Tko je bio Mate Brničević?

Tko je bio Mate Brničević Antin, rođen 1891. u poljičkim Jesenicama? Ajmo djeco, zna li tko? U četvrtak, 1.veljače obilježava se točno sto godina od velike pobune mornara tadašnje Austro-Ugarske monarhije pred kraj Prvog svjetskog rata u Boki Kotorskoj u kojoj je sudjelovalo 6.000 mornara. Naš Poljičanin, brodski artiljerac, rukovodio je pobunom na bojnom brodu "Gea", sve do njenog sloma tri dana poslije. - "Ja ne žalim.." - rekao je Mate pred austrijskim vojnim sudom nakon sloma pobune - "..što sam sudjelovao u pobuni. Ja ne žalim što sam osuđen na smrt, jer smatram da će naša smrt donijeti bolji život našem narodu.". Četvorica mornara, kolovođa velike pobune mornara u Boki, a među njima i naš Mate, streljani su u mjestu Škaljari kod Kotora, 11.2.1918. godine.
Stota godišnjica ovog dogažaja obilježit će se u četvrtak, 1.veljače u 18 sati i u Hrvatskom pomorskom muzeju u Splitu. Ravnateljica muzeja Danka Radić održat će uvodno predavanje, a zatim će se prikazati dokumentarni film “Tko je bio Mate Brničević”. Film je snimljen u produkciji HRT-a, a scenarist i redatelj je Stipe Ercegović, predsjednik Zajednice Hrvata Beograda "Tin Ujević". Događanje organiziraju Hrvatski pomorski muzej Split i Hrvatska matica iseljenika, podružnica Split.

PROGRAM OBILJEŽAVANJA U BOKI KOTORSKOJ

Sto godina od pobune mornara u Boki Kotorskoj

Program obilježavanja sto godina od pobune mornara u Crnoj Gori će početi manifestacijom u Herceg Novom, 1. veljače, na stotu godišnjicu početka pobune. Položiti će se vijenci i održati procesija u Đenoviću i Kumboru, kao i svečana akademija u Herceg Novom, uz kazališno uprizorenje događaja koji su se dogodili 1.2.1918.

Brod Sankt Georg

Slika: Brod Sankt Georg

Nekoliko dana poslije, održati će se i svečanost u Tivtu, uz kulturno-umjetnički program u prostoru Zbirke pomorskog nasljeđa, a program obilježavanja će završitu u Kotoru, 11. veljače, otvaranjem izložbe na temu pobune mornara u Boki, polaganjem vijenaca na spomenik palim mornarima u Škaljarima.

Crna Gora će izdati i prigodnu poštansku marku na temu ove obljetnice, a 7. veljače u svim crnogorskim osnovnim i srednjim školama prvi sat nastave biti će posvećen ovom jubileju, uz projekciju crnogorsko-njemačkog filma "Kotorski mornari".


grob mate brničevića


Sjećanje na Pobunu mornara u Boki

Ohrabreni Oktobarskom revolucijom, pred kraj Prvog svjetskog rata, buneći se protiv nepodnošljivih uvijeta života na ratnim brodovima Austro-Ugarske monarhije i surove discipline, točno u podne 1. veljače 1918. godine dizanjem crvene zastave na oklopnom krstašu "Sankt Georg" započela je pobuna mornara u Boki Kotorskoj. Pobunom je ukupno bilo obuhvaćeno oko 6.000 ljudi. Po dolasku austrijskih ratnih brodova, razarača i torpiljarki iz Pule, pobuna je poslije tri dana ugušena.

Ukupno 250 mornara upućeno je na redovni sudski postupak, a 43 na prijeki sud. U zatvoru je umrlo deset mornara. U  toku pobune poginulo ih je dvoje. Četvorica mornara osuđena su na smrt streljanjem: Franc Raš, mornarički vodnik iz Češke, Anton Grabar, mornar iz Poreča u Istri, Jerko Šižgorić, artiljerac iz Žirja kod Šibenika, i naš Poljičanin, Mate Brničević, artiljerac iz Jesenica. Streljani su u Škaljarima kod Kotora, 11.2.1918. godine.
 

grob mate brničevića


Poznati cetinjski književnik i povjesničar Niko Simov Martinović zapisao je izjavu don Nike Lukovića, koji je ispovjedio i pripremio mornare osuđene na smrt, među njima i našeg Matu Brničevića.


