Poletimo iznad olujnih oblaka

U poplavi sveopće površnosti, senzacionalizma, neobjektivnosti i  trivijalnosti te svojevrsnog kulta loših vijesti i crne kronike u medijima, Vjesnikova rubrika "Tribina" tračak je svjetlosti u tamnom tunelu. Ona je postala platforma za izražavanje mišljenja i stavova intelektualaca o problemima našeg društvenog života, kulture i znanosti na pozitivan i odgovoran način, temeljen na činjenicama i argumentima. Govoreći općenito, to je pravi put kojim treba ići u izgradnji civilnog društva, bez obzira na činjenicu da se ne moramo uvijek složiti sa svime što je izneseno. Zasluga je to većeg broja autora ...

 Poletimo iznad olujnih oblaka

Za nas kao vrlo malu sredinu u razvoju ključno je da se radi na temelju pokazatelja izvrsnosti, kvalitete i produktivnosti iz razloga koje ne treba ponavljati

Piše: Zvonimir Maksić
Autor je zaslužni znanstvenik Instituta Ruđer Bošković
Izvor: Vjesnik

U poplavi sveopće površnosti, senzacionalizma, neobjektivnosti i trivijalnosti te svojevrsnog kulta loših vijesti i crne kronike u medijima, Vjesnikova rubrika "Tribina" tračak je svjetlosti u tamnom tunelu.

Ona je postala platforma za izražavanje mišljenja i stavova intelektualaca o problemima našeg društvenog života, kulture i znanosti na pozitivan i odgovoran način, temeljen na činjenicama i argumentima. Govoreći općenito, to je pravi put kojim treba ići u izgradnji civilnog društva, bez obzira na činjenicu da se ne moramo uvijek složiti sa svime što je izneseno.

Zasluga je to većeg broja autora, među kojima bih ipak izdvojio prof. Duška Miličića i znanstvene savjetnike Olgu Carević i Dražena Vikić-Topića. Posebice bih istaknuo dva nedavna vrlo dobra članka O. Carević i D. Vikić-Topića o Ivanu Supeku i Josipu Ruđeru Boškoviću.

Seriju o znanosti i našim znanstvenicima trebalo bi nastaviti. Ovo je moj skromni doprinos o znanosti u vremenima krize.

Ponajprije moramo definirati pojmove na jednoznačan način. Tvrdnja "kriza je (samo) u glavama", koju često slušamo, potpuno je pogrešna. Financijska kriza u SAD-u prelila se na ostatak svijeta po zakonu spojenih posuda, pretvarajući se u ekonomsku krizu.

Nepoznanice su jedino dubina krize i njezino trajanje. Nema, međutim, nikakve dvojbe da je kriza nepobitna stvarnost, bez obzira što se u nečijoj glavi zbiva ili ne.

Ako je to tako, onda se s krizom moramo sučeliti na racionalan i optimističan način, u smislu poznate Churchillove izreke kako je pesimist čovjek koji u svakoj novoj mogućnosti vidi nove potencijalne probleme, dok optimist u svakom novom problemu vidi nove mogućnosti.

Zaista, krize zaoštravaju otvorena pitanja i traže njihovo što brže rješenje. To znači da šansu treba dati najsposobnijima i pružiti im najbolju moguću podršku u svim djelatnostima, pa tako i u znanstvenim istraživanjima.

Pokušat ću današnju krizu staviti u širi okvir.

kratko, vodeća svjetska, ekonomska, znanstvena i tehnološka sila u svijetu, SAD, svjesna je novih teških izazova 21. stoljeća. Zato je Kongres pozvao nacionalne akademije (to su Nacionalna akademija za prirodne znanosti i njezini izdanci: Nacionalna akademija za inženjerstvo, Institut za medicinu i Nacionalno vijeće za znanstvena istraživanja) da predlože strategiju razvoja znanosti i tehnologije, koja će zadržati vodeću ulogu SAD-a i osigurati daljnji ekonomski prosperitet .

Nacionalne akademije odgovorile su izvještajem pod znakovitim nazivom "Rising Above the Gathering Storm", što je smisao naslova ovog članka. Na temelju izvještaja Kongres je 24. srpnja 2007. donio dva zakona.

Prvi se zove "10.000 nastavnika, 10 milijuna glava" kojim se osigurava financijska podrška nastavnicima fizike, kemije, biologije i matematike za dodatno školovanje kako bi obrazovanje u tim predmetima u nižim i srednjim školama bilo što kvalitetnije.

Drugi važan zakon ima također simboličan naslov "Sijanje sjemena pomoću istraživanja u prirodnim znanostima i tehnologiji". Njime se potiče izvrsnost u temeljnim prirodoznanstvenim istraživanjima i tehnološkim inovacijama, intenzivira stipendiranje za doktorske i postdoktorske studije te predviđaju znatne potpore za najperspektivnije mlade istraživače.

