DUGI RAT

Nasilje među mladima poprimilo je zabrinjavajuće razmjere i trebalo bi poduzeti mjere za suzbijanje agresivnog ponašanja iz kojeg nerijetko slijede najteža kaznena djela. Problem je složen i morat će ga rješavati niz institucija, a većina stručnjaka stavlja naglasak na prevenciju. Ministar pravosuđa Ivan Šimonović najavio je donošenje novog zakona kojim bi se ojačala resocijalizacija maloljetnika koji čine kaznena djela, a počinitelje se više ne bi moglo smještati u pritvor s odraslim osobama ...

Novim zakonom protiv maloljetničkog nasilja

Ministar pravosuđa Ivan Šimonović najavio je donošenje novog zakona kojim bi se ojačala resocijalizacija maloljetnika koji čine kaznena djela, a počinitelje se više ne bi moglo smještati u pritvor s odraslima

Piše: Biljana Bašić / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

Nasilje među mladima poprimilo je zabrinjavajuće razmjere i trebalo bi poduzeti mjere za suzbijanje agresivnog ponašanja iz kojeg nerijetko slijede najteža kaznena djela. Problem je složen i morat će ga rješavati niz institucija, a većina stručnjaka stavlja naglasak na prevenciju.

Ministar pravosuđa Ivan Šimonović najavio je donošenje novog zakona kojim bi se ojačala resocijalizacija maloljetnika koji čine kaznena djela, a počinitelje se više ne bi moglo smještati u pritvor s odraslim osobama.

Nacrt zakona o izvršavanju sankcija izrečenih maloljetnicima za kaznena djela i prekršaje bit će predstavljen u zagrebačkom zatvoru Remetinec 6. svibnja, na okruglom stolu na kojem će se izložiti nove mjere koje javnost nesumnjivo očekuje.

Raširenost nasilja među djecom i mladima kojoj nerijetko možemo svjedočiti i usred dana u školi, na ulici, u obitelji, potkrepljuju i statistički podaci.

Policijske evidencije u posljednje dvije godine zabilježile su povećanje maloljetničkog nasilja za 20 posto, a lani su maloljetnici počinili dva ubojstva, dva pokušaja ubojstva i nanijeli u 113 slučajeva teške ozljede.

Prema podacima Državnog odvjetništva, u 2008. godini za kaznena djela prijavljeno je 3419 maloljetnih počinitelja, što je oko sedam posto više nego godinu prije. Broj optuženih porastao je za 3,7 posto, no za jedan posto smanjen je broj maloljetnika kojima su sudovi izrekli neku kaznenu sankciju.

Od 958 slučajeva koji su završili na sudovima, zatvorska kazna maloljetnicima izrečena je samo u devet slučajeva

Neki stručnjaci u prilog tomu da ne treba pooštravati kazne za maloljetne nasilnike tvrde kako su te kazne ionako najviše u odnosu na zemlje Europske unije te da se strožim kaznama ništa ne postiže, a žrtve kaznenih djela takvih počinitelja, pa i oni kojima ostaje bespomoćno gledati nasilničke ispade, obično se slažu da represiju treba pojačati.

Činjenica je i da su maloljetni nasilnici sve suroviji, a profesori i učitelji nerijetko strahuju od agresivnosti svojih učenika.

Među prosvjetnim djelatnicima često se može čuti da je sada teže raditi u osnovnim školama, jer mlađi delinkventi u školskim klupama pokazuju jači stupanj agresivnosti nego oni u srednjoj školi koji ipak mogu biti strože kažnjeni.

Zabilježeni su i slučajevi gdje su teške ozljede svojim vršnjacima, pa i starijima nanijela djeca mlađa od 14 godina

Stručnjaci koji se bave takvim slučajevima, kažu kako ta djeca obično znaju da ne mogu biti kažnjeni za nasilje pa to grubo iskorištavaju. Suci se pak ustručavaju izreći zatvorske kazne maloljetnicima jer, kako kažu, većina njih kad iziđu iz zatvora, obično nastavljaju s kaznenim djelima.

To puno govori o tome da resocijalizacija u zatvorima nije uspješna, iako se mladima tamo nude sadržaji koji bi im trebali olakšati snalaženje kad iziđu iz zatvora.

Pristup prema maloljetnim delinkventima kakav postoji u SAD-u, gdje je tek 2005. ukinuta smrtna kazna za mlade počinitelje, a u nizu država i dalje im se može izreći doživotni zatvor sigurno nije model kojem bi trebalo težiti.

No, ostaje pitanje koliko su prevencija i resocijalizacija dovoljne, pogotovo kad se zna da je to dugotrajan i spor proces koji zahtijeva angažman cijelog društva.

U postojećim okolnostima gdje priče o maloljetničkom nasilju prestižu jedna drugu, možda će se ipak razmišljati i o tome da treba zaštititi i one koje ti nasilnici ugrožavaju. Jer izostane li to, samo će jačati pritisak za što snažnijom represijom, što nije dobro za cijelo društvo.

Potreba neke ravnoteže između prevencije i represije prema maloljetnim nasilnicima sve se više nameće kao nužnost, kako se ne bi pokazalo da se išlo praćkom na topove.

Kažnjavanje iznimka

Naglasak je našeg Zakona o sudovima za mladež, koji govori o postupanjima prema maloljetnicima, da se mladima koji su se našli na pogrešnoj strani pomogne i da ih se zaštiti, a kažnjavanje je iznimka. No, činjenica je da je sadašnje stanje neodrživo i da u društvu vlada osjećaj da se maloljetnim počiniteljima ne može ništa, čak i onda kad počine najteža djela, poput ubojstva Luke Ritza.

Zatvorske kazne do pet godina

Prema našim zakonima, maloljetnički zatvor može se izreći samo starijim maloljetnicima, onima između 16 i 18 godina, a mlađima samo odgojne mjere. Djeca pak do 14 godina uopće ne mogu odgovarati ni kazneno niti prekršajno. Maloljetnik može završiti u zatvoru, i to najviše pet godina, ako je počinio kazneno djelo za koje je propisana najmanje petogodišnja zatvorska kazna, a iznimno do 10 godina ako odrasli počinitelj za takvo djelo može biti kažnjen dugotrajnim zatvorom.