DUGI RAT

Prema indeksu korupcije Hrvatska na 66. mjestu te kako na listi korumpiranosti vodi sudstvo, na drugom mjestu je zdravstvo, na trećem lokalne vlasti, a na četvrtom policija. Prema istraživanju koje su na uzorku od 15 hrvatskih općina proveli Teodor Antić i Ivica Malatestinić korupcije u općinama ima manje nego što to javnost misli. No, poručeno je kako je jedina brana javnost rada i transparentnost svih odluka. Riziku od korupcije na lokalnoj razini najizloženiji su općinski načelnici budući da imaju informacije, potencijalno mogu njima manipulirati, imaju pristup proračinskom novcu te odlučuju samostalno. Općinski vijećnici su izloženi nešto manje jer ne mogu samostalno odlučivati, a potencijalni rizik postoji i kod općinskih službenika. Navedeno je kako se gotovo milijardu i pol kuna na razini općina troši na kapitalne projekte, no, kako je prilično niska razina kadrova koji time upravljaju. Istaknuta je i primjedba da su intrenet stranice općina premalo okrenute samim građanima kako bi ih informirale o tome što se radi i kako se troši novac općinskog proračuna. Političkim strankama je preporučeno da više rade na osposobljavanju svojih članova za obavljanje dužnosti na lokalnim razinama jer je uočeno kako vijećnici nisu dovoljno educirani za što kvalitetnije i transparentnije obnašanje dužnosti. Općinskim vlastima je pak preporučeno da u proces izrade proračuna više uključe javnost te da građane bolje informiraju o trošenju proračuna ...

LOKALNA SAMOUPRAVA

Riziku od korupcije najizloženiji općinski načelnici

Prema indeksu korupcije Hrvatska na 66. mjestu te kako na listi korumpiranosti vodi sudstvo, na drugom mjestu je zdravstvo, na trećem lokalne vlasti, a na četvrtom policija

Piše: Ivana Knežević / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

Ja sam i političar i liječnik, a i dogradonačelnik grada Rijeke pa je veliki teret korupcijskog rizika na mojim leđima, šaljivo je u ponedjeljak zaključio predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije Željko Jovanović (SDP) nakon tematske sjednice vijeća posvećene percepciji korupcije na lokalnoj razini te se odmah i pohvalio kako je Rijeka proglašena najtransparentnijim gradom u Hrvatskoj.

Na sjednici je predstavljeno istraživanje koje su na uzorku od 15 hrvatskih općina proveli Teodor Antić i Ivica Malatestinić uz napomenu da se korupciju može samo istraživati, ali ne i mjeriti.

Prema riječima Željka Jovanovića, korupcija je tamo gdje je vlast, istraživanje je pokazalo da korupcije u općinama ima manje nego što to javnost misli. No, poručeno je kako je jedina brana javnost rada i transparentnost svih odluka.

Istaknuto je, među ostalim, kako je prema istraživanju Transparency intrenationala prema indeksu korupcije Hrvatska na 66. mjestu te kako na listi korumpiranosti vodi sudstvo, na drugom mjestu je zdravstvo, na trećem lokalne vlasti, a na četvrtom policija.

Riziku od korupcije na lokalnoj razini pri tom su najizloženiji općinski načelnici budući da imaju informacije, potencijalno mogu njima manipulirati, imaju pristup proračinskom novcu te odlučuju samostalno.

Općinski vijećnici su izloženi nešto manje jer ne mogu samostalno odlučivati, a potencijalni rizik postoji i kod općinskih službenika. Navedeno je kako se gotovo milijardu i pol kuna na razini općina troši na kapitalne projekte, no, kako je prilično niska razina kadrova koji time upravljaju.

Što se tiče zapošljavanja, ono se u svim općina provodi putem natječaja, no upitna su testiranja budući da se ona rijetko provode timski, a najčešće ih provodi sam načelnik općine.

Istaknuta je i primjedba da su intrenet stranice općina premalo okrenute samim građanima kako bi ih informirale o tome što se radi i kako se troši novac općinskog proračuna.

Političkim strankama je preporučeno da više rade na osposobljavanju svojih članova za obavljanje dužnosti na lokalnim razinama jer je uočeno kako vijećnici nisu dovoljno educirani za što kvalitetnije i transparentnije obnašanje dužnosti.

Općinskim vlastima je pak preporučeno da u proces izrade proračuna više uključe javnost te da građane bolje informiraju o trošenju proračuna.

Kao zanimljivost je navedeno kako je među istraživanim općinama, u čak njih 13 načelnik općine bio u ponovljenom mandatu i to u nekima čak i po četvrti ili peti put. Teodor Antić je stoga zaključio kako bi to trebalo značiti da u tim općinama mnema korupcije jer jer građani ne bi ponovo birali načelnika za kojeg misle da je korumpiran.

No, Ana Lovrin (HDZ) je istraživanju 'zamjerila' premali uzorak budući da je obrađeno samo 15, od 429 općina u Hravtskoj. Upozorila je također i nelogičnost, odnosno činjenicu da je 73 posto ispitanika reklo kako je korupcija u njihovim općinama značajna, a većina načelnika birana je po više puta.

Slično je pokazalo i istraživanje Gonga provedeno na svim gradovima i općinama. Prema riječima izvršne direktorice Gonga Sandre Pernar, za samo 18 posto lokalnih jedinica može se reći da su transparentne.

Navela je primjer općine Tkon koja je u istraživanju polučila loše rezultate, a građani su načelnika birali četiri puta za redom što pokazuje, smatra, da građani baš ne uočavaju problem korupcije.