Za većinu ljudi žalo, odnosno plaža predstavlja mjesto uz more, gdje se za sunčanih dana godišnjeg odmora sa sunčanim naočalama na licu i zaštitnom kremom na tijelu rasprostire ručnik i širi suncobran. U stručnoj geološkoj, geografskoj i geomorfološkoj terminologiji plaža se odnosi na nakupinu nevezanog sedimenta (šljunka ili pijeska), a proteže se uz obalu mora, jezera ili rijeke, na mjestima na kojima postoji stalni donos materijala. Plaže nisu statične i njihov oblik se neprekidno mijenja. Valovi i morske struje stalno mijenjaju oblik plaže. Plaže su kao i cijeli obalni prostor pod sve snažnijim utjecajem čovjeka i njegovih aktivnosti. Mnoge od njih mogu značajno i nepovratno promijeniti izgled plaža...

ŠTO SE DOGAĐA S PLAŽAMA? (I)

Što je zapravo žalo (plaža)?

Piše: Dr.sc. Kristina Pikelj
Prof. geologije i geografije, Geološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet
Horvatovac 102 a, 10 000 Zagreb

Za većinu ljudi žalo, odnosno plaža predstavlja mjesto uz more, gdje se za sunčanih dana godišnjeg odmora sa sunčanim naočalama na licu i zaštitnom kremom na tijelu rasprostire ručnik i širi suncobran.

U stručnoj geološkoj, geografskoj i geomorfološkoj terminologiji plaža se odnosi na nakupinu nevezanog sedimenta (šljunka ili pijeska), a proteže se uz obalu mora, jezera ili rijeke.

Plaže najčešće nastaju na mjestima na kojima postoji stalni donos materijala. Materijal najučinkovitije donose rijeke i bujice, ali značajne količine materijala koji gradi plažu mogu nastati razaranjem (trošenjem) stijena na obalama.

Plaže nisu statične i njihov oblik se neprekidno mijenja. Valovi i morske struje stalno mijenjaju oblik plaže.

Plaže se mogu opisivati ovisno o tome kakav im je oblik i struktura, te kakav im je sastav, veličina i boja. Tako plaže mogu biti široke i uske, strme i zaravnjene, duge i isprekidane (tzv. džepne plaže).

Materijal koji čini sediment plaže može biti pijesak ili šljunak, dok boje variraju od velikog raspona smeđih, preko bijele i ružičaste, do zelene i crne (ukoliko je primjerice sediment vulkanskog porijekla kao na Havajima ili Islandu; vidi sliku 1).

Slika 1.: Crni sediment plaže na Islandu (slikao: Mladen Juračić).

Osim komada i komadića stijena, sediment plaže često sačinjavaju i ostaci morskih organizama (školjkaša, puževa itd).

S obzirom da su plaže vrlo posjećene, pogotovo u toplijim dijelovima godine, njihova veličina ponekad nije dovoljna za sve koji ih posjećuju. Stoga se plaže ponekad proširuju nasipavanjem materijala. U tom slučaju govori se o umjetnim plažama.

Sediment koji se nakupio na plaži postoji jer je uspostavljena ravnoteža između donosa materijala, te njegovog prerađivanja i odnošenja. Tijekom jedne godine, plaže mijenjaju svoj oblik i širinu ovisno o valovima i strujama, čija se snaga djelovanja u hladnijem dijelu godine može znatno razlikovati u odnosu na topliji dio godine. Pojava povremenih oluja i olujnih valova može značajno za kratko vrijeme promijeniti izgled plaže.

Svaka plaža ima svoj profil, a profil plaže je presjek okomit na obalnu liniju (vidi sliku 2). Osim dijela koji se nalazi iznad morske razine plaža uključuje i dio koji se nalazi pod vodom (vidi sliku 2). Profil plaže i njegova promjena tijekom vremena je jedna od prvih informacija do koje se dolazi kontinuiranim praćenjem tijekom istraživanja.

Slika 2.: Pojednostavljeni tipični profil plaže

A zašto bi netko uopće istraživao plaže? Plaže su kao i cijeli obalni prostor pod sve snažnijim utjecajem čovjeka i njegovih aktivnosti. Mnoge od njih mogu značajno i nepovratno promijeniti izgled plaža. Jedna od negativnijih promjena jest gubitak materijala – odnosno nestajanje (tzv. erozija) plaže.

Da bi saznali što je točno erozija plaže, pratite i dalje ovu tek započetu priču iz Dugog Rata.

Nastaviti će se...