Hrvatska umjetnost - povijest i spomenici

hrvatska umjetnostLuksuzno izdanje "Hrvatska umjetnost - povijest i spomenici", pokušaj je sinteze hrvatske umjetnosti od prapovijesti do današnjih dana i zasigurno jedno od kapitalnih djela u izdavaštvu posljednjih godina. Na gotovo osamsto stranica knjiga donosi najvažnija umjetnička djela što su nastajala stoljećima na prostorima Hrvatske, interpretirana od strane dvadesetak stručnjaka za pojedina područja. Riječ je o svojevrsnom vodiču kroz povijest hrvatske likovne umjetnosti, arhitekture, vizualne kulture i dizajna od antičkih vremena do suvremenoga doba, s osvrtom na glavne odrednice umjetničkog stvaralaštva te na istaknute autore i spomenike koji su nastajali tijekom razdoblja od dva i pol tisućljeća "u zemlji čiji se politički krajobraz tijekom povijesnih razdoblja stalno mijenjao". ...


KNJIGA O NAJVEĆIM HRVATSKIM UMJETNIČKIM DJELIMA

Hrvatska umjetnost - povijest i spomenici

Knjiga "Hrvatska umjetnost - povijest i spomenici" novi je vodič kroz povijest hrvatske umjetnosti. Luksuzno izdanje pokušaj je sinteze hrvatske umjetnosti od prapovijesti do današnjih dana i zasigurno jedno od kapitalnih djela u izdavaštvu posljednjih godina

Piše: Romina Peritz / Vjesnik
Izvor: Vjesnik


slikaBogato ilustrirana, prema mišljenju tima eksperata, knjiga sadrži najveća, najistaknutija i najznačajnija djela iz povijesti hrvatske umjetnosti. Iako nije riječ o enciklopediji, knjiga u izdanju Školske knjige i Instituta za povijest umjetnosti bit će zasigurno jedno od referentnih mjesta za stručnjake, ali ne samo za njih.

Nakon godina od objavljivanja kultne knjige hrvatske povijesti umjetnosti "Umjetničko blago Hrvatske" Radovana Ivančevića, svjetlo dana ugledalo je ovo još luksuznije i opsežnije izdanje za umjetničke sladokusce.

Prema riječima uredništva na čelu s Milanom Pelcom, riječ je o svojevrsnom vodiču kroz povijest hrvatske likovne umjetnosti, arhitekture, vizualne kulture i dizajna od antičkih vremena do suvremenoga doba, s osvrtom na glavne odrednice umjetničkog stvaralaštva te na istaknute autore i spomenike koji su nastajali tijekom razdoblja od dva i pol tisućljeća "u zemlji čiji se politički krajobraz tijekom povijesnih razdoblja stalno mijenjao".

Umjetnička ostvarenja razvrstana su u poglavlja označena stilskim odrednicama - prapovijest, antika i ranokršćanstvo, predromanika i romanika, gotika, renesansa, barok…

Posebna poglavlja čini gradogradnja pa su posebno obrađene utvrde od srednjega vijeka do 19. stoljeća, gradovi kontinentalne Hrvatske do 19. stoljeća i gradovi jadranske Hrvatske u 19. stoljeću.

U svakom poglavlju izdvojena su najveća ostvarenja pojedinog razdoblja, od prvih nalaza kakav je Vučedolska golubica, zatim arhitektonskih remek-djela poput Dioklecijanove palače, Eufrazijeve bazilike, Medvedgrada, portala trogirske katedrale, palače Sponza, Sorkočevićevog ljetnikovca na Lapadu, šibenske katedrale, preko važnih primjera barokne skulpture i slikarstva, Rangerovih freski, Benkovićevih slika i oltara Francesca Robbe, do likovnih umjetnosti i umjetničkog obrta 19. stoljeća - Karasove Rimljanke s mandolinom ili Bukovčeva zastora za HNK u Zagrebu.

Ono što knjigu čini posebno vrijednom je to što je čak trećina posvećena umjetnosti 20. stoljeća. Upravo sinteza umjetnosti što je nastala tijekom prošloga stoljeća najviše je nedostajala kada je riječ o sličnim izdanjima.

otavice

Zbog nedostatka dovoljne vremenske distance, povjesničari umjetnosti kao da nisu dosad bili spremni uhvatiti se u koštac s uzbudljivim i itekako plodnim razdobljem kakvo je bilo proteklo stoljeće, te unatoč tomu što smo već u drugome desetljeću novoga tisućljeća još je najmanje onih izdanja koja se bave recentnom umjetničkom praksom.

