17 godina Hrvatske: U miru izgubljen rat s korupcijom

hrvatski političariPrvi predsjednik Franjo Tuđman obilježio je ključne godine odrastanja Hrvatske. Predsjedniče, što je ostalo? Ako ste ljuti desničar, tada ćete sa suzama u očima gledati kako se u Haagu i Hrvatskoj sudi hrvatskim generalima za ratne zločine, i to u Hrvatskoj u kojoj nema Hercegovine. Hrvatskoj ljevici nije problem što se generalima sada sudi za ratne zločine u Haagu, nego što se političarima, u prvom redu Tuđmanu i Šušku, nije sudilo prije deset godina. I o privatizacijskoj pljački i o problemu ulaska u EU ove dvije "Hrvatske" imaju oprečna stajališta. Što se tiče političkog centra, on je u postocima gotovo beznačajan, a na političkoj sceni funkcionira poput virtualne crne rupe u koju se svi političari sklanjaju, sukladno trulim političkim zakonima oportuniteta, u vremenu između parlamentarnih izbora... Dakle skora punoljetnost hrvatske države obilježena je činjenicom da smo iz socijalističkog totalitarizma preko autokratskog režima Franje Tuđmana upali u skoro pa modernu demokraciju koja živi po zakonima kapitalističkog profita, ali u kojoj još uvijek funkcionira socijalna država. Velik problem i nadalje, naravno, ostaje korupcija... Premijeru, kako dalje? ...

17 GODINA HRVATSKE

U miru izgubljen rat s korupcijom

Preko autokratskog režima Franje Tuđmana upali smo u skoro pa modernu demokraciju koja živi po zakonima kapitalističkog profita

Piše: Frenki Laušić / EPEHA
Izvor: Slobodna Dalmacija

hrvatski političariPredsjedniče, što je ostalo?, upitao se svojedobno već u naslovu svoje istoimene knjige Nenad Ivanković, nekadašnji korifej takozvanog državo-tvornognovinarstva, a danas glasnogovornik zagrebačkog, Bandićeva «Holdinga».

A odgovor na to pitanje, od snalažljivog Ivankovića simbolično upućeno pokojnom predsjedniku Tuđmanu, umnogome ovisi o tome s koje političke i društvene vrijednosne pozicije upućujete to pitanje.

Ako ste ljuti desničar, tada ćete sa suzama u očima gledati kako se u Haagu i Hrvatskoj sudi hrvatskim generalima za ratne zločine, i to u Hrvatskoj u kojoj nema Hercegovine.

S toga dijela političke ljestvice ulazak Hrvatske u Europsku uniju izgleda kao ponovni pohod u jugoslavensku «tamnicu naroda», nešto se bolje gleda na ulazak u NATO, ali se odustajanje od ZERP-a tumači kao nacionalna izdaja, jednako kao i neslanje jake hrvatske mornaričke flote u Piranski zaljev da se obračunamo s bezobraznim slovenskim posezanjima u naše teritorijalne vode.

Prvi predsjednik Franjo Tuđman obilježio je ključne godine odrastanja Hrvatske


Generali u Haagu

Problem je jedino što tvrdi desničari različito gledaju na privatizacijsku pljačku - jedni to smatraju prirodnim procesom akumulacije kapitala u kojem je bolje da su jamili naši njego njihovi, dok bi drugi uveli smrtnu kaznu za svakog tko je i jednu hrvatsku kunu dobio mimo zakonskih propisa.

I dok je domaća ljuta desnica koliko-toliko politički homogena i s istim vrijednosnim sudovima, tvrda hrvatska ljevica je malobrojniji, statistički zanemariv dio stanovništva i prvenstveno je obojen žalom što Jugoslavije više nema u političkom smislu i što je socijalistički sustav ukinut.

«Obična» ljevica i lijevi centar je ideološki mnogo raznolikija ekipa. Oni su jugonostalgičari tek po tome što žale za proteklom mladosti. Njima nije problem što se generalima sada sudi za ratne zločine u Haagu, nego što se političarima, u prvom redu Tuđmanu i Šušku, nije sudilo prije deset godina.

O problemu ulaska u EU imaju oprečna stajališta, a slične dileme prevladavaju kao i u pitanjima poput ZERP-a, dok su prema NATO-u malo više negativno obojeni.

Jedan od glavnih kamena smutnje jest i odnos ljevice i desnice prema hrvatskoj agresiji prema BiH, za što padaju ljute uvrede i u vrhu mainstream politike.

