DUGI RAT

Promocija monografije KUD-a "Dalmacija" Dugi Rat - promocija ukoričenih zabilješki i fotografija o 50+ godina pjesme i plesa, koncerata, nastupa, u Dugom Ratu, diljem Hrvatske i Svijeta, pa smotri, festivala, putovanja diljem Svijeta, uz pregršt uspjeha, dogodovština, lijepih uspomena i zanimljivosti..., a koje je u knjigu sabrao Vlade Zemunik, održati će se na 55. rođendan KUD Dalmacija Dugi Rat, u utorak, 8. ožujka. 2022. Da, baš na Dan žena, u 19:00 sati dođite u nekadašnju kino dvoranu "Dalmacija" na prigodni plesno - pjevački program i predstavljanje monografije našeg KUD-a, rad Vlade Zemunika i uređivačkog odbora, a poslije druženja s svojim primjerkom monografije svratite i na prigodni domjenak u prostorijama KUD-a. Vidimo se!

Slavljenje Nove godine je jedan od najstarijih običaja. Po nekim kazivanjima prvi koji su slavili su bili Kinezi, po drugim su to bili stari Germani ili Rimljani. Stari Germani su slavljem obilježavali smjenu godišnjih doba. Kako zima u njihovim zemljama počinje sredinom studenog kada se završava žetva, okupljali su se i veselili zbog obavljene žetve i predstojećeg odmora. Tako je, kažu, nastao veliki praznik: početak Nove Godine. Nakon osvajanja Evrope, Rimljani su promijenili početak slavljenja nove godine na prvi siječanj. Novu godinu su slavili kao simbol početka novog života i novih nada za budućnost. Taj običaj i značenje zadržali su se do današnjih dana.
Suvremenici, dobri poznavaoci mitologije i simbologije, kažu da Nova godina simbolizira regeneraciju univerzuma, obećanje novog rasta, čežnju za obnovom i počinjanje iznova, piše Kaštela.org.
Astronomska godina, to je znano, period je u kojem naš planet Zemlja obiđe putanju oko svog Sunca (revolucija) i traje približno 365 dana. Na bazi ove činjenice napravljeni su mnogobrojni kalendari: kineski, židovski, muhamedanski, ruski, sijamski, etiopski, iranski, julijanski i gregorijanski (reformirani julijanski).
Praznovjerni ljudi vjeruju da će događaji koji se dogode prvog dana nove godine imati utjecaj na događanja tijekom cijele godine i da ćemo ono što učinimo na dan Nove godine činiti tijekom cijele godine.
Stari Slaveni su obožavali vatru kojoj su pridavali natprirodne moći. Ukrašavali su trešnjeva stabla i palili svijeće u čast bogova plodnosti. Vatrom su istjerivali zle duhove, odvraćali nesreću od doma i prizivali dobre sile. Buka koja se pravila u ponoć puhanjem u rog i zvonjenjem zvonima i loncima imala je za cilj da odagna zle duhove iz stare godine.
Nova godina, bez obzira kada je slavili ili s kojim običajima ju dočekali, uvijek je simbol novog početka, novih mogućnosti i prilika koje želimo u životu za nas i naše bližnje.

