Katarina Ott: Na temelju čega glasati

muloOčito će biti važnije procijeniti (ne)kompetentnost, (ne)poštenje i (ne)predanost reformama, nego ono što su političari napisali u programima i što govore u predibornim javnim istupima, piše Katarina Ott, direktorica Instituta za javne financije, na stranicama Banka magazina. Svoje su ekonomske programe predstavili i HDZ, koji se nada na vlasti ostati, i Kukuriku koalicija, koja očekuje vlast osvojiti. Program je predstavio i HSLS za koji je malo vjerojatno da će ozbiljnije participirati u bilo kojoj vladi, ali budući da u Hrvatskoj liberalne ideje nisu baš popularne, vrijedi pogledati i njihov program. Premda ih se sve prvo valja pohvaliti što su konačno, i uopće, objavili ikakve programe, jer se dugo činilo da se time neće previše zamarati, valja naglasiti da su sva tri programa napisana prilično deklarativno ...

STIŽU IZBORI, NA TEMELJU ČEGA GLASATI

Napokon programi, ali bez brojki

Piše: Katarina Ott / Banka magazin
Izvor:
Banka magazin

političariHDZ se pritom više zadovoljava glorificiranjem dosadašnjih uspjeha nego što objavljuje namjere u eventualnom novom mandatu. Pritom ne nudi ikakve brojke o gospodarskom rastu, deficitu, javnom dugu… kao da misli da to birače uopće ne zanima.

PROČITAJTE VIŠE...

Budući da je u globalnom indeksu konkurentnosti oporezivanje očito najbolnija hrvatska točka, valja vidjeti što nam programi nude:

    * HDZ neće uvoditi  nove poreze, udvostručiti će prag za obvezan ulazak u sustav PDV-a, povećati neoporezivi dio dohotka i  - na određeni rok, određene kategorije obveznika - osloboditi plaćanja zdravstvenih i mirovinskih doprinosa.

kukuriku koalicija    * Kukuriku koalicija će korigirati porezni sustav tako da bude stimulativniji i pravedniji, no potpuno je nejasno što će točno poduzeti, a namjerava uvoditi i nove porezne oblike čije će prihode usmjeriti u aktivne mjere ekonomske politike.

    * HSLS će uvesti jedinstvenu stopu - 23% - poreza na dohodak, dobit i dodanu vrijednost, podići osnovicu i - na određeni rok, određene kategorije obveznika - osloboditi poreza na dohodak, te uvesti oporezivanje samo isplaćene dobiti.

HDZ valja pohvaliti što neće uvoditi nove poreze, ali usmjerenost na smanjivanje općeg poreznog opterećenja očita je jedino u programu HSLS-a, dok bi ga programi HDZ-a i Kukuriku koalicije mogli i povećati.

Spremnost na reforme

Naravno, bez smanjivanja rashodne strane proračuna, opće porezno opterećenje će ionako morati rasti, pa evo što programi nude u vezi smanjenja rashoda:

    * HDZ nigdje ne spominje smanjivanje rashoda, ali se često poziva na Zakon o fiskalnoj odgovornosti; ako bi se držao tog zakona, morao bi smanjivati rashode u BDP-u za jedan postotni bod godišnje.

    * Kukuriku koalicija namjerava smanjiti proračunske rashode u BDP-u za 4,5 postotna boda do kraja mandata; ističe da rashodi moraju rasti sporije od BDP-a, da ih treba racionalizirati, ali zabrinjava što ih želi dovesti u sklad s razvojnim potrebama. Jer, kad se vlade krenu baviti razvojem, to obično završava porastom, a ne smanjenjem rashoda.

umirovljenici     * HSLS želi smanjiti rashode za oko 3% do 2013., pa čak navodi i točne brojke za koliko će smanjiti npr. rashode za zaposlene, materijalne rashode, subvencije, zdravstvo, mirovine itd., ali bez ikakvih naznaka kako i gdje će te stavke smanjivati.

Da bi se smanjili rashodi, neophodne su strukturne reforme najvećih „potrošača“ – javne uprave, mirovinskog i zdravstvenog sustava – a tu se nudi sljedeće:

    * HDZ ni na jednom mjestu ne spominje racionalizaciju i smanjenje troškova javne uprave, mirovinskog i zdravstvenog sustava, već dapače obećava nastavak svih dosadašnjih, nudeći čak i nove usluge i pogodnosti u mirovinskom i zdravstvenom sustavu.

    * Kukuriku koalicija namjerava reformirati javnu upravu, zdravstveni i mirovinski sustav, ali mjere su prije svega usmjerene na „sigurnu starost za sve“ i „zdravlje za sve“, što ne miriši na  smanjivanje, već prije smrdi na povećanje rashoda.

    * HSLS planira reorganizirati javnu upravu i smanjiti broj zaposlenih, reformirati zdravstveni sustav, zdravstvenu zaštitu i HZZO, što bi sve moglo voditi smanjenju rashoda, ali zbunjuju stavovi o mirovinskoj reformi – omogućavanje povratka svim zainteresiranima iz drugog u samo prvi stup mirovinskog osiguranja, moglo bi i kratkoročno i dugoročno itekako povećati proračunske rashode.

glasanjeKukuriku koalicija i HSLS su ponudili dosta zanimljivo, premda često dvosmisleno i neusklađeno štivo, a HDZ nije ponudio gotovo ništa. Uostalom, s HDZ-om znamo na čemu smo, a može li se iz programa HSLS-a i Kukuriku koalicije iščitati što zaista smjeraju i hoće li to stvarno i biti kadri provesti, morat će se odgonetavati više intuicijom nego iz ponuđenih programa.

Očito će biti važnije procijeniti (ne)kompetentnost, (ne)poštenje i (ne)predanost reformama političara, nego ono što su napisali u programima i što govore u javnim istupima. Šteta je što nam i u programima nisu više ponudili.

Dakle, glasati. Na temelju čega?

Nažalost, i opet, samo na temelju procjena.

Povezani članci

Who's Online

We have 157 guests and no members online