Mediji na drukčiji način ili kako učiniti web profitabilnim

redakcijaO dilemama vezanima uz novinarstvo, ponajprije internetsko, raspravljalo se na prošlotjednom simpoziju "Mediji na drukčiji način" u Zagrebu. Teme simpozija mogle bi se podijeliti na sadašnjost i budućnost klasičnih, papirnatih novina, te web izdanja. U oba slučaja za opstanak su presudne financije. Pitanje tiskovnih medija je nešto na što nitko u ovome trenutku ne može pouzdano odgovoriti. U zadnje tri godine niz tiskovnih medija prestao je izlaziti ili je ostao samo na webu. Problem je u više aspekata. Osnovni je da su ljudi navikli kako je sve na webu besplatno i jako je teško realizirati naplatu stranica..., piše Mirela Lilek na stranicama Vjesnika ...


DVOJBE KOJE PRATE NOVINARSTVO

Umiru li novine ili kako učiniti web profitabilnim

Piše: Mirela Lilek / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

Studentice i studenti novinarstva su na mukama: odabrati smjer radio, tisak ili TV. Nekad jednostavnu dilemu danas mijenjaju okolnosti: većina današnjih studenata novinarstva neće raditi u klasičnim novinskim redakcijama nego u on-line redakcijama. Pritom se i sam pojam redakcije čini pase. Redakcija je tamo gdje je urednik, a urednik je danas kod kuće, sutra na terenu, prekosutra na prekooceanskoj konferenciji...

novinarO dilemama vezanima uz novinarstvo, ponajprije internetsko, raspravljalo se na ovotjednom simpoziju "Mediji na drukčiji način", u organizaciji Udruge studenata komunikologije i novinarstva "Komuna" te Odjela komunikologije Hrvatskih studija u Zagrebu.

Teme simpozija mogle bi se podijeliti na sadašnjost i budućnost klasičnih, papirnatih novina, te web izdanja. U oba slučaja za opstanak su presudne financije.

"Pitanje tiskovnih medija je nešto na što nitko u ovome trenutku ne može pouzdano odgovoriti. U zadnje tri godine niz tiskovnih medija prestao je izlaziti ili je ostao samo na webu. Problem je u više aspekata. Osnovni je da su ljudi navikli kako je sve na webu besplatno i jako je teško realizirati naplatu stranica. S tim se muči cijeli svijet", kaže Nenad Prelog s Fakulteta političkih znanosti.

New York Times nedavno je uveo pretplatu na svoje on-line  izdanje i pohvalio se da ima 100.000 pretplatnika. Nisu pretjerano objašnjavali pozadinu: većina ih je "pala" na akcijsku ponudu od 99 centi za mjesečnu pretplatu. Prije uključenja, od svojih su budućih korisnika tražili podatke poput spola, dobi, ali i prihoda u dolarima.

Drugi mediji odabrali su model pola besplatnog, a pola naplativog sadržaja, pri čemu se naplaćuju premium-sadržaji (poput kolumni). Prelog navodi takav primjer kod Le Mondea, no podsjeća da je milijunski broj pretplatnika zabilježio jedino Wall Street Journal, valjda na račun ugleda i detaljnih cijena dionica. No naplata većini i dalje ide teško.

"Pokazalo se da banneri kao oglasi imaju sve slabiju ulogu i dominiraju 'pay-per-click' modeli. Samo jedan posto korisnika klika na 'bannere', a animirani oglasi koji lete po stranici privuku tri posto posjetitelja", navodi Prelog. Zarada je dakle, mala, no zato novine za oglas na osmini stranice dobiju 10.000 kuna. Radijski oglas od četiri 'jinglea' stoji u prosjeku 5000 kuna, a godišnja pretplata na web izdanja novina kreće se od 470 do 1000 kuna.