Najzanimljiviji dio knjige "Hrvatska umjetnost" upravo se odnosi na povijest moderne i suvremene umjetnosti. Koja djela i koji autori spadaju u ono najbolje od hrvatske umjetnosti u posljednjih stotinu godina pokušali su nam odgovoriti stručnjaci poput Željke Čorak, Tonka Maroevića, Ivanke Reberski, Petra Preloga, Ljiljane Kolešnik, Sandre Križić Roban i Feđe Vukića.

Svaka sinteza umjetničkog stvaralaštva podrazumijeva selekciju koja u konačnici održava subjektivni stav autora. Stoga se tim stručnjaka okupljenih na projektu "Hrvatska umjetnost" nije našao pred nimalo jednostavnim zadatkom.

Hrvatska umjetnost po svojoj dugoj tradiciji može stati uz bok drugim velikim nacijama, no za razliku od njih, barem kada je riječ o umjetnosti nastaloj posljednjih godina, nedostaju veći pregledi i kontekstualizacija.

trogirDok je o mnogim djelima što su uvrštena u ovo izdanje već pisano, neka su prvi put interpretirana u sklopu jedne veće cjeline kakva je umjetnost 20. stoljeća - suvremena umjetnička praksa od osamdesetih do danas te dizajn, na primjer.  Nekim grupama i pravcima dano je istaknuto mjesto u pregledu pa su posebno poglavlje dobili EXAT 51, Gorgona, radikalni enformel i nove tendencije.

Pregled umjetnosti 20. stoljeća počinje poglavljem o arhitekturi što ga potpisuje Željka Čorak. Od secesijskih ostvarenja s početka stoljeća, preko međuratnog razdoblja kad nastaju kapitalna djela hrvatske moderne s potipisom Iblera, Planića, Cote, Kauzlarića i drugih, poslijeratne arhitekture kakvu su stvarali Vitić i Galić pa sve do djela suvremenih arhitekata poput Magaša, Bašića, Randića i Turata, studija 3LHD. Kao posebna kategorija prepoznata je društveno poticajna stanogradnja, POS, te su na tome mjestu izdvojeni arhitekti najmlađe generacije što su sudjelovali u njenu nastanku.

Više je poglavlja posvećeno slikarstvu, čime je na neki način ispravljena činjenica da nakon izdanja Grge Gamulina nije napisan veći pregled slikarske prakse druge polovine 20. stoljeća i prvih godina novog stoljeća. Pregled slikarstva počinje secesijom i hrvatskim salonom 1898., zatim simbolizmom druge secesije i društvom Medulić, zahvaća Minhenski krug, Proljetni salon, časopis Zenit, realizme dvadesetih, grupu Zemlja, grupu Trojice, te preko kolorističkog intimizma i ekspresionizma završava slikarstvom i grafikom druge polovine 20. stoljeća.

Najveća slikarska djela druge polovine 20. stoljeća prema izboru Tonka Maroevića stvorilo je vrlo šaroliko društvo umjetnika. Većina ih je tek spomenuta, dok je posebne tekstove u sklopu tog poglavlja dobilo nekoliko djela - "Highway" Ede Murtića, "Gromače 10-64" Otona Glihe, "Prašuma" Ivana Rabuzina, "Ljepotica 8mog čula" Nives kavurić Kurtović, "Lom svjetlosti slikan 180 sati" Miroslava Šuteja i "Žar ptica" Borisa Bućana.

muzej

Posljednje je poglavlje, što ga potpisuje Feđa Vukić, posvećeno dizajnu kao disciplini i kulturnom fenomenu u Hrvatskoj, a na tome su mjesto posebno izdvojeni naslovnica časopisa Svijet s potpisom Aleksandra Srneca, dizajn časopisa Bit international Ivana Picelja, sustav uredskoga namještaja Bernarda Bernardija i plakati Mihajla Arsovskog.

hrvatska umjetnost

Povezani članci

Who's Online

We have 153 guests and one member online

  • admin