Četrdeset godina od smrti najvećeg hrvatskog književnika 20. stoljeća

Miroslav Krleža (1893. - 1981.) jedna je od stožernih osoba hrvatske kulture, s utjecajem daleko izvan književne sfere. Cijeli jedan ljudski radni vijek – četrdeset godina – navršit će se 29. prosinca od smrti po mnogima najvećeg hrvatskog književnika, a svakako najznačajnijeg našeg pisca 20. stoljeća, Miroslava Krleže. Rođen je 7. srpnja 1893. u Zagrebu, svom voljenom gradu, kojeg je nerado napuštao i u kojem je ostao do svoga kraja. Krleža je u književnosti, ali i cjelokupnom životu hrvatskog naroda i čitavog našeg podneblja doista odigrao ulogu proroka. Pojavio se poput meteora s potpuno novim književnim izrazom, buntovnim i snažnim, ali i jednom novom ulogom umjetnika – duboko angažiranom. Njegovo je cjelokupno djelovanje dalo golemi pečat hrvatskoj kulturi, društvenom životu, pa i politici, iako se njome nikad izravno nije bavio. Krleža je jedina osoba u nas koja ima vlastitu enciklopediju, Krležijanu, kao bjelodani dokaz da je njegovo djelo, književno i životno, zaista čitava enciklopedija. No možda zato još nije dobio ni film ni TV seriju o sebi, poput recimo Tina Ujevića – Krleža je takav zalogaj da se još nitko, izgleda, nije odvažio na to. Unatoč svim mogućim preispitivanjima i novim čitanjima, Krležino djelo stoji i danas priznato u svojoj iznimnoj veličini. U četiri desetljeća nakon Krležine smrti svijet se uvelike izmijenio i mijenja se brže nego ikad prije. Nakon desetljeća velikih priznanja u doba druge Jugoslavije, ponekad i pretjeranih hvalospjeva ili uzimanja svake Krležine prosudbe (o literaturi i izvan nje) kao konačne, već 1980-ih javljaju se pojedinci koji ga pokušavaju rušiti s pijedestala, a to se nastavilo osobito nakon 1990. Tu se lako odlazi u drugu krajnost, piše Hrvoje Dečak na stranicama HAK revije..

MIROSLAV KRLEŽA

I danas stvara nelagodu u hrvatskoj kulturi

Izvor: HAK revija

Miroslav Krleža

Društvena i intelektualna pozicija koju je nekad u Hrvatskoj (pa i u čitavoj Jugoslaviji) zauzimao Krleža danas je jednostavno nezamisliva. Umjetnost/književnost ima danas općenito nisko mjesto na društvenoj ljestvici vrijednosti, dok se glas pisca gubi u zaglušujućoj medijskoj buci. Pod naletom trivijalizacije, medijske manipulacije i agresivnog prodora popularne kulture književni kanon (a Krleža je jedan od stupova našega kanona) sve se više spušta ‘prema dolje’, prema djelima i opusima koje bismo još do jučer bili skloni svrstati u područje ‘niskoga’ ili ‘banalnoga’. Pred golemim Krležinim opusom kao da vlada kolektivna zbunjenost – mišljenje je akademika Krešimira Nemeca, jednog od najboljih poznavatelja Krležine literature i njezine recepcije.

Nažalost, unatoč mnogim prijevodima, Krleža je i danas premalo poznat u Europi. Za njega uglavnom znaju samo ljudi iz akademskih južnoslavističkih, odnosno kroatističkih krugova. Tek nešto bolje kotira Ivo Andrić, dakako zbog Nobelove nagrade, koja je Krležu mimoišla.

Povezani članci

Who's Online

We have 285 guests and no members online