Općine: dežurni krivci ili servis građanima?

voda do grlaBez obzira koliko ćemo, nakon što jednom doista provedemo opsežnu reformu samouprave, imati županija ili regija, bez istinske fiskalne decentralizacije ne možemo očekivati ekonomsku održivost općina, niti možemo očekivati da one budu istinski servis građanima. Najavljeni porez na imovinu trebao bi biti jedno od sredstava financijskog osnaživanja jedinica lokalne samouprave. Uz to, potrebna nam je istinska reforma javne uprave i pravosuđa te informatizacija i pojednostavljivanje upravnih postupaka kako bi i stanovnici manjih mjesta što više poslova s upravom i pravosuđem mogli obavljati bez putovanja u gradove, piše Višeslav Raos na stranicama Banka magazina ...

KAD ĆE VIŠE REFORMA LOKALNE SAMOUPRAVE?

Općine: dežurni krivci ili servis građanima?

Piše: Višeslav Raos / Banka magazin
Izvor:
Banka magazin

Izrada prijedloga dopuna Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, koju posljednjih mjeseci priprema stručna radna skupina koju je iniciralo Ministarstvo uprave, povod je za (ponovnu) raspravu o preustroju sustava jedinica lokalne i područne samouprave.

Šest mjeseci prije lokalnih izbora teško je očekivati pravu reorganizaciju sustava samouprave, no izmjene i dorade zakona, koje bi trebale spriječiti međusobnu blokadu izvršne i zakonodavne lokalne vlasti i donijeti više transparentnosti i efikasnosti, mogu biti dobra podloga za promišljanje lokalne samouprave u širem kontekstu.
 
Prilikom nedavnog televizijskog gostovanja ministra Bauka izmjene zakona ponovno su otvorile pitanje ukidanja financijskih neodrživih općina, što je ministar prilično rezolutno demantirao, unatoč ranijim izjavama koje su dale ukazati na to da Vlada razmišlja o takvim potezima.


"Dežurni krivci"

Bitno je naglasiti da se i pitanju broja općina, njihovim nadležnostima i financijskim polugama u našoj javnosti često govori na vrlo paušalan način.

kako je u susjedstvuVišegodišnja gospodarska kriza, ispražnjena i zadužena državna blagajna i svijest o potrebi iznalaženja novog ekonomskog modela potiču sudionike javnog života da gotovo opsesivno traže „dežurnog krivca“ koji „siše“ proračun i onemogućava svima nama bolji život.

Tako se na „tapetu“ redovito nađu državni službenici, poljoprivrednici, Crkva, udruge civilnog društva, institucije nacionalnih manjina, hrvatski državljani u Bosni i Hercegovini i – siromašne općine.

Neosporno je da se puno javnih sredstava netransparentno i neučinkovito troši, no nećemo nigdje dospjeti ukoliko budemo simplificirali stvarnost i sve naše probleme, za koje kao društvo snosimo odgovornost, projicirali na ovu ili onu društvenu skupinu ili ekonomsku kategoriju.
 
servis građanimaU svibnju prošle godine hrvatsko izdanje časopisa Forbes objavilo je analizu ekonomske održivosti općina na temelju 6 kriterija (odnos broja zaposlenih u općinskoj upravi i zaposlenih u privatnim poduzećima, veličina općine mjerena minimalnim brojem ukupno zaposlenih osoba, udio državne pomoći u prihodu općine, udio duga u prihodu općine, udio rashoda za zaposlene u prihodu općine, prosječni saldo općinskog proračuna) koja je pokazala kako 221 općina održiva, dok pak samo 82 zadovoljavaju sve navedene kriterije.

Međutim, jednostavnim ukidanjem malih, slabo naseljenih općina koje se održavaju zahvaljujući velikom udjelu dotacija središnje države razvojni problemi ne bi se sami po sebi riješili.

Ustavna obveza središnje države da potpomaže siromašne općine, zapisana u članku 131., stavku 3. Ustava, ukazuje na strukturni problem visoke (financijske) centraliziranosti naše države, ali i na preveliku ovisnost svih dijelova društva o državi.

Općine koje opstaju uz transfere iz državnog proračuna analogija su poduzeća i poljoprivrednika koji bez poticaja, olakšica i državnih bankovnih jamstava ne bi mogli poslovati.


Servis građanima

Bez obzira koliko ćemo, nakon što jednom doista provedemo opsežnu reformu samouprave, imati županija ili regija, bitno je naglasiti kako bez istinske fiskalne decentralizacije ne možemo očekivati ekonomsku održivost općina, niti možemo očekivati da one budu istinski servis građanima.
 
servis građanimaNajavljeni porez na imovinu trebao bi biti jedno od sredstava financijskog osnaživanja jedinica lokalne samouprave. Uz to, potrebna nam je istinska reforma javne uprave i pravosuđa te informatizacija i pojednostavljivanje upravnih postupaka kako bi i stanovnici manjih mjesta što više poslova s upravom i pravosuđem mogli obavljati bez putovanja u veće gradove.

Nadalje, na temelju predloženih izmjena i dopuna Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi koje propisuju različite veličine općinskih i gradskih vijeća s obzirom na broj stanovnika, potreban nam je i jasniji (Ustav i dosadašnji zakon nedovoljno dobro diferenciraju taj aspekt) katalog usluga koje mora moći pružati općina, sukladno svojem broju stanovnika, ali i broju stanovnika koji gravitiraju najvećem naselju unutar općine.

Prema razini usluga koje pruža pojedina općina bit će onda određen i njen okvir financijskih ovlasti.

Male općine koje ne mogu samostalno pružiti niti minimum javnih usluga, trebaju udruženo sa susjednim općinama organizirati, primjerice gospodarenje otpadom ili pak prijevoz školske djece.
 
Općine ne smiju biti same sebi svrha i služiti samo reprodukciji lokalnih političara, ali također ne smiju niti biti unaprijed otpisane zbog sadašnjeg lošeg funkcioniranja.

Jedino kroz sveobuhvatnu decentralizaciju s jedne i podizanje učinkovitosti svih javnih tijela s druge strane možemo razvijati održivi sustav lokalne samouprave.

općine u gradovi u RH

Povezani članci

Who's Online

We have 156 guests and no members online