Blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije

Pjesmom i molitvom stotinjak tisuća vjernika pristiglih sa svih strana i iz svih krajeva svijeta u svetištu Gospe Sinjske u utorak se proslavlja blagdan Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Cijeli alkarski grad već nekoliko dana je crkva na otvorenom. Prema Sinju i oltaru sinjske nebeske zaštitnice, Gospe Sinjske, pristizale su nepregledne kolone vjernika od kojih je mnoštvo, ponajviše mladih, na susret s Majkom stizalo pješice, nerijetko hodajući bosonogo, ostavljajući iza sebe prevaljenih desetine pa i stotine kilometara. Svečanu procesiju i euharistijsko slavlje na Trgu Franje Tuđmana predvodit će splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić koji je u propovijedi govorio o razvodu braka i masovnom iseljavanju Hrvata iz domovine. Više o tome u nastavku članka.. Dugoraćani će blagdan Velike Gospe tradicionalno proslavili svečanom svetom misom u crkvi svetog Josipa u Dugom Ratu. Velika fešta povodom današnjeg blagdana je u Krugu.

Izvatci iz homilije mons. Marina Barišića, nadbiskupa splitsko-makarskog na blagdanu Uznesenja Blažene Djevice Marije u Sinju, 15. kolovoza 2017.

Vina nemaju?

"Blažena Djevica Marija je doista memorija naše prošlosti, pratiteljica naše sadašnjosti i zagovornica naše budućnosti. No, dome i Domovino naša gdje si? Kakva smo djeca? Može li majka Marija danas u našoj stvarnosti, promatrajući naš dom i Domovinu, radosno kliknuti "Veliča duša moja Gospodina?“ Ili bolno primjećuje: "vina nemaju?“ Ovo "vina nemaju“ ne odnosi se samo na materijalnu oskudicu, nego još više na duhovno siromaštvo. Nedavno smo mogli čuti i pročitati da je pojava rastava u Hrvatskoj u porastu. Kao neslavan slučaj spominje se naš grad Split...

sinj

Majku Mariju, kao i sve nas, naš dom i Domovinu isto tako zabrinjava napuštanje svoga zavičaja. Uvijek se događalo da su neki odlazili iz svoje domovine zbog materijalne oskudice, trgovine, rada, studija…Poznato nam je da su u onim vremenima mnogi napustili svoj dom i domovinu ne samo zbog ekonomskih razloga, nego i iz političkih progona i želje za slobodom. I Marija je sa svojom obitelji doživjela napuštanje domovine i odlazak u Egipat. Na sreću, vremena represije su iza nas. Očekivali smo da će se mnogi naši iseljenici vratiti i zajedno s nama izgrađivati Lijepu našu u slobodi i blagostanju.

No, svjedoci smo da već dugi niz godina dom i Domovinu napuštaju toliki mladi pa i čitave obitelji. Tako smo neki dan u medijima mogli pročitati da je samo u Njemačkoj 441 tisuća Hrvata i ljudi hrvatskog podrijetla, a prosječna dob im je 38 godina. A kolika nam je prosječna dob u Domovini? Umjesto da Hrvatska bude svečana svadbena povorka budućnosti života, sve češće smo nalik na sprovodne povorke. Uostalom zar nam nisu češći sprovodi nego rođenja? I školske klupe nam to pokazuju. Samo prošle godine u Njemačku je otišlo 55 tisuća ljudi. Doista naša Domovina za kojom su tolike generacije čeznule, a mnogi svoje živote položili, nalazi se u ozbiljnoj krizi između odlaska iz Domovine i napuštanja doma – pojava rastave.

Domovina je svetinja, sveta baština. Patrija – patrimonij – očev dar. To se može reći za našu zemaljsku domovinu, kao i za nebesku... Čudi nas naša gospodarska kriza jer imamo vrijedne radnike, dobre ljude, pametne učenike, nagrađivane inovatore, uspješne sportaše. Prije svega, naši mladi i naše obitelji imaju pravo na budućnost u svojoj Domovini. Skoro smo se pomirili s činjenicom odlaska. Svi to spominjemo kao nešto što nije dobro. Nije dobro tražiti dobro drugdje, a doma ga ne imati.

Poznata nam je ona starih Latina: „Ubi bene, ibi patria.“ (Gdje je dobro, tu je Domovina.) Ono „bene“ ne znači samo ekonomsko dobro nego uključuje i bogatstvo duhovnih i moralnih vrednota, dobrote i plemenitosti, ljepote zavičaja, lica i srca. Živimo u vremenu gdje se dobro poistovjećuje sa materijalnim vidom, ali se nadamo da će u cjelovitom dobru i materijalni i duhovni vid biti sve prisutniji u Lijepoj našoj.

sinj

Nadamo se da će se mnogi od  onih koji danas odlaze jednog dana povratiti doma, gdje će biti i dobro i lijepo, jer jedino smo doma doma, a svugdje drugdje samo i uvijek stranci. Domovina nije samo teritorij: ravnice, polja, šume, njive, mora, rijeke, jezera, otoci…već su dom i domovina i: vjera, jezik, identitet, kultura, duhovne i moralne vrijednosti, povijesno pamćenje, jubileji, mir, pravda, solidarnost, praštanje, opće dobro.

Dom i domovina danas su prije svega radno mjesto, pristojna primanja, rad i molitva, obitelj i slavlja, suživot i zajedništvo; dom i domovina su među nama invalidi domovinskog rata i toliki branitelji koji su dali svoj život za našu slobodu i budućnost novih naraštaja. Oni koji ovako vide svoju domovinu mogu reći: ni pod cijenu teže ekonomske krize ne napuštam. Ostajem doma. Ostajem se boriti..."

Povezani članci

Who's Online

We have 175 guests and no members online