Lokalni izbori 2009 - istine i zablude

GradonačelniciDo lokalnih izbora nas dijeli tek nešto više od pet mjeseci, ako sve bude kako je predviđeno, održat će se u 17. svibnja (nedjelja). Tog ćemo dana po prvi puta moći s posebne liste neposredno izabrati svog općinskog načelnika, gradonačelnika ili župana što predstavlja najveću novinu u odnosu na dosadašnji način biranja. Druga je novina da se ukidaju općinska, gradska i županijska poglavarstava pa će lokalnu izvršnu vlast uz čelnike činiti samo još jedan ili dva (ovisno o broju stanovnika) zamjenika koje će se izabrati istovremeno s čelnicima. Odvojeno će se, na način kao do sada, birati liste za općinska i gradska vijeća te županijsku skupštinu. U nekim jedinicama lokalne (regionalne) samouprave će se isti dan, također odvojeno, birati i liste za mjesne odbore... Na stranicama Pollitika.com nedavno je objavljen članak  http://pollitika.com/lokalni-izbori-2009-istine-zablude) njihovog suradnika (s nickom) "sm" pod gornjim nazivom. "SM"-ov članak u nastavku teksta prenosimo u cijelosti ...

LOKALNI IZBOR 2009 - ISTINE I ZABLUDE

Neposredan izbor općinskih načelnika i gradonačelnika

Piše: bloger "SM" / Pollitika.com
Izvor: Pollitika.com

Ovo je jedina suštinska promjena u odnosu na dosadašnje izborno zakonodavstvo i zasluženo se ističe kao iskorak naprijed u hrvatskoj demokratskoj praksi. Njome potpuno jednaku (:-))) šansu dobivaju svi kandidati a prednost oni čije je ime prepoznatljivo i cijenjeno u lokalnoj sredini.

Profitirat će i birači jer se njihova volja više neće moći mijenjati političkim dogovorima nakon izbora (:-))). Međutim, neposredan izbor sam po sebi ne može riješiti probleme u funkcioniranju lokalne (regionalne) samouprave.

Što ako se dogodi da čelnik izvršne vlasti bude iz jedne a većinu u predstavničkome tijelu osvoji suprotstavljena politička opcija? Takve su situacije moguće i vjerojatne.

Nemali je broj onih koji smatraju da bi tako i trebalo biti, radi međusobne kontrole. Dosta je onih koji smatraju da s legitimitetom neposrednog izbora čelnik jedinice lokalne (regionalne) samouprave može raditi po svome jer se kao ranije ne mora pogađati s koalicijskim partnerima.

Međutim, manje je poznato, od donošenja zakona je proteklo puno vremena, da zakonodavac nije donio propise koji reguliraju ovlasti i međusoban odnos izvršne i predstavničke vlasti pa lako može doći do blokade u funkcioniranju jedinice lokalne (regionalne) samouprave.

Što ako se na vrijeme ne donese proračun ili više od tri mjeseca ne sazove sjednica predstavničkog tijela? Mogući su i drugi sporovi.

Tad bi prema postojećoj regulativi reagirao Središnji ured za državnu upravu, percipiran u liku i djelu gospodina Antuna Palarića. Jedinica lokalne (regionalne) samouprave bi dobila povjerenika koji bi preuzeo sve upravljačke ovlasti.

Mada povjerenici nisu pripadnici određene političke opcije, redovito se događalo da ih lokalna sredina percipira kao sipmatizere stranke koja obnaša državnu vlast.

Ne donesu li se na vrijeme nedostajući propisi, neposredan izbor bi se mogao pretvoriti u još jedan balon od sapunice aktualne Vlade i, što je puno opasnije, perfidan način za izigravanje volje birača.


Ukidanje općinskih, gradskih i županijskih poglavarstava

Ukidanje općinskih, gradskih i županijskih poglavarstava se pravdalo potrebom da se neposredno izabranim čelnicima jedinica lokalne (regionalne) samouprave daju veće ovlasti i oslobodi ih se obveze da svaki svoj prijedlog prethodno usuglašavaju s političkim partnerima iz poglavarstva (ovlašteni predlagatelj prema vijeću ili skupštini je bilo poglavarstvo).

Nije tajna kako su mjesta u poglavarstvu bila mamac za privlačenje potencijalnih koalicijskih partnera pa je ukidanje tog tijela i određeni doprinos borbi protiv političke trgovine.

Ne manje važno, ukidanjem poglavarstava se značajno štedi proračunska sredstva jedinice lokalne (regionalne) samouprave jer su mjesečne naknade članovima nekih poglavarstava dostizale iznos prosječne plaće u državi. Sve su to pozitivne strane ove odluke.

Međutim, u nekim jedinicama lokalne (regionalne) samouprave su članovi poglavarstva doista preuzimali odgovornost i upravljali pojedinim djelatnostima.

Malo je vjerojatno da postoji pojedinac koji može sam upravljati svime a mnoge općine i manji gradovi nemaju ekipirana i dovoljno osposobljena upravna tijela pa funkcioniranje pojedinih djelatnosti može biti otežano.

Iz krugova potencijalnih kandidata za načelnike, gradonačelnike i župane se već može čuti kako poglavarstva namjeravaju nadomjestiti angažiranjem vanjskih savjetnika. Budući isti neće raditi besplatno, ušteda neće biti a nije isključeno da trošak "savjetovanja" bude i veći od trenutnih naknada članovima poglavarstva.

Također, broj i struktura savjetnika (za razliku od članova poglavarstva) nije ograničen pa bi te funkcije mogle biti idealna moneta za političku trgovinu.


Umjesto zaključka

Obzirom da osim propisa o neposrednom izboru općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika grada Zagreba i ukidanju općinskih, gradskih i županijskih poglavarstava nije donešen niti jedan akt koji bi regulirao ovlasti i međusoban odnos neposredno izabranih čelnika lokalne i regionalne samouprave s predstavničkim tijelom tih jedinica, ususret lokalnim izborima idemo ili nepripremljeni ili s figom u džepu.

Ako smo nepripremljeni, odgovorna je Vlada koja nije sposobna riješiti čak ni ovakve probleme.

Ako je u pitanju figa, opravdano je zapitati se nije li u pitanju namjera da se eventualno nepovoljan izborni rezultat preokrene ostavljanjem prostora za zaobilaženje volje birača.

Ne bi bilo prvi put.

Povezani članci

Who's Online

We have 109 guests and no members online