Uloga novina

NovineGdje je stvarno mjesto novina u suvremenom društvu? To pitanje jasno je formulirao na prošlogodišnjem kongresu i donedavni čelni čovjek Svjetske udruge novinskih izdavača (WAN) Tim Balding. "Pružamo li dovoljno pozornosti kvaliteti sadržaja u uvjetima osiromašene privrede, smanjenih naklada, otežanog pribavljanja oglasa i u stalnom sučeljavanju i sve žešćoj konkurenciji 'starog' i 'novog' te novih tehnoloških izazova? Bez te kakvoće sadržaja novine su – ništa", odlučan je bio Balding ... Novine se moraju mijenjati i prilagođivati novim zahtjevima, vodeći računa da su publika (mladi čitatelji) i tematski okvir koji zanima čitatelje stalno izloženi promjenama. Ukratko, novine moraju biti informativne, zabavne i sveobuhvatne, ali i atraktivne da bi privukle dovoljno čitatelja. Ako ozbiljne novine žele opstati kao aktualan medij za 21. stoljeće, moraju mijenjati ne samo izdavačku i uređivačku politiku, nego i ozbiljno razmisliti kako naknaditi gubitak na oglasima, što će ih vjerojatno ubuduće trajno pratiti.., piše Ante Gavranović, bivši predsjednik Hrvatskog novinarskog društva i bivši predsjednik Udruge novinskih izdavača na stranicama Vjesnika ...


ULOGA NOVINA

Gdje je stvarno mjesto novina u suvremenom društvu?

Piše: Ante Gavranović
Bivši predsjednik Hrvatskog novinarskog društva i bivši predsjednik Udruge novinskih izdavača
Izvor: Vjesnik

Razumljivo je da se glavna diskusija izdavača vodi o pitanju koliko povjerenja trebaju mediji u okruženju u kojem se novine budućnosti nalaze u ozbiljnoj razdjelnici i dilemi između težnje za objektivnom informacijom, dostatnom zabavom da privuku čitatelja, gospodarskih komponenti koje (ne)osiguravaju dovoljan profit i politike koja oduvijek želi imati primat u izvještavanju i zadržati dominaciju u medijima.

novine

Ta se pitanja nameću u svoj ozbiljnosti osobito onim listovima koji pretendiraju da budu označeni kao "ozbiljne novine", poput Neue Zuercher Zeitunga ili Frankfurter Allgemeine Zeitunga.

I jedne i druge novine u svojem su opredjeljenju okrenute prema društvenoj eliti – političkoj, gospodarskoj i kulturnoj. Taj svoj "prostor" žele zadržati i ubuduće. Postavlja se pitanje: Kako?

Odgovor je dosta jednostavan. Prije svega, unošenjem novih tema u sadržaj novina, relevantnih za staru, ali i novu društvenu elitu.

I dalje je fokus usmjeren na analize, komentare i popratne (background) informacije koje ovu vrstu novina bitno razlikuju od bulevarskih listova.

Izlaz traže i u drukčijem koncipiranju nedjeljnih novina magazinskog tipa koje otvaraju prostor za širu i drukčiju obradu aktualnih tema.

Ozbiljni su listovi više od bulevarskih izloženi smanjivanju obujma oglašavanja. Dok su bulevarski listovi gubili na nakladi, kažu predstavnici FAZ-a, listovi ozbiljnijega karaktera gubili su na oglasima.

Drugo je važno pitanje kako ozbiljne novine dovesti opet u neku razumnu mjeru u pogledu obujma. Širenje rubrika i uključivanje novih priloga kao sastavnog dijela novina, negdje sigurno ima svoje granice.

novine

Guenther Nonnenmacher, izdavač FAZ-a i urednik posebno istaknutih nedjeljnih novina ovog renomiranog lista, postavio je zanimljivu i vrlo »tvrdu« dijagnozu predbacujući izdavačima da još uvijek nemaju jasnog odgovora ni koncentrirane društvene i marketinške akcije na činjenicu da su ozbiljne novine (ipak) statusni simbol jednog društva. Profit i tržište ne mogu biti jedini relevantni faktori.

Zaključak je da se novine moraju mijenjati i prilagođivati novim zahtjevima, vodeći računa da su publika (mladi čitatelji) i tematski okvir koji zanima čitatelje stalno izloženi promjenama.

Ukratko, novine moraju biti informativne, zabavne i sveobuhvatne, ali i atraktivne da bi privukle dovoljno čitatelja.

Ako ozbiljne novine žele opstati kao aktualan medij za 21. stoljeće, moraju mijenjati ne samo izdavačku i uređivačku politiku, nego i ozbiljno razmisliti kako naknaditi gubitak na oglasima, što će ih vjerojatno ubuduće trajno pratiti.

