Građani više ne žele plaćati skupe naknade bankama

na šalteru bankeProsječni građanin godišnje samo na osnovne naknade banaka bez dizanja kredita daje oko tisuću kuna. Kako bi izbjegli plaćanje naknada bankama, zaposleni građani mogu tražiti od poslodavca da im plaću daje "na ruke" umjesto uplati na tekući račun i da se tako rješe naknada za vođenje tekućeg računa, kamata na minuse, izdvajanja novca za mjesečna izvješća, troškova otvaranja pa i blokiranja računa i sličnih kerefeka kojima bankari "muzu" dodatne novce od nas ov.. građana. Zakon dopušta isplatu plaća "na ruke", jedini uvjet je da se novac podigne sa žiro-računa poslodavca, te da djelatnik dobije isplatnicu kojom pravda činjenicu da mu je novac isplaćen. U tom se slučaju pozdravljate i s "dozvoljenim" minusom i žongliranjem novca između tekućeg i kartice.., no zar nije krajnje vrijeme da se svi posvetimo malo i financijskoj disciplini? ...

SKRIVENI TROŠKOVI

GRAĐANI VIŠE NE ŽELE PLAĆATI SKUPE NAKNADE BANKAMA

Sve više zahtjeva radnika za isplatu plaće na ruke

Izvori: Glas Slavonije, Jutarnji List

kasica prasicaProsječni građanin godišnje samo na osnovne naknade banaka bez dizanja kredita daje oko tisuću kuna.  Tu su ubrojeni: vođenje kunskog tekućeg računa koje iznosi 60 do108 kuna, odobravanje minusa na tekućem 150 do 200 kn, promjena visine minusa - 40 kn, vođenje deviznog računa - 60 kn godišnje, opomena - 50 kuna, opomena pred tužbu - 150 kuna, obavijest - 120 kuna, izvadak po računima - 60 kuna, raskid ugovora o oročenju - 50 do 100 kuna, zamjena bankovne kartice - 20 kuna i zamjena štedne knjižice - 50 kuna.

Plaća li račune preko interneta, bez razmišljanja podiže gotovinu preko kartica na bankomatima druge banke te ima trajne naloge, mjesečno na provizije banaka može potrošiti još 500 do 600 kuna čime dolazimo do godišnjeg iznosa od 6000 do 7200 kuna. Pribrojimo li tome redoviti iznos naknada, godišnji trošak može se popeti i na 8300 kuna što je više od 1,5 prosječne plaće u Hrvatskoj.

Prihodi banaka od kamata, provizija i naknada povećani su u posljednje četiri godine za oko 50 posto na 6,43 milijardi kuna. U samo godinu dana rast je iznosio 11 posto.

Povezani članci

Who's Online

We have 544 guests and no members online