Zadrugarstvo kao izlaz iz krize

Kad se u novinarskom tekstu kao forma organizacije rada spomene zadrugarstvo, prosječno (ne)informiran i natprosječno "domoljuban" hrvatski građanin pomislit će na komunizam, socijalizam, Jugoslaviju, Sovjetski Savez, Josipa Broza Tita.. Potom će mu, vjerujemo, misao odlutati do Bleiburga, tumarati "križnim putem" i bespućima povijesne zbilje, da bi na koncu još jednom pogledao naslov, preskočio tekst o zadrugama i pod njega ostavio komentar u kojem spominje Goli otok, autorovu jugonostalgičarsku mater i ostatak obitelji. Drugi, nešto rjeđi tip prosječno (ne)informiranog građanina pokazat će zanimanje pa možda ponešto i naučiti o zadrugama i zadrugarstvu u Hrvatskoj i inozemstvu..., piše portal Lupiga.com ... 

Gle slučajnosti, u utorak, 9.12.2014 se u Dugom Ratu baš održava javna tribina na temu "Zadrugarstvo u 21. stoljeću". Evo prave prilike Dugoračanima, Dućanima, Jeseničanima, kao i svim ostalima zainteresiranima koji u 19 sati svrate u prostorije nekadašnjeg kina "Dalmacija", da saznaju više o novom valu zadrugarstva u Hrvatskoj ...

ZADRUGARSTVO KAO IZLAZ IZ KRIZE

Zadruge u svijetu zarađuju milijarde, a u Hrvatskoj ih država guši!

Piše: Ladislav Tomičić / Lupiga.com
Izvor: Lupiga.com


Zadrugarstvo u Hrvatskoj još uvijek je u povojima, a razvoju ovakvog načina organiziranja proizvodnje, odnosno udruživanja rada i kapitala država zasigurno ne doprinosi.

Svaki treći stanovnik Europe član je neke zadruge. U Europi je registrirano 263.000 zadruga, koje osiguravaju posao za gotovo 5,5 milijuna ljudi. U razvijenosti zadrugarstva unutar Europske unije prednjači Italija, gdje je registrirano preko 41.000 zadruga s preko 13 milijuna članova i oko 1,1 milijun zaposlenih.

U Europi su zadruge prepoznate kao dobar model organizacije, jer zadruge stvaraju nedjeljivu zadružnu imovinu, koja se prenosi s generacije na generaciju zadrugara. Ta imovina predstavlja društvenu imovinu u funkciji lokalne zajednice i logično je stoga da za poslovanje zadruga ozbiljne države osiguravaju niz poreznih povlastica.

Prema našem zakonskom okviru, odnosno prema prijedlogu zakona, zadruge su oslobođene 20 posto poreza na investiranje, ali potpunog oslobođenja od poreza na reinvestiranje, čini se, neće biti. Štoviše, može se reći da sustav u Hrvatskoj nije motivirajući za osnivanje i rad zadruga, ali unatoč tome u posljednjih nekoliko godina u državi se razvija novi val zadrugarstva. S jedne strane su tradicionalne zadruge u poljoprivrednom sektoru, a s druge obrtničke, građevinarske i ostale zadruge.

Brojni svjetski primjeri jasno ukazuju da zadrugarstvo može biti itekako isplativo, ali da bi se stvorilo poticajno ozračje za osnivanje i rad zadruga potrebno je za početak stvoriti dobar zakonodavni okvir i osmisliti poreznu politiku koja zadrugarima i zadrugama ne bi bila kamen oko vrata.

PROČITAJTE VIŠE..

Povezani članci

Who's Online

We have 190 guests and no members online