"Od uznemirenosti nijesam spavao. Točno u 5 sati ujutro bio sam u koridoru zatvora na prvom katu sa članovima prijekog vojnog suda. Doveli su četiri osuđena mornara kojima je predsjednik suda, koliko se sjećam potpukovnik auditor (vojni sudac) Milota, pročitao presudu. Na to je František Raš doviknuo: 'Ta presuda je pucanje na pravdu!' Zatim su trojica mornara odvedeni u jednu zatvorsku ćeliju, a Mate Brničević u samicu.

Predsjednik suda mi se obratio: 'A sada, velečasni gospodine, vaša je dužnost osuđene pripraviti na smrt i olakšati im zadnje sate života'. Najprije su me odveli u ćeliju gdje su bili Raš, Šižgorić i Grabar. Šižgorić je od ljutine razderao bluzu i jedno dugme sa njegove bluze doletjelo mi je na oko i razbilo mi staklo na cvikeru. Raš je bio pribran. On mi je rekao: 'Ja neću ništa tajno ispovijedati. Moja ispovijest neka bude javna. Kao socijalist borio sam se za slobodu, za prava radnika, za bolje društveno uređenje. A u vojsci, vidjevši ovaj nepravedni osvajački rat, koji vode Njemačka i Austrija protiv Slavena, radio sam u pokretu mornara da se sruši Austrija i da joj se odmah nametne mir. Povod za to dali su mi naši časnici koji su nas zlostavljali i raskalašeno živjeli, dok smo mi gladovali, a ohrabrilo nas je na pobunu ono što se dogodilo u Rusiji. Tamo je granulo novo sunce koje će obasjati ne samo Slavene već sve narode svijeta i donijeti im mir i pravdu'. Prisutni su prihvatili izjavu Raša i povikali: 'Tako je!'

Počeo sam tješiti osuđene mornare priznajući da oni idu na drugi svijet nevini, kao žrtve pale za jednu pravednu stvar. Na to mi je Šižgorić odgovorio: 'Uzalud nam vi govorite o drugom svijetu, kada mi mladi hoćemo živjeti na ovom svijetu i raditi za narod'. Antun Grabar je bio uznemiren. Žalio je napustiti drugove s kojima se borio. Žao mu je bilo žene i dvoje male djece koji su na njega mislili. On je od njih trebao napraviti nove ljude, borce za novo društvo, a nije uspio ni vidjeti ih.

Mate Brničević Mate Brničević je bio miran. On je bio iskusniji revolucionar i pobuna na brodu "Gea", kojom je on rukovodio, najbolje je bila organizirana.

'Ja ne žalim', rekao je Mate, 'što sam sudjelovao u pobuni. Ja ne žalim što sam osuđen na smrt, jer smatram da će naša smrt donijeti bolji život našem narodu'.

U sedam sati mornari su već bili izvedeni na stratište na livadi ispod gradskog groblja u Škaljarima. Raš nije dozvolio da mu vežu oči. Strijeljanja su izvršila osam vojnika Mađara, pod zapovjedništvom jednog kapetana, također Mađara. Šižgorić je gledao osam strijelaca i rekao im: “Zar vi, vojnici, za čiji smo se bolji život borili, hoćete da nas strijeljate?”. Na to je jedan od vojnika, koji su trebali pucati, pao u nesvijest.

Prva naredba nije izvršena dok se onesvješteni nije zamijenio drugim. Zapovjednik je dao znak sabljom za pucanje, ali vojnici nisu htjeli pucati. Zapovjednik je dao treći put znak za paljbu. Neposredno prije paljbe Raš je uzviknuo: ‘Vi pucate u pravdu. Živjela sloboda!’ Trojica mornara su pala mrtva poslije prvog plotuna, a Grabar je bio ranjen. Na to su, po naredbi, pripucala dva vojnika i dotukla ga".


matini jeseničani

Povezani članci

Who's Online

We have 223 guests and no members online