DUGI RAT

Ako Hrvatska do 2020. godine ne postigne odvajanje ponovno upotrebljivog otpada u količini od 50 posto ukupnog otpada, jedinicama lokalne samouprave prijeti plaćanje penala Europskoj komisiji. Naravno, penale će, kroz račune za odvoz smeća, plaćati građani. A tko drugi? Kolike su šanse da se dostigne 50 posto reciklaže otpada? Već sada se može reći - vrlo male, i to najbolje možemo dokazati na primjeru komunalnog poduzeća čiji se korisnici ne moraju plašiti crnog scenarija jer su već počeli provoditi sustav odvojenog prikupljanja otpada. Riječ je o omiškom-dugoratskom komunalnom poduzeću “Peovica”. Da bi izbjegli kazne, s pripremama su počeli još prije tri godine i 2020. će dočekati sa zaokruženim sustavom gospodarenja otpadom. Nasuprot njima, većina ostalih komunalnih tvrtki tek je počela s pripremama. "Peovici" će tako uskoro sjesti i prvi novac odobren uopće u tu svrhu u Hrvatskoj iz fonda Europske komisije. Za gradnju reciklažnog dvorišta odobreno im je 2,2 milijuna kuna. Među rijetkima su koji su dobili europski novac, jer su jedini bili u stanju uopće se prijaviti na natječaj, a to je stoga što su jedini imali spremnu dokumentaciju, za čiju je pripremu trebalo barem godinu i pol dana.  Priprema dokumentacije je, objašnjava direktor Leonardo Ljubičić te voditelji Stipe Tokić i Tomislav Tomaš, vrlo zahtjevna i komplicirana...

'Peovica' bez penala za smeće

Piše: Marijo Kavain  / Slobodna Dalmacija
Foto: Nikola Vilić, Ante Čizmić /  Hanza media
Izvor: Slobodna Dalmacija

- Lakše je reći što će se sve kod nas moći odložiti nego što neće - napominje direktor Ljubičić i objašnjava da će u reciklažnom dvorištu građani moći odložiti ukupno 40 vrsta otpada koji im ne stane u kontejner, potpuno besplatno, čak i pojedine vrste opasnog otpada i dio građevinskog otpada.

Reciklažno dvorište

Odavno je već nabavljeno i mobilno reciklažno dvorište, kontejner koji kruži po udaljenim mjestima na području Omiša, Dugog Rata, Šestanovca i Zadvarja, koje pokrivaju svojim uslugama.

To njihovo mobilno dvorište čudo je tehnike - ima sustav koji dojavljuje SMS-om kad su kontejneri puni.

No, osim toga, ukupno je od 2014. godine, što iz Fonda za zaštitu okoliša, i sada iz EU sredstava, izgrađena sva sila toga.

Na 15 lokacija postavljeni su polupodzemni spremnici za prikupljanje otpada, uređeno je 30-ak zelenih otoka, postavljeno 300 novih spremnika, na lokaciji tvrtke uređen je plato za manipulaciju otpadom, izvedena je rekonstrukcija pogona Zakučac, nabavljena su vozila za prikupljanje otpada, uveden je sustav praćenja otpada E-onto, uveden je GPS sustav praćenja svih vozila, napravljen je vlastiti geoinformacijski sustav sve opreme i poslovanja na terenu, i ono najvažnije - ishođene su dozvole potrebne za gospodarenje otpadom, kao i za gradnju objekata. Zahvaljujući tome, na primjer, svojim uslugama pokrivaju vaju sva značajnija gradilišta u blizini, čime lijepo podebljavaju prihode.

Osim reciklažnog dvorišta, uskoro će aplicirati za gradnju kompostane. Valja napomenuti i da će reciklažno dvorište imati sortirnu liniju za razvrstavanje i pakirane razdvojenog otpada.

Samo za to dvorište, govore nam sugovornici, priprema dokumentacije je trajala godinu i pol dana, od sređivanja imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu za pogon, čemu je prethodila izmjena planske dokumentacije od strane Grada, do idejnog rješenja, idejnog projekta, studije utjecaja na okoliš, građevinske dozvole i još puno toga.

Osim kompostane, koja je sjedeći veliki zahvat, ovih dana u probni rad puštaju mobilnu aplikaciju na kojoj će građani moći pratiti sve informacije vezane uz odvoz otpada.

Aplikacija je, pak, uvod u probni rad sustava odvojenog prikupljanja otpada od vrata do vrata, koji kreće u Stanićima na 150 kućanstava.

Kako će to, dakle, izgledati? - pitamo.

- Mi ćemo paralelno, s obzirom na strukturu naselja koja pokrivamo, morati razviti nekoliko načina prikupljanja otpada. U naseljima u kojima su uglavnom obiteljske kuće, kao što je to u Stanićima, građani će dobiti kantu za miješani otpad, kantu za papir i, u kasnijoj fazi projekta, kantu za korisni otpad. U tu treću kantu, dakle, ide sav otpad koji građani izdvoje. Taj otpad kasnije dolazi u sortirnicu, gdje se razdvaja i balira, te koji se zatim može prodati zainteresiranim tvrtkama. Osim toga, građanima ćemo podijeliti i kućne kompostere - objašnjava Ljubičić.

Kad su u pitanju stambene zgrade, svaka će imati “svoj ” kontejner za miješani otpad. Cijena odvoza smeća formirat će se od fiksnog dijela i od dijela koji se odnosi na broj odvoza kanti, odnosno kontejnera s miješanim otpadom. U zgradama će se taj trošak dijeliti s obzirom na broj članova kućanstva. Ukratko - više reciklaže, manji račun!

- Riječ je o sustavu kakav su uveli Treviso u Italiji i Ljubljana, kao gradovi s visokoučinkovitim sustavom - kažu nam sugovornici. Očekuju, kažu, i da bi u početku moglo biti situacija da se drugome podvaljuje vlastito smeće. No, iskustva spomenutih gradova su takva da je toga s vremenom sve manje većina ljudi drži se reda.

Omiška iskustva kažu da će se s izgradnjom Centra u Lećevici trošak odvoza smeća udvostručiti. Kapacitet Lećevice je, naime, prilagođen planiranom recikliranju od 50 posto. Tko ne dostigne taj prosjek, dodatne usluge će dodatno i plaćati. To znači bankrot za lokalne komunalne tvrtke koje ne budu provele maksimalnu reciklažu i bez plaćanja EU penala.

Omišani i Dugoraćani se ovakvog scenarija ne trebaju plašiti.