Pavičić: Zakoni za uvođenje nereda

U zemlji koja, naime, krupnim koracima korača prema monokulturi turizma, obala je jedini i središnji resurs koji u našoj ekonomiji ima onu važnost koju u Bahreinu ima nafta. A ta obala – srećom – u Hrvatskoj još uvijek jest javno dobro. Spletom sretnih okolnosti, razvojnog zaostatka i (budimo pošteni: socijalističkog) nasljeđa, obala je u Hrvatskoj javna, dostupna i svačija. Ta činjenica nije samo dio “ko to može platit“ folklora, nego i osnovica naše svagdanje ekonomike, jer kad bi ta obala bila razdijeljena na velike koncesionare i hotelske konzorcije, nestao bi i glavni resurs koji puni sve te cimer frajeve, apart-hotele i rustik vile koje drže “aktivnoj” Hrvatskoj glavu iznad vode. Stoga cijela Hrvatska - a pogotovo Dalmacija - treba i te kako naćuliti uši kad u proceduru krene zakon koji regulira upravljanje obalom. A taj i takav zakon upravo je pred nama. Ovih je dana, naime, završila javna rasprava Zakonu o pomorskom dobru i morskim lukama. Zakon sada treba u daljnju proceduru, a s obzirom koliko je obala za Hrvatsku važna, prilično je nevjerojatno u kojoj je mjeri ostao ispod radara medija, piše Jurica Pavičić na stranicama Slobodne Dalmacije ...

JAVNA DOBRA

Piše: Jurica Pavičić / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija

U našoj županiji- Splitsko-dalmatinskoj – zahvaljujući odrješitom otporu civilnog društva nije dopušteno ograđivanja i naplaćivanje plaža. No, tako nije bilo i drugdje.

Na Kvarneru - recimo - ako ste bili Todorić mogli ste dobiti koncesiju i na obalu ispred privatne vile, a u Zadru je jedan hotelski lanac ogradio od plaže čak i vlasnike apartmana kojima je sam te apartmane prodao.

Čak i tamo gdje – kao u našoj županiji - ograđivanje nije bilo dopušteno, koncesionari su se dovijali kako “naplatiti” kupanje, bilo kroz visoke naknade za parking (Orašac) ili tako što bi na ulaznoj ogradi plijenili šugamane i luftiće, kao koncesionar u Dućama.

PROČITAJTE VIŠE...

Povezani članci

Who's Online

We have 264 guests and no members online