Glavni urednik britanskog The Independenta Simon Kelner, lista koji je preuzeo upravo spomenutu opciju, tvrdi:
"Novinama je sve teže da budu primarno izvori informacija. Naša je šansa u tome da postanemo u većoj mjeri viewspaper, to jest da čitateljima dajemo više analiza i komentara no što im to drugi mediji mogu pružati i u čemu nam oni ne mogu konkurirati."

Bertrand Pecquerie, direktor World Editors Foruma (u okviru WAN-a), vidi u toj i sličnim opcijama jednu od najzanimljivijih inicijativa za budućnost novinarstva. To je izazov prema utvrđenom modelu koji je godinama odvajao vijesti od komentara i taj je pristup dominirao desetljećima.

"Novo stanje traži nove medije. Teorija odvajanja činjenica od mišljenja bila je zaista veoma dobra praksa, ali problemi s čitateljima današnjice leže u činjenici da su obasuti vijestima i informacijama. Zadaća novina stoga nije da se natječe u broju vijesti, nego da ukažu na njihovu bit, da ih odabiru po važnosti i da tumače što one znače."

dom i svijet

Bengt Braun, predsjednik najveće skandinavske novinske grupe Bonnier, izlaz vidi u boljem korištenju određenih vrijednosti koje novine pružaju čitateljstvu. To se, prije svega, odnosi na vjerodostojnost novina u odnosu na druge medije, zatim širinu informacija i bogatstvo, odnosno raznolikost sadržaja.

U sveprisutnom medijskom, posebice novinskom sivilu, u borbi za golo preživljavanje osiromašena je cjelokupna medijska pozornica, ali ne toliko u pravcu šarenila, koliko stradava faktor ozbiljnosti novina. Naime, i vizualno se sve veći broj takozvanih velikih novina približava sve agresivnijim tabloidima, čak i sadržajem.

"Spoznaja da se pojam kvalitete u području kulture, za razliku od svijeta materijalnih dobara, ne može lako definirati. Pokušaj da se utvrdi jasna, jednoznačna definicija 'kvalitetnih novina', usprkos nastojanjima, nije uspjela", ističe Volker Hummel, glasnogovornik inicijative "Kvaliteta u novinarstvu".

Zašto je odjednom pitanje kvalitete u novinarstvu postalo tako važno? Spoznaja da se mediji, napose elektronički, sve više koriste za usmjereno stvaranje javnog mnijenja, bez obzira na posljedice; jačanje utjecaja novinarstva ovisnog o kvotama uključivanja gledatelja ili slušatelja; trend k podilaženju publici i (često) niskim strastima. U okviru takvih trendova gubi se ono što se smatra kvalitetnim novinarstvom ili ono gubi na važnosti, a time i na utjecaju na javnost.

Medijski analitičari i sve češće izloženi političari ne osjećaju se dobro pri naglašenom usponu takve vrste novinarstva i pokušavaju promijeniti stanje kvalitete u medijima.

Ipak, u političara je raskorak između riječi i djela uvijek je veoma očit. S jedne se strane zalažu za kvalitetu, a s druge strane "slave" uspostavljanje komercijalnih kanala koji se isključivo bave reklamama i marketinškim porukama, i to prikazuju kao opću dobrobit.

u pogonuPhilip Meyer, istaknuti profesor novinarstva na brojnim sveučilištima u SAD-u i ujedno direktor projekta "Kvaliteta novina" što ga provodi Svjetska udruga novinskih izdavača, tako tvrdi:

"Dobro novinarstvo uvijek je bilo produkt tenzija između profita i društvene odgovornosti. Postoje, međutim, znakovi da bitka poprima neravnopravne okvire u kojima profit preuzima primat nad sadržajem novina. Problem je u tome što su troškovi novinarstva koje služi društvu vidljivi, a koristi to nisu."

Činjenica je, međutim, da vlasnički odnosi, usprkos brojnim deklaracijama o slobodi izražavanja i neovisnosti uređivačke politike, sve više uzmiču pred golim kapital-odnosom i globalizacijskim pristupom izdavača i vlasnika medija u kojem je profit svetinja, oglas glavni izvor prihoda, a informacija (samo) sredstvo da se stvore pogodni okviri za realizaciju ciljeva.

Moć koja se time uspostavlja ozbiljan je društveni fenomen i sve više potvrđuje tezu da je novinstvo zaista preraslo u četvrtu snagu u svjetskim okvirima.

Povezani članci

Who's Online

We have 91 guests and no members online