Glavna pitanja koja su mučila ljevicu prije nekoliko godina bila su privatizacijski kriminal i ratni zločini, a sada je naglasak na gospodarskom prosperitetu, socijalnoj pravdi i građanskim slobodama, jer smatraju kako je Hrvatska «pala» na tim političkim i ekonomskim odrednicama.

izboriŠto se tiče političkog centra, on je u postocima gotovo beznačajan, a na političkoj sceni funkcionira poput virtualne crne rupe u koju se svi političari sklanjaju, sukladno trulim političkim zakonima oportuniteta, u vremenu između parlamentarnih izbora.

Dakle skora punoljetnost hrvatske države obilježena je činjenicom da smo iz socijalističkog totalitarizma preko autokratskog režima Franje Tuđmana upali u skoro pa modernu demokraciju koja živi po zakonima kapitalističkog profita, ali u kojoj još uvijek funkcionira socijalna država.

Velik problem i nadalje, naravno, ostaje  korupcija.


Desnica

Sa suzama u očima gleda kako se u Haagu hrvatskim generalima sudi za ratne zločine

Ivo, koliko je sati?
Šjor Ivo, koliko je sati?

Ljevica

Oni žale što se političarima, u prvom redu Tuđmanu i Šušku, nije sudilo prije deset godina


Prodane banke

Ekonomski gledano. Hrvatska još uvijek ima svoju valutu i monetarnu vlast, dok je fiskalna vlast u stalnom «dosluhu», ali i «protimbi» s međunarodnim ekonomskim institucijama i zahtjevima Europske unije.

 

Gospodarski smo krahirali u ratu i privatizacijskoj pljački, banke smo prodali strancima, a industriju tek počinjemo restrukturirati.


Odlazi kuna, dolazi euro

Procesom ulaska u Europsku uniju polako ćemo gubiti monetarnu samostalnost, kunu će zamijeniti euro, dok će fiskalna vlast dijelom biti usklađena s EU-om, a dijelom će biti proizvod «vlastite pameti«.

Od tranzicijskih zemalja smo prema uspješnosti tu negdje u sredini, pa možemo samo nagađati koliko bi nam bilo dobro da nas nisu zakačili rat i profiteri. Što nas čeka u idućih 18 godina možda je bolje da ne znamo.

obitelj


ŠTO KAŽU UGLEDNICI

Prof. Ivo Banac,  predsjednik HHO-a

Demokracija u povojima

Nestala je partijska kontrola i tajna policija i uvedene su strukture demokracije, ali često je nedostajalo dubinsko demokratiziranje društva.    

Došlo je do promjene sustava i jedino je pitanje je li se ta mogućnost do kraja iskoristila za sustavnu demokratizaciju, a to znači promjenu sustava u svim elementima života.

Ne sumnjam da je tranzicija pozitivan događaj , ali naš problem je u tome što mogućnosti demokracije nismo iskoristili do kraja.


Mr. Marijana Crbeša,  Fakultet političkih znanosti

Povratak u devedesete

anatomijaAko gledamo napredak u smislu demokratizacije i civilizacijskog napretka u odnosu na devedesete, Hrvatska je napravila velik korak.

Međutim, bojim se da ovo što se događa zadnjih mjeseci označava korak natrag u smislu individualnih i građanskih sloboda, sigurnosti i demokracije.

Puno toga podsjeća na devedesete.


Prof. Ivo Goldstein

Novi izazovi

Nema sumnje da je hrvatska državna samostalnost bila jedan od preduvjeta da se postigne boljitak u društvu i državi.

Međutim, pokazalo se da su, osim uspostave državnosti, za boljitak potrebni i mnogi drugi napori u smislu opće demokratizacije i liberalizacije ekonomije, s čim nažalost Hrvatska ni dan danas nije posve izašla na kraj.

Opći napredak ovisi o tome koliko će još vremena trebati da se pokrenu i realiziraju nužne reforme, među kojima je borba protiv korupcije jedan od ciljeva.

Treba se riješiti i kompleksa manje vrijednosti i bezrazložnih strahova da će netko Hrvatskoj i Hrvatima oduzeti identitet i suverenitet, a to znači da će se na otvoren način Hrvatska suočiti s nemalim izazovima u Europskoj uniji.


Prof. dr. Anđelko Milardović,  voditelj Centra za politološka istraživanja

Organizirani kriminal

Sanader EUHrvatska je dobro napredovala na području demokratizacije, slobode medija i ljudskih prava, što spada u polje konsolidacije demokracije. Na vanjsko-političkoj razini integrirana je u globalizirani svijet i njen ukupni image je pozitivan.

Društvo i država još ne funkcioniraju na principima vladavine prava, raširena je korupcija, klijentelizam i organizirani kriminal, a država je nesposobna da se suoči s podzemnim društvom na jedan radikalniji način.

Još jedan nedostatak je to što se nismo suočili s prošlošću.

Povezani članci

Who's Online

We have 171 guests and no members online