Za razliku od drugih zemalja, u Hrvatskoj po zaradi na oglasima i dalje najveći dio kolača odlazi televiziji, tvrdi Prelog. Prema njegovim podacima, TV je u oglasnom prostoru devet puta jači od tiskanih medija, a u drugim zemljama riječ je tek o triput jačem iznosu za televiziju.

on line novine

Drugi problem profesor novinarstva vidi u novinskim arhivama. Novine, kaže Prelog, imaju kvalitetnu arhivu, no poznata rečenica po kojoj nije ništa tako beskorisno kao jučerašnje novine, danas ne vrijedi za web izdanja. Ona su dostupna jednim ili dva klika i arhive su za ozbiljne korisnike sadržaja vrlo korisne.

Na žalost, pretraživači tekstova koji se kod nas koriste većinom su vrlo loši. Prelog daje primjer u jednostavnoj promjeni jezika, odnosno padeža koji pretraživač ne prepoznaje i nudi umjesto traženoga posve drugi pojam. Smatra, međutim, da će se u budućnosti uz kvalitetne pretraživače moći ponuditi oblici pretplate i naplate arhivskih sadržaja.

Treći problem Prelog vidi u činjenici da danas svatko može biti novinar, urednik i snimatelj, čime se gubi vjerodostojnost sadržaja i kvalitete.

Pozivajući se na rezultate istraživanja prema kojima 80 posto ispitanika smatra da bi novinari morali biti stručno obrazovani, Tanja Grmuša s Hrvatskih studija podsjeća da su građani svrstali medije na sedmo mjesto ljestvice povjerenja u institucije.
Zabrinjava je što najvjerodostojnijim od medija smatraju upravo internet. Grmuša, međutim, upozorava da je istina u novinarstvu danas problematizirana samo i isključivo kroz filozofsku prizmu. Želi reći, istine u novinarstvu vrlo je malo, tek u dijelovima.

Prema istraživanju analize sadržaja triju dnevnih novina (Večernji list, Jutarnji list i Vjesnik) u posljednjoj predsjedničkoj kampanji, pokazalo se da posljednja od navedenih novina odudara objektivnošću. U Vjesnikovim tekstovima, kojih je, doduše, znatno manje nego onih objavljenih na navedenu temu u drugim dvjema novinama, nije bio ni jedan zabilježeni oblik političke promidžbe predsjedničkih kandidata.

U nepristranosti pri izvještavanju (78 posto) zauzima prvo mjesto. Orijentacija priloga kreće se od neutralnog do pozitivnog i, za razliku od analiza u drugim dvjema novinama, nije koristio negativnu orijentaciju prema bilo kojem predsjedničkom kandidatu.
"Vjesnik je ostao dosljedan kroz cijelu kampanju, te nije zabilježen ni jedan oblik političke promidžbe. Vjesnik je objektivnim objavama uspio sačuvati epitet ozbiljnih i analitičkih novina", zaključila je Grmuša.

novine


Kakva je budućnost tiskanih medija?

Prelog bi web izdanjima prognozirao eventualnu kombinaciju besplatnih sadržaja i sadržaja koji se naplaćuju uz kvalitetne oblike oglašavanja i znatno kvalitetniju novinsku arhivu.

"Možda će se nešto slično dogoditi i s Vjesnikom. S obzirom na prodanu nakladu tiskanog izdanja, pitanje je rentabiliteta koliko će se još moći financirati njegovo izlaženje. Možda je jedna od realnijih opcija da tijekom tjedna izlazi u respektabilnom izdanju na webu, a da ima kvalitetan revijalni broj tijekom vikenda, kao što je sadašnji Nedjeljni Vjesnik", kaže Nenad Prelog.

Dugogodišnja televizijska novinarka i urednica Mirjana Rakić danas polemizira s internetom kao prostorom goleme slobode.

"No je li to baš sve sloboda ili je ipak postala džungla? Čovjek je na Facebooku prije mjesec dana najavio da će ubiti dijete i ženu. Nitko nije reagirao prijavom policiji. Priznajem da se pomalo užasavam nepoznatih 'prijatelja'. Možda je to razlog zašto nema masovnih okupljanja na ulicama i trgovima, jer se ljudi sve više i radije druže virtualno", kazala je Mirjana Rakić.

novi novinari

Povezani članci

Who's Online

We have 136 guests and no members online