25 godina propadanja: Zašto dalmatinski gradovi nisu 'pametni'?

Izlaganje o tome što su pametni gradovi, što ih čini pametnima i kakav je odnos između pametnih i ne-pametnih gradova, održano je pod nazivom "Zašto dalmatinski gradovi nisu 'pametni'?" u zadarskoj Gradskoj knjižnici u sklopu ciklusa predavanja Javna sociologija. Predavač mr. sc. Mirko Petrić, viši predavač na Odjelu za sociologiju Sveučilišta u Zadru, predavanju je otvorio foršpanom za dokumentarni film "Venecijanski sindrom" koji govori o tome kako se Venecija suočava s posljedicama turističke monokulture kojoj se, tvrdi Petrić, galopirajuće približavaju svi dalmatinski gradovi. Uvažavajući povijest dalmatinskih gradova i činjenicu da cijela Dalmacija broji oko 860.000 stanovnika Petrić je mišljenja da bi bilo najbolje dalmatinske gradove umrežiti u jednu 'pametnu' regiju koja bi gospodarski i na druge načine bila održiva ...

MIRKO PETRIĆ:

Zašto dalmatinski gradovi nisu 'pametni'?

Split je najnepametniji, Dubrovnik je mrtav, Šibenik se budi, a Zadar je negdje između..

Piše: Ivica Nevešćanin / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija


mirko petrićOdrživost je usko vezana uz pojam 'pamtnih gradova', a kao ključne sektore za definiranje 'pametnih' gradova, termina koji je u teroriji zadnjih 15 godina istisnuo "kreativne gradove", Petrić je naveo odnos prema pitanju prijevoza, energije, javnog zdravstva, vode i otpada uz digitalnu tehnologiju.

- Glavni uteg dalmatinskih gradova je kontinuitet nekompetentnih elita. Zadnjih 25 godina društveno propadamo, vodstvima gradova nedostaje nam šira slika što se u svijetu zapravo događa. Isti problem bio je u Bugarskoj prije nekoliko godina, bilo je otpora promjenama, ali su europski fondovi i mladi ljudi, mahom dvadesetogodišnjaci, stvari počeli mijenjati. Za pet, deset ili pedeset godina, isto će se dogoditi i nama – zaključio je Petrić.

PROČITAJ VIŠE...

Povezani članci

Who's Online

We have 324 guests and no members online