Sinjska Alka kreće u svoje četvrto stoljeće

Nakon natjecanja u Bari u petak u kojem je pobjedio alkar Alen Filipović-Grčić, te Čoji u subotu, u nedjelju 7. kolovoza održat će se ovogodišnja 301. sinjska alka - hrvatska viteška igra kojom se slavi pobjeda nad turskim osvajačima 14. kolovoza 1715. Na taj dan 700 hrvatskih branitelja iz Sinja odbilo je navalu turskog zapovjednika Mehmed-paše Čelića čija je vojska brojala 60.000 vojnika. U pučanstvu Cetinske krajine još živi predaja kako je Čudotvorna Gospa Sinjska otjerala nepijatelje, a Sinjani su kao vječni zavjet odanosti i poštovanja utemeljili vitešku igru Alku, oživljavajući tako svake godine prve nedjelje u kolovozu svoju slavnu pobjedu. U znak priznanja za poticanje domoljublja i očuvanje povijesnih, kulturnih, etnografskih i drugih vrijednosti, Sinjska alka je po međunarodnim mjerilima proglašena pokretnim spomenikom kulture najviše kategorije 1979., a 15. studenog 2010. upisana je na UNESCO-ov popis nematerijalne svjetske baštine u Europi. Sinjska alka danas je jedinstveno viteško natjecanje u Europi. Nastala je početkom XVIII. stoljeća. Inače je nastavak mnogobrojnih viteških nadmetanja što su se održavala u nekim većim mjestima mletačke Dalmacije, a najpoznatija su ona u Zadru (do 1820.), Imotskom (do oko 1840.) i Makarskoj (do 1832.)..

Sinj danas slavi 301. alku

Izvor: Hina

Povjesničari su utvrdili kako povijest Alke pokazuje da se ona u starini trčala u različito vrijeme, a katkad i dva puta na godinu.

Najstariji pisani spomen o Sinjskoj alci potječe iz 1784., a riječ je o sonetu i odi koje je na talijanskom jeziku ispjevao splitski liječnik i glazbenik Julije Bajamonti.

Najstariji pak službeni spis jest pismo što ga je 10. veljače 1798. grof Rajmund Thurn, prvi austrijski povjerenik za novozaposjednute krajeve, poslao iz Zadra tadašnjem zapovjedniku Sinja, Jakovu Grabovcu.

Alka se tek od 1849. redovito trčala 18. kolovoza, na rođendan cara Franje Josipa, što je čak utvrđeno i Statutom iz 1902. Od tada se stalno trči u kolovozu (i po novim pravilima), u prvoj trećini toga mjeseca, tako da se i Bara i Čoja i Alka održe u istom mjesecu.

Povijest svjedoči i kako se Alka trčala tri puta izvan Sinja i to 1832. u Splitu, 1922. u Beogradu i 1946. u Zagrebu.

Prvi Statut Alke potječe tek iz 1833., a odredbe mu se poklapaju s odredbama sličnih viteških nadmetanja u tadašnjoj Europi. Dok su u europskim viteškim igrama sudjelovali samo alkari-vitezovi, dakle povlašteni društveni sloj, u Sinjskoj alki, uz pripadnike vojne aristokracije, mogli su sudjelovati i ljudi sa sela.

Alku je do sada najviše puta dobio Nikola Cerinić (slavodobitnik dvanaest puta), slijede ga Nikola Jelinčić (slavodobitnik osam puta), te Jozo Boko, Janko Kelava, Anđelko Vučković i Ognjen Preost, koji su po pet puta bili slavodobitnici Sinjske alke.

Pobjednik prošlogodišnje jubilarne 300. alke bio je Frano Ivković iz Brnaza, koju je osvojio s ukupno osam punata, pogodivši prvu i treću utrku u sridu, a drugu "u dva" te je time iza sebe ostavio preostalih 16 alkara.

Povezani članci

Who's Online

We have 184 guests and no members online