Svaki grad uvodi red na svojoj rivi

Predlaganjem novog zakona o pomorskom dobru i morskim lukama, u kojem se nalazi i unaprijeđeni sustav koncesija i upravljanja lukama, Ministarstvo mora najavljuje sređivanje stanja na tom sektoru čije su granice definirane na samo 700 kilometara ili 11 posto ukupne obalne linije Republike Hrvatske. Konkretno, pomorske vlasti žele ubrzati postupak određivanja granica prebacivanjem dijela posla Državnoj geodetskoj upravi, koja bi donosila rješenja na terenu i granice pomorskog dobra upisivala u katastar i zemljišne knjige ...

GUŽVA U PORTU
MINISTARSTVO MORA PREDLAŽE DECENTRALIZACIJU UPRAVLJANJA

Svaki grad uvodi red na svojoj rivi

Ukidaju se 22 županijske lučke uprave i njihove ovlasti, ali i djelatnici se prebacuju na lokalnu zajednicu

Piše: Gordan Zubčić / Slobodna Dalmacija
Snimio: Ivo Ravlić / CROPIX
Izvor: Slobodna Dalmacija

Ubrzavanje postupka

Moguće tužbe sadašnjih korisnika zemljišta, koji nerijetko smatraju da je pomorsko dobro njihovo vlasništvo, a riječ je o područjima na kojima ne postoji vlasništvo, neće odgađati provedbu granice na pomorskom dobru.

Kako je na nedavnoj javnoj raspravi o Prijedlogu zakona istaknuo Branko Bačić, državni tajnik za more, potrebno je žurno definiranje što većeg postotka granica pomorskog dobra jer je ono jedan od najvrjednijih resursa naše države. Time bi se, dodao je, cjelokupna obalna linija od 6278 kilometara mogla kvalitetno zaštititi od devastacije i njome sustavno upravljati.

U tu svrhu predlaže se i decentralizacija lučkog sustava, kojom se predviđa ukidanje luka od županijske važnosti, pa time i 22 postojeće županijske lučke uprave čije bi ovlasti i djelatnici prešli u nadležnost gradova i općina.

- Gradska i općinska vijeća ubuduće bi trebala odlučivati o koncesijama na pomorskom dobru u trajanju do 10 godina, ali bez prava gradnje. Cjelokupna naknada ostajala bi lokalnoj zajednici.

Prava na gospodarsko korištenje, s pravom gradnje ili bez njega, u trajanju do 20 godina na području velikih gradova ili županijskih središta izdavalo bi gradsko vijeće, a koncesijsku bi naknadu u jednakom omjeru dijelili grad, županija i država. Na ostalom dijelu pojedine županije o koncesijama bi odlučivala županijska skupština uz jednaku podjelu prihoda.

Kada je riječ o koncesijama do 50 godina, odluke bi donosila Vlada uz trodijelnu podjelu naknade, a za prava korištenja u trajanju iznad 50 godina Vlada bi ubuduće tražila suglasnost Hrvatskog sabora - kazao je Bačić.

Novi propisi praktično predviđaju da bi lokalna zajednica izravno odlučivala o svemu što se događa na njihovim rivama uz pojednostavljivanje postupka odobravanja djelatnosti u manjim lukama, ali bi ministar mora utvrđivao visinu lučkih pristojbi i uvjete za nesmetano odvijanje javnog trajektnog/ brzobrodskog prometa.

Država time planira u sustav uvesti sve male luke, lučice i privezišta.


Kolone i pajeti

Aktualni podaci Ministarstva mora govore da je šest državnih lučkih uprava od 2004. do kraja 2008. godine uprihodilo gotovo 1,5 milijardu kuna od koncesija, lučkih pristojbi i proračunskog novca, te da je u istom razdoblju u luke uloženo gotovo 1,1 milijardu kuna.

Očekivano, prednjači Lučka uprava Rijeka s uprihođenih 590 milijuna kuna i 461 milijun uloženih kuna. Ukupna državna ulaganja u sve luke od 2004. godine izose 1,3 milijarde kuna.

Ipak, koncesijski prihodi mogu biti znatno bolji, priznaju to i u resornome ministarstvu, jer je prošle godine uplaćen 321 milijun kuna naknada od 702 državne i županijske koncesije, od čega primjerice, samo 6.5 milijuna kuna u Dubrovačko-neretvanskoj i Šibensko-kninskoj županiji zajedno!