Transparentnost i otvorenost za povjerenje građana u politiku

Transparentnost i pristup informacijama najveći su neprijatelji korupcije, a osim što građane potiču na političku participaciju pridonose i gospodarskom razvitku. Koliko je oboje nužno u slučaju Hrvatske, dobro je poznato, pa ipak priča o transparentnosti nije daleko odmakla u praksi. Međutim, na određene korake naprijed valja upozoriti u nadi da će poslužiti kao inspiracija. Ideja otvorenosti podataka predstavlja koncept prema kojemu javni podaci, odnosno informacije kojima raspolažu tijela javne vlasti, trebaju biti dostupni za korištenje i ponovnu uporabu svim građanima ...

OTVORENOST ZA POVJERENJE

Transparentnost i otvorenost za povjerenje građana u politiku

Izvor: Gong.hr

pristup informacijamaEkonomska vrijednost otvorenog pristupa podacima u zemljama članicama EU mogla bi iznositi oko 140 miljardi godišnje, impresivan je podatak na koji je ukazao Andrew Stott, jedan od osnivača portala data.gov.uk te član Vijeća za transparentnost Vlade Velike Britanije i bivši zamjenik tamošnjega Povjerenika za informacije, gostujući na  na prošlogodišnjoj GONG-ovoj konferenciji o pravu na pristup informacijama.


Otvorenost podataka kao motor razvoja

Ideja otvorenosti podataka predstavlja koncept prema kojemu javni podaci, odnosno informacije kojima raspolažu tijela javne vlasti, trebaju biti dostupni za korištenje i ponovnu uporabu svim građanima. Objava podataka služi kao alat za sprječavanje korupcije jer time rad tijela javne vlasti postaje transparentniji, a istovremeno potiče političku participaciju građana.

Također, objava podataka utječe na povećanje učinkovitosti rada javne uprave kroz razmjenu podataka unutar i između tijela javne uprave.

Novi Zakon o pravu na pristup informacijama obvezuje tijela javne vlasti na objavu određenih podataka na njihovim internetskim stranicama u lako pretraživom formatu. Koliko su aktivna ministarstva u objavama skupova podataka ili baza i registara, provjerila je Natalia Mirković, pravna savjetnica u GONG-u i pregledom njihovih internetskih stranica u rujnu 2013. zaključila da je praksa u objavljivanju registara i baza podataka vrlo raznolika.


Neujednačena praksa objave javnih podataka

Najveći broj ministarstava, poput poljoprivrede, zaštite okoliša i prirode te graditeljstva i prostornog uređenja objavljuje skupove podataka u pdf formatu, koji nije ponovno upotrebljiv i nije lako pretraživ.

Neka ministarstva poput financija te poduzetništva i obrta velik broj skupova podataka objavljuju u ponovno upotrebljivom i lako pretraživom formatu, poput excela, ali takva praksa nije ujednačena.

S druge strane, Ministarstvo uprave sve je skupove podataka objavilo u ponovno upotrebljivom i lako pretraživom obliku, koristeći pritom osim excel formata i različite IT aplikacije. 


Kako izvući najbolje?

Podatke, dakle, nije dovoljno objaviti, nego je važno i kako pa je zadaća institucija osigurati stvarnu dostupnost podataka objavom u lako pretraživom i ponovno upotrebljivom formatu, koje korisnici dalje mogu obrađivati po vlastitim potrebama bez dodatnog opterećivanja tijela za proizvodnjom novih informacija.

Naime, valjalo bi evoluirati i dalje od dokumenta na papiru s pečatom i potpisom do dokumenta u pdf formatu s pečatom i potpisom.

Neujednačena praksa na tom polju vidljiva je kroz objavu različitih godišnjih statističkih izvješća svih ministarstava, ali i unutar samih tijela javne vlasti pa tako Ministarstvo financija istovremeno može služiti i kao negativan primjer u slučaju arhive godišnjih izvješća o državnome proračunu i proračunima jedinica lokalne i regionalne samouprave, ali i kao pozitivan primjer u slučaju Registra koncesija.


Što radi Vlada?

U međuvremenu, velika su očekivanja od Vlade koja, prema najavama pomoćnika ministra uprave i „digitalnog šampiona“ Darka Parića, kani početkom 2014. javno objaviti portal gov.hr kao središnji državni portal.

Također, projektom e- Građani Vlada građanima želi omogućiti pristup javnim informacijama i informacijama o javnim uslugama na jednom mjestu uz siguran pristup osobnim podacima te elektroničku komunikaciju građana i javnog sektora.

„Ovim projektom želi se omogućiti građanima što veći broj usluga na višim razinama informatiziranosti, istaknuo je Parić predstavljajući projekt, koji bi trebao funkcionirati poput internetskog bankarstva i smanjiti prešetavanja i načekivanja kroz hrvatsku javnu upravu.

S velikom dozom nestrpljivosti iščekuje se i nova stranica Sabora koja je u planu, jer primjerice iako je sada dostupna baza tko je trenutno u Saboru, a tko nije,  građani iz toga ne mogu doznati je li zastupnik na plenarnoj sjednici, na sjednici nekog odbora, kluba zastupnika ili na ručku u kantini – zna se samo da je ušao u zgradu Sabora.


Transparentnošću do povjerenja građana

U međuvremenu, građani u Velikoj Britaniji na internetskim stranicama mogu vidjeti javnu objavu svake isplate svakog ministarstva, ureda ili državne agencije, tko je autorizirao koju isplatu, kada je i u kojem iznosu isplaćena plaća za osoblje te tko i kako troši službene kreditne kartice.  

Bliže u susjedstvu, građani u Sloveniji klikom miša na web aplikaciju nazvanu 'Supervizor' mogu pak  vidjeti poslovanje svih slovenskih tvrtki s državnim institucijama, uključujući detaljni graf svih transakcija i popis svih institucija s kojima je određena tvrtka poslovala.

S obzirom na dosadašnje iskustvo, Hrvatska, kojom i dalje vlada kultura tajnosti i nepovjerenja, vapi za sličnim rješenjima koja uz punu primjenu Zakona o pravu na pristup informacijama mogu doista otvoriti put vraćanju povjerenja građana u politiku.

Povezani članci

Who's Online

We have 267 guests and no members online