Što je zimski solsticij? Pada li uvijek u isti dan? Ako ne, zašto je pao baš danas, na ovaj lipi, sunčani, prosinački dan? I tko ga voli, a tko ga slavi i zašto, a tko mrzi kao ja... Tiho, pjesma kaže, na prstima, stigla nam je zima... i što ćemo sad? Svi u toplo? Nee.. Svi na snijeg? A covid potvrde?
Stigla nam je zima, danas popodne, kažu, točno u 16:20. I ne lažu. Ajme koja nepravda, svitu! Australcima je danas stiglo ljeto, a nama zima! Pa kako ćemo ovako naprijed... oni su ionako već godinama u lock(o)downu, što će njima lito?! Ne bi bilo zgorega da ih službeno posjeti naš prčeviti El Presidente i pokuša dogovorit da nam ga posude barenko do Uskrsa. Lito dabome, jerbo ionako ga ne mogu down under uživat kao nekad.. a presidentea slobodno mogu i zadržat.
Danas je najkraći dan u godini i dok sam završio s poslom, dok sam popio popodnevnu kavu ogrijan zubatim dugoratskim suncem s pogledom na piramide šljake, već je pao mrak! To je taj nezvani gost, najkraći dan u godini.
Dobro, mrak je kod nas odavno prečest gost. Neki ne vide ništa ni u podne, a kamoli u 16 sati, neki su pali u svoj mrak dobrovoljno prije par desetljeća. Danas im nema velike štete, danas nam dan traje najkraće. Svjetlo se utopilo u bračkoj brazdi već u 16:20, a mjesec, ta luna što nas prati i igra se s morem, još nije izašao iza Montkemije. Čeka se da Zagor dođe Dalmatincem iz Splita i ponosno stane u svoj bljedožuti krug. Dobro, nama bi bolje došao jedan Batman da nas pokuša izvući iz našeg statusa quo ili barenko iz kaljuže hrvatske "politke & kriminala", no nema nam valjde računati ni na njega, on će tek u rano proljeće svratiti i najprije poharati blagajne splitskih kina...
Svi čekaju proljeće, lito, a nama došla zima, astronomska, a za koji dan će i meteorološka, pa Božić bijeli, mali Isus, sveti Stipan, nevina dječica, sve blagdan do blagdana, pa je najbolje prepustiti se blaženom duhu došašća ili barenko onom našem, starom, ilirskom, dalmat(in)skom, antičkom, uvijek hedonističkom, duhu kojem se u ovo doba godišća slobodno i pustopašno prepuštamo u mnogim kulturama širom i uzduž ove balote, kroz stare običaje, lokalne rituale, raspojasane festivale i stare slavenske legende.
Sjetimo se ovih dana i Peruna i Velesa, naša dva stara praslavenska boga, koji su nekad ljudima na ovom prostoru predstavljali red i kaos, ljeto i zimu, a njihova borba, zapravo smjenu doba, a evo baš danas, na najdužu noć u godini, jedan je od njih je opet preuzeo inicijativu.., oduvijek je u narodu bila važna, samo eto, malo je bilo staroslavenskih evanđelista da nam to zapišu i ostave na nekom skrivenom kožnom svitku ili utisnu kamenom u kamen, ispod neke antičke vile na Krilu ili Glavici koju su naposljetku poharali do temelja nakon što su se lipo pogostili njenim vinom i divljači, vješto iskoristivši izbivanje neopreznog domaćina, talijanskog analognog nomada pred penzijom, koji je sišao dolje, u nedaleko susjedno, primorsko selo, zaliti svoj kupus.

"Poletila vila prema moru, to je bilo baš u ranu zoru. Pa pozdravlja svoje Poljičane, i želi im svima sritne dane. Ponosita govori i leti – pomoga vas Bog i Jure sveti..."
Izborom Petra Rodića za Velikog Poljičkog kneza te Ante Antičevića, Željka Karamana i Darija Radovića za male knezove, predstavnika Poljičkog stola i nadzornog odbora, zaključen je ovogodišnji Poljički Sabor. Ovogodišnji Sabor u organizaciji Društva Poljičana i ogranka Podstrana, zbog epidemioloških mjera održan je tek krajem lipnja 2021. u Podstrani, na igralištu u Mutograsu. Nakon čak 359. godina Podstrana je tako opet ugostila Poljički Sabor, koji se tradicionalno održava na brdu Gradac u Gatima. No najvažnije je da se tradicija nastavlja, da se obred i prisega i dalje njeguje i održava pod Jurjevim barjakom i pred drvenom škrinjicom u kojoj se čuvaju štambilji i dokumenti Društva Poljičana "Sveti Jure – Priko", koja se brine da tisuću godina stara baština naše Poljičke, mosorske i morske pučke republike još diše... danas već pomalo, na škrge, jedva, ali diše..
Na Saboru Poljičana sudjelovali su i naš župan Blaženko Boban, gradonačelnik Splita Ivica Puljak sa suprugom, jesničankom (djevojačko Rakuljić) i saborskom zastupnicom Marijanom Puljak, gradonačelnik Omiša Ivo Tomasović i ostali predstavnici općina i gradova. U kulturnom programu nastupale su klapa “Pasika“ i folklorna sekcija Kulturno umjetničke udruge “Mosor” Gata.
- "Svake godine, tradicionalno, Sabor se održava u dvorani Doma kulture u Gatima u mjesecu travnju uoči blagdana Sv. Jure. No, ove godine Sabor je odgođen za lipanj, uz održavanje na otvorenom" - rekao je novinarima "vječni" Poljički knez Petar Rodić...

