njih. Možda to zvuči utješno, ali Hrvatska nije Rusija.


TVRTKA ZA 10 KUNA

Za dodatne naknade još 800 kuna

Prije nekoliko mjeseci Vlada je ponudila model osivanja tvrtke za deset kuna. No tu tek počinju problemi.

Deset kuna je temeljni kapital, no da biste ju osnovali, trebate platiti javnobilježničku naknadu od 500 kuna, sudsku pristojbu od 30 kuna, pristojba za upis u sudski registar 30 kuna, objavu oglasa u Narodnim novinama 200 kuna te izjavu kao osnivača da nemate dugova u drugim tvrtkama, što košta 47 kuna. Ukupno 807 kuna za tvrtku od 10 kuna.

A kada je netko jednom osnuje, takvo društvo treba imati direktora ili člana uprave. Ako tu funkciju preuzme nezaposlena osoba, gubi svoj status na Zavodu za zapošljavanje. Ako direktor te jednostavne tvrtke nema riješeno zdravstveno i mirovinsko osiguranje po drugoj osnovi, tvrtka od 10 kuna mora mu plaćati doprinose, a njihov trošak iznosi od 3.000 kuna naviše.

Dakako, mjesečno.


NEKOLIKO BRZOPOTEZNIH...

Od ukupnog broja parafiskalnih nameta njih 80 izravno se odnose na gospodarstvo i gospodarstvenike. Svi koji se žele informirati koji sve nameti postoje u Hrvatskoj to mogu učiniti na stranicama Ministarstva financija.

10-12 milijardi kuna neporeznih nameta plate godišnje porezni obveznici u Hrvatskoj

Srbija je u jednom danu ukinula čak 138 parafiskalnih nameta i tako građanima i tamošenjem gospodarstvu uštedjela više od milijardu eura...

Iako je najavljivala,Vlada nije smanjila sve te silne neporezne namete ni za 10 posto - što bi značilo značajno rasterećenje gospodarstva...