Oba su zakona komplementarna i zaista siju sjeme novih industrija te stvaraju pretpostavke za brži gospodarski rast i visoki životni standard. 

Važno je istaknuti da je novi predsjednik Barack H. Obama stvorio vrlo snažan tim znanstvenih savjetnika i navijestio povećano financiranje temeljnih istraživanja u prirodnim znanostima i matematici te u znanosti o životu tako da će se ono udvostručiti za 10 godina.

To se odnosi i na tehnologije, s naglaskom na čiste energije koje će smanjiti emisiju stakleničkih plinova. Nema sumnje da će to dati rezultate na dulji rok. Amerika je snažno zakoračila u novo doba, bez obzira na postojeću krizu. Slično je i u ostalim razvijenim zemljama.

Jasno je da te promjene moramo slijediti u našim okvirima želimo li poboljšati staru i otvarati novu proizvodnju. No, želimo li uspjeti, moramo prihvatiti svjetske standarde.

Znanstvenici

Znanost je, kao i umjetnost, elitna djelatnost. Prema riječima nobelovca Juliusa Axelroda, 99 posto znanstvenih otkrića uspjeh je samo jedan posto znanstvenika. Možemo ustvrditi da na 10 posto znanstvenih lidera dolazi 90 posto sljedbenika. Zbog toga je bitno prepoznati lidere na što objektivniji način sine ira et studio, jer je neka nacionalna znanost onoliko kvalitetna i djelotvorna koliko su dobri njezini najbolji znanstvenici.

Treba također naglasiti da ostvarenje neke strategije znatno ovisi o implementaciji kriterija izvrsnosti, koji vladaju u svijetu znanosti.

Međunarodno prihvaćeni kriteriji produktivnosti i kvalitete u prirodnim znanostima jesu broj objavljenih radova u časopisima, koje obuhvaća baza podataka Current Contents (CC) i broj njihovih citata u ostalim radovima. To posljednje mjeri utjecaj rezultata na daljnja istraživanja kroz radove drugih znanstvenika.

To je dobar kriterij za dulje razdoblje. No za kraće razdoblje od tri do pet godina izvrsnost se može mjeriti brojem radova objavljenih u 10 posto najboljih časopisa na svakom području, dok je produktivnost dana ukupnim brojem objavljenih radova (vidjeti Kem. ind. 57 (2008) 123).

Prvih 10 posto najelitnijih časopisa gotovo su bez izuzetka najbolji dugi niz godina zbog strogih recenzija i izrazite selektivnosti. Objavljuju se radovi s modernim problematikama od šireg interesa. U tim časopisima odbija se 70 do 90 posto pristiglih radova.

Dakle, radovi objavljeni u 10 posto najboljih časopisa konkurentni su na svjetskoj razini. Oni bi se prvenstveno trebali uzimati u obzir pri procjeni izvrsnosti pojedinaca, projekata, laboratorija i centara izvrsnosti. Potpuna slika dobiva se korištenjem svih scientometrijskih parametara. No, konačnu ocjenu mora dati povjerenstvo vrhunskih znanstvenika.

Za nas kao vrlo malu sredinu u razvoju ključno je da povjerenstvo radi na temelju pokazatelja izvrsnosti, kvalitete i produktivnosti zbog razloga koje ne treba ponavljati. Tek onda kad kriteriji izvrsnosti i ljestvica vrijednosti postanu opće prihvaćeno znanstveno, kulturno i društveno dobro, naša znanost postat će kompatibilna s Europom i svijetom.

Zato se svatko tko želi dobro svojoj struci, ali i bolju budućnost novim generacijama, mora zauzeti za primjenu kriterija izvrsnosti. Sve što je rečeno za temeljne prirodne znanosti vrijedi mutatis mutandi (prikladno promijenjeno) i za primijenjena tehnička i tehnologijska istraživanja. I u tim područjima postoje vodeći svjetski časopisi, ali postoje i patenti, od kojih se očekuje izvrsnost primjenom u praksi.

Kriza u koju ulazimo, kao i nestašica plina izazvana zimskim hladnim ratom Rusije i Ukrajine, samo su blaga naznaka onog što očekuje čovječanstvo u ovom stoljeću (vidjeti "Cavtatsku deklaraciju - 20 godina poslije", Vjesnik 17. prosinca 2008., str. 20).

Dajmo šansu najboljima koji će omogućiti let iznad olujnih oblaka.

Da, i mi to možemo!

Povezani članci

Who's Online

We have 146 guests and no members online