Politička elita premalo vodi računa o stavovima građana o ekonomskim pitanjima

Rezultati velikog istraživanja stavova birača o ekonomskim pitanjima koje je u utorak predstavila Udruga poreznih obveznika “Lipa”, koja se zalaže za smanjenje poreza i povećanje odgovornosti u trošenju poreznog novca, prilično je dobro detektirala stav građana o nekim ključnim pitanjima, piše Frenki Laušić na stranicama Slobodne Dalmacije. Smanjenje broja gradova i općina ima veliku podršku građana, kao i racionalizacija državne i lokalne uprave i jasno je da građani žele efikasniji birokratski sustav. To su, međutim, dvije reforme na koje se politička nije odlučivala iz dva banalna razloga: na tim sektorima leži njihova klijentistička i koruptivna moć ...

Ljudi ne bi ustaše i partizane, već bolji život

Piše: Frenki Laušić / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija


Naime, to istraživanje, koje je provela konzultantska kuća “Arhivanalitika”, pokazalo je da se građani protive jačem smanjenju mirovina od rada, zadiranju u rashode mirovinskog, zdravstvenog i obrazovnog sustava, ali da podupiru smanjenje subvencija poduzećima, umanjenje povlaštenih mirovina, uključujući i braniteljske, reduciranje materijalnih troškova u državnim i lokalnim proračunima, racionalizaciju broja zaposelnih u javnoj i lokalnoj upravi, smanjenje broja općina i gradova, te strožu kontrolu korisnika socijalne pomoći.

frenki laušić

Jedna od glavnih namjera osnivača “Lipe” (Davor Huić, stručnjak za PR, Velimir Šonje, direktor Arhivanalitike, investitor Nenad Bakić...) glede provođenja istraživanja bilo je upozoriti političku elitu da premalo vodi računa o stavovima građana o ekonomskim pitanjima, a previše inzistiraju na političkim i svjetonazorskim antagoniziranjima.

Međutim, političari svojom “ponudom” političkih tema na toj razini samo odgovaraju “potražnji” javnosti za tim temama na političkom tržištu.

U zadnje vrijeme je tek “švicarska” polemika uspjela doći do razine javne “buke“ kakve izazivaju rasprave o ustašama i partizanima ili homoseksualnim brakovima.


Birokracija

Smanjenje broja gradova i općina ima veliku podršku građana, kao i racionalizacija državne i lokalne uprave i jasno je da građani žele efikasniji birokratski sustav. To su, međutim, dvije reforme na koje se politička nije odlučivala iz dva banalna razloga: na tim sektorima leži njihova klijentistička i koruptivna moć.

Zbog toga je u pravu Sandra Švaljek, zamjenica gradonačelnika Zagreba, koja je jučer ustvrdila da kada političari govore o “bolnim rezovima” misle prije svega na to da će ti rezovi zaboliti upravo njih. Izravno ili neizravno.

Kada su u pitanju obrazovanje, zdravstvo i mirovine (iz rada) građani su prilično jednodušni u stavovima da tu nema mnogo prostora za rezanje rashoda, ali njihovi odgovori na pitanja o zaposlenima i plaćama u javnoj upravi, te o materijalnim troškovima pokazuju da građani žele racionalizaciju i bolje upravljanje.

Istraživanje je pokazalo da građani imaju sklonost prema ekonomskim, tržišnim vrijednostima, osim kada je riječ o tržištu rada: oko 70 do 80 posto ispitanika ne slaže se s tezom da olakšana otpuštanja i niže plaće mogu pogodovati zapošljavanju. No, fleksibilizacija radnog zakonodavstva opet će doći na dnevni red..


Tržište rada

Pitanje daljnje fleksibilizacije tržišta rada opet će na dnevni red. Politika bi trebala početi pripremati javnost i za takav scenarij, jer Hrvatska ima jedno od anemičnijih tržišta rada u Europi i investitori će tražiti dodatne “poticaje” za ulaganja, a jedno od njih će vjerojatno biti i izmjene Zakona o radu.

Na to ne bi bili primorani da smo u zadnjih 20 godina uspjeli izgraditi stabilne državne institucije koje bi ulagačima jamčile stabilnost i sigurnost poslovanja.

Dok to ne obavimo, investitore ćemo morati privlačiti, među ostalim, manjim plaćama i manjim radničkim pravima.

Povezani članci

Who's Online

We have 221 guests and no members online