Zašto je danas hrvatski tiskani medij u ovako jadnom stanju u kakvom svi vidimo da jest?

novineNa okruglom stolu održanom pod pokroviteljstvom zaklade Friedrich Ebert Stiftung u Hrvatskom novinarskom domu, na temu 'Kako su mogući kvalitetni tiskovni mediji u postsocijalizmu', sudionici rasprave, poznati hrvatski novinari, urednici i sveučilišni profesori, zapitali su se jedno vrlo konkretno pitanje - 'zašto je danas hrvatski tiskani medij u ovako jadnom stanju u kakvom svi vidimo da jest?' Razlozi konkretni postoje, piše Marko Čulić na stranicama tportala, kako konkurencija elektronskih medija, opća ekonomska kriza, ali isto tako, što je po meni najvažnije, i loš sadržaj koji se nudi u tim tiskovinama, rekao je urednik Nacionala Mislav Šimatović, dodavši kako se jednostavno gubi kvaliteta, 'težina' i 'ozbiljnost' tiskanog medija, a isto tako polako se gubi i navika ljudi da 'šuškaju' ujutro novinama kada dođu doma ...

OKRUGLI STOL

JADNO STANJE MEDIJA U RH

Proizvodnja novina nije proizvodnja šlapa

Piše: Marko Čulić / tportal
Izvor: tportal


novinariU maratonskoj debati koja je trajala od 10 sati ujutro sve do 16, jedan od interesantnijih odgovora na to pitanje, koji se često kroz raspravu kasnije citirao, bio je onaj da bi najbolji i najsigurniji model za spas tiskanog medija u Hrvatskoj, zaštita novinarske profesije i zaštita slobode medija, bio pronalazak nekog besramno bogatog filantropa.

'On bi svojom donacijom oslobodio hrvatske novinare (za koje se, usput budi rečeno, u Hrvatskoj uopće ne zna koliko ih ima niti koliko njih objavljuje svoje tekstove) kandža diskretne ili direktne cenzure, kao i borbe s osobnom egzistencijom koja, radeći u tiskanom mediju u Hrvatskoj, u najmanju ruku postaje neizvjesna', rekao je kroz šalu Neven Šantić iz Novog Lista.

Međutim, iz tog duhovitog odgovora može se izvući i objektivna istina o onome što se dogodilo novinama u Hrvatskoj, a to je spirala pada tiskane novine koja je započela, i dalje se, sve brže i sigurnije uvija ka dnu, onoga trenutka kada je u izdavaštvo ušao čisti kapitalizam.

Bogati se vlasnik tiskovine (nevažno koje, uglavnom - većine njih danas, dok su oni koji su se htjeli oduprijeti poput Ferala jednostavno propali) zadnjih 20 godina jednostavno umiješao u sadržaj novina, posao uredništva, pa čak i cenzuriranje.

novine na plažiDa bi bili što konkurentniji, vlasnici novina jednostavno su pribjegli sklapanju tabloida i 'ozbiljne' novine, pri čemu se omjer neprestano strahovito penje u korist tabloidnih članaka.

Uz to, tiskanom se mediju u zadnje vrijeme užasno uspješno suprotstavlja i internet koji je gotovo trenutačan, tako da se ogromna količina čitatelja jednostavno prebacila s tiskanog na elektronski medij.

Sve većim pridavanjem važnosti oglašivačima, a sve manjim onima za koje se ta novina uopće stvara, naravno da će krajnji korisnik, čitatelj, prekrižiti novine sa svoje dnevne liste za kupovinu.

Da stvari nisu tako crne za tiskane medije, može se primjerice vidjeti u stanju u kojem se nalaze novine u Japanu. U toj najinformatiziranijoj zemlji na svijetu dnevno se proda 70 milijuna novina. Ekvivalent tome u Hrvatskoj bio bi kad bi se dnevno prodalo tri milijuna primjeraka tiskovina. Ali primjera ima i puno bliže 'kući'.

U Austriji se recimo jedan srednjoškolski tjednik na razini države proda u 38.000 primjeraka. Na ovom panelu je, između ostalog, istaknuto da proizvodnja novina nije proizvodnja šlapa, te da je se treba prepustiti novinarima, urednicima i stručnjacima za medije. 'Ako želimo spasiti novinarstvo i novinara, moramo ga i zaštititi', naglašeno je.

novineU Hrvatskoj trenutno izlazi preko tri tisuće tiskovina, među kojima 17 dnevnih i 81 tjedno izdanje. Kvantiteta nam dakle nije problem, ali ono što jest je kvaliteta. Da bi se ona vratila u hrvatske tiskovine, a one u hrvatske domove, moramo kao struka aktivno reagirati.

Novinari se moraju osvijestiti u kojem smjeru njihova profesija ide i što je vrlo brzo čeka ukoliko se 'pod hitno' ne poduzmu neke mjere kojima ćemo promijeniti status i novinara kao zanimanja, i novine kao medijske institucije, i oličenja mjesta gdje se taj javan i odgovoran posao obavlja kvalitetno, pošteno i nepristrano.

A podrazumijeva se naravno da i onaj koji taj posao obavi, za to bude i adekvatno plaćen – zaključeno je na okruglom stolu.

Povezani članci

Who's Online

We have 231 guests and no members online