Bilo je krajnje vrijeme nakon dugih desetljeća, da naša orunula i pomalo izgledom tužna crkva Sv. Ivana na Malom Ratu dobije novi i pristojniji izgled, baš onakav kakav i zaslužuje. Crkva je uspješno renovirana, riječ je o prvoj renovaciji u 39 godina i važnom koraku za očuvanje lokalne baštine. Specifičnost ove renovacije je u tome što je rezultat individualne građanske, lokalne inicijative skupine mještana Malog Rata. Nakon što smo 2016. godine uspjeli izlobirati asfalt od Općine Dugi Rat za prvo asfaltiranje lokalne ceste u zadnjih 42 godine(!), sada smo ovim novim poduhvatom još jednom uspijeli postići nešto za našu mikro-zajednicu. Nauštrb kržljavosti javnog sustava koji bi trebao voditi brigu kako o kvaliteti života (u što spadaju i prometnice) tako i o kulturi (u što spadaju i lokaliteti poput crkvice). Ovim malim projektima sami sebe uvjeravamo da individualna inicijativa i solidarna organizacija još imaju smisla. Projekt renovacije je u potpunosti podržao načelnik Jerko Roglić i financirala Općina Dugi Rat, na inicijativu par pojedinaca iz Malog Rata. Nadam se da će nas vodstvo naše općine podržavati i ubuduće.

Povodom blagdana svetog Jure i proslave blagdana nebeskog zaštitnika Poljica i višestoljetnog svepoljičkog patrona u nedjelju će se na Gradcu u Gatima okupiti Poljičani koji će nakon svete mise za svog patrona prirediti i prigodni kulturni program. Povodom Jurjeva, možda je prilika podsjetiti zainteresirane na pismo posljednjeg Velikog Kneza Poljičke Republike, Ivana Čovića koji je nakon ustanka Poljičana protiv Francuske uprave Dalmacije, te pada i ukinuća Poljičke Kneževine, ljeta Gospodnjeg 1807. otišao u izbjeglištvo u Rusiju gdje je i umro 1816. Sa sobom je ponio Poljičku škrinjicu u kojoj su se nalazili dokumenti, isprave, povlastice, Poljički Statut, zastava Poljičke Kneževine..
Pismo posljednjeg velikog poljičkog kneza Ivana Čovića donosimo u nastavku članka..
Poljičani, ne spušćajte barjaka!

Poljičani poštovani, na dobro Vam Jurjev danak doša! Uz dan sv. Jurja (Jurjev dan, Zeleni Juraj, Ðurđevdan..) i 23. travnja vezani su mnogi narodni običaji s početka proljeća (ophodi uz obredne pjesme, paljenje krijesova i tome sl.), no za Poljičane je Jurjevo ili Jurjev danak onaj dan u godišću kad se tradicionalno i u velikome broju oboružani župskim bandirama okupljaju na svom povijesnom zborištu na brdu Gradac zapadno od Gata kako bi zajedničkim misnim slavljem pred crkvicom sv. Jure obilježili dan svog nebeskog zaštitnika, a potom u Podgracu birali svoje velike knezove i vojvode, te cjelokupnu svjetovnu i sudsku vlast svoje nekoć slavne Poljičke knežije.
Danas, u doba pandemije korona virusa biti će to drukčije, proslaviti ćemo dan Poljica potpuno drukčije nego dosad, fizički se distancirajući, ali ne i socijalno jer danas zahvaljujući znanosti i tehnoligiji možemo biti i jesmo zajedno i kad i nismo skupa na brdu Gradac, već u svojim domovima. Ta zar već godinama zbog posla i drugih obveza nismo spriječeni da na Gracu i u svojim župama diljem Poljica svetkujemo blagdan sv. Jure, pa je hodočašće Gracu i zajedničko misno slavlje odgoženo do prve nadolazeće nedjelje, dok je tradicionalno biranje kneza i drugih organa vlasti u Poljicima sukladno poljičkome zakonodavstvu iščezlo zajedno s nestankom Poljica s političke scene. Poljičani poštovani, na dobro Vam Jurjev danak doša! Preživjeli smo puno toga, pa ćemo zajedno i ova virusna nevremena...