Umro istaknuti novinar i analitičar Krsto Cviić

Krsto CviićNakon kratke i teške bolesti, u 81.godini, u Londonu je u subotu umro Krsto Cviić (na slici s don Ivanom Grubišićem povodom uručenja prizanja 'Osoba dijaloga'), britanski i hrvatski novinar (urednik na BBC-u, tjedniku Ecconomist,..) i politički pisac (knjige: Prepravljanje Balkana, Pogled izvana, Jugoistoična Europa – od konflikata do suradnje),  analitičar u londonskom Kraljevskom institutu za međunarodna pitanja i Europskoj banci za obnovu i razvoj. - "Krsto Cviić je bio glas razuma i mudrosti, u domovini i za domovinu.  Kao takav, dao je nemjerljiv doprinos razvoju demokracije u Hrvatskoj i u razumijevanju naših tranzicijskih procesa u međunarodnoj zajednici, posebno u Europi. Nedostajat će mi njegovi savjeti kao člana Savjeta za vanjsku politiku", poručio je predsjednik Ivo Josipović povodom ove tužne vijesti ...

IN MEMORIAM

Krsto Cviić

Izvor: Hina

Krsto CviićRođen 3. listopada 1930. u Adžamovcima blizu Slavonskog Broda, odrastao je i školovao se u Zagrebu, gdje je diplomirao germanistiku. Od 1954. živi u Londonu. Prvih pet godina radio je kao novinar i urednik u Svjetskoj službi BBC-a i za to vrijeme diplomirao međunarodne odnose na London School of Economics and Political Science.

Nakon tri godine studija u Oxfordu vratio se na BBC kao zamjenik ravnatelja Europske službe na engleskom jeziku. Najveći dio karijere od 1969. do 1990. proveo je u tjedniku The Economist kao uvodničar i dopisnik za srednju i istočnu Europu. Više od deset godina bio je znanstveni suradnik u Kraljevskom institutu za međunarodne poslove (Chatam House) i ujedno glavni urednik njihova uglednog mjesečnika The World Today.

Od 1999. do 2007. bio je angažiran kao politički savjetnik Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD). Od 1990. javljao se u raznim medijima u Hrvatskoj, a 1997. bio je glavni urednik kratkotrajnog Tjednika.

Napisao je knjige Remaking the Balkans (Prepravljanje Balkana) koja je objavljena u dva izdanja 1991. i 1995. Na hrvatskom su mu objavljene knjiga političkih kozerija Pogled izvana (Znanje, 1994) i zajedno s Peterom Sanfeyem Jugoistoična Europa – od konflikata do suradnje (EPH LIBER, 2008).


 

Domoljub i kozmopolit

Krsto Cviić bio je jedan od onih hrvatskih intelektualaca koji su bili za samostalnu i slobodnu Hrvatsku, ali kojima nije bilo svejedno kakva će ta Hrvatska biti

Piše: Marijan Lipovac / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

Malo je Hrvata koji su zbog političkih neprilika bili prisiljeni napustiti domovinu, a koji su uspjeli u inozemstvu izgraditi respektabilne karijere u uglednim ustanovama, ne zaboravljajući pritom na vlastite korijene. Jedan od njih bio je i Krsto Cviić, ugledni novinar i politički analitičar, koji je od 1954. živio u Londonu gdje je bio novinar i urednik na BBC-ju, u tjedniku The Economist te znanstveni suradnik Kraljevskog instituta za međunarodne poslove i savjetnik Europske banke za obnovu i razvoj.

U Hrvatskoj je postao poznat nakon 1990. kada je počeo surađivati s mnogim hrvatskim medijima, ali na njegovu važnost i zasluge za Hrvatsku javnost se podsjetila tek nakon njegove smrti u subotu. Svoje znanje, ugled i veze koje je stjecao desetljećima Cviić je u godinama borbe za hrvatsku samostalnost stavio na raspolaganje Hrvatskoj pa se već 1991. izborio da se jugoslavenska redakcija na BBC-ju zamijeni s hrvatskom, slovenskom i srpskom.

Svojim lobiranjem i djelovanjem, uglavnom iz sjene, Cviić je pridonio i promjeni stava službene britanske politike prema raspadu Jugoslavije i osamostaljenju Hrvatske, no kao istinski domoljub, a istodobno i kozmopolit, nije mogao ne biti kritičan prema onome što se događalo u hrvatskoj politici početkom devedesetih.

Cviić je bio jedan od onih hrvatskih intelektualaca koji su bili za samostalnu i slobodnu Hrvatsku, ali kojima nije bilo svejedno kakva će ta Hrvatska biti. Jednako tako, bio je iskreni katolik, ali zbog toga nije propuštao kritizirati ono što je u crkvenim redovima smatrao negativnim i štetnim.

Političari, međutim, nisu uvijek rado slušali Cviićeve analize i savjete i nisu znali ili željeli do kraja iskoristiti sretnu okolnost da u Londonu postoji ugledan član britanskog društva poput Cviića, koji je svoje sposobnosti i iskustvo želio upotrijebiti da bi Hrvatskoj bilo bolje.

Cviićeva smrt stoga je prilika da se odgovorni u Hrvatskoj upitaju koliko sposobnih Hrvata ima na utjecajnim položajima u svjetskim centrima moći i je li ikada od njih zatražen kakav stručni savjet ili im ponuđen angažman u službi Hrvatske.