DUGI RAT

"Jedna od spoznaja moje borbe protiv raka jest da u svima nama spavaju stanice karcinoma, ali svojim načinom života odlučujemo hoće li se one i aktivirati, odnosno hoće li ih naše tijelo poraziti", priča dr. Servan-Schreiber, francuski neuroznanstvenik i profesor psihijatrije, autor dvaju svjetskih bestselera "Ozdravljenje - liječenje stresa, anksioznosti i depresije bez lijekova i psihoterapije" i aktualne uspješnice "Protiv raka - Nov način života", koji je ovih dana gostovao u Zagrebu gdje je u Mimari održao predavanje o bolesti našeg doba od koje je i sam bolovao - raku ...

Zašto je rak epidemija našeg doba

Zapadnjački način života pogoduje pojavi raka

Piše: Nataša Gajski Kovačić / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

David Servan-Schreiber, francuski doktor znanosti, neuroznanstvenik i profesor psihijatrije, autor dvaju svjetskih bestselera "Ozdravljenje - liječenje stresa, anksioznosti i depresije bez lijekova i psihoterapije" i aktualne uspješnice "Protiv raka - Nov način života", ovih je dana gostovao u Zagrebu gdje je u Mimari održao predavanje o bolesti našeg doba od koje je i sam bolovao - raku.

Predstavio je i svoju novu knjigu u kojoj niti pruža lažne nade niti potiče padanje u beznađe, nego daje objektivni prikaz zašto je rak epidemija našeg doba. Knjiga je u kratko vrijeme prevedena na brojne svjetske jezike, a na njen je hrvatski prijevod osobito ponosan Servan-Schreiberov sin Sacha koji dio godine živi u našoj zemlji.

"Kad sam imao 31 godinu, bio sam mlad, ambiciozan i arogantan ravnatelj Istraživačkog laboratorija u Pittsburghu. Jedne večeri pozvani ispitanik čiji smo mozak htjeli skenirati, nije se pojavio pa sam na magnetsku rezonanciju otišao sam i saznao da imam tumor na mozgu. To što sam znanstvenik, nije mi pomoglo da se sačuvam od zloćudnog tumora na mozgu. Prognoza je bila šest mjeseci života. Bilo je to prije 15 godina", iznosi svoje osobno iskustvo dr. Servan-Schreiber.

U svojoj bogatoj karijeri radio je kao klinički profesor psihijatrije pri Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Pittsburghu, predavao je na Medicinskom fakultetu u Lyonu i osnivač je Centra za integrativnu medicinu u Pittsburghu.

Jedan je od suosnivača američkog ogranka organizacije Liječnici bez granica, nagrađene Nobelovom nagradom za mir 1999. s kojom je volontirao u Iraku, Gvatemali, Indiji, Tadžikistanu i na Kosovu.

U svima nama spavaju stanice karcinoma

"Jedna od spoznaja moje borbe protiv raka jest da u svima nama spavaju stanice karcinoma, ali svojim načinom života odlučujemo hoće li se one i aktivirati, odnosno hoće li ih naše tijelo poraziti", priča dr. Servan-Schreiber, koji je stekao jedan od prvih doktorata iz kognitivnih neuroznanosti u SAD-u, na Sveučilištu Carnegie-Mellon u Pittsburghu, pod mentorstvom nobelovca Herberta Simona i jednog od osnivača suvremene neuronske mreže u kompjuterskom modeliranju Jayja McClellanda.

U Pittsburghu je bio suosnivač Laboratorija za kliničku kognitivnu neuroznanost, zajedno s dr. Johnatanom Cohenom, danas direktorom Centra za istraživanje mozga, uma i ponašanja na Sveučilištu Princeton, a laboratorijem su zajednički upravljali osam godina.

Kad osoba takve znanstvene karijere kaže da se protiv raka možemo boriti, tad joj treba vjerovati. Njemu samom nakon dijagnoze zloćudne bolesti pomogla je isprva konvencionalna medicina.

"Medicinski tretman mi je spasio život, no nakon nekoliko godina rak se opet pojavio. Nakon recidiva shvatio sam da medicini moram i sam pomoći koristeći sva svoja znanja i vještine", ističe dr. Servan-Schreiber koji je analizirao pojavnost raka u svijetu.

Živimo usred epidemije raka u zapadnim zemljama

"Evidentno je da živimo usred epidemije raka u zapadnim zemljama. Studije provedene u Velikoj Britaniji pokazuju da progresija raka dojke od četrdesetih godina prošlog stoljeća rapidno raste pa je rizik da žene rođene nakon 1945. obole od raka dojke prije 50. godine utrostručen je u odnosu na one rođene prije II. svjetskog rata.

Porast raka prostate još je evidentniji, pa je stopa oboljenja između 1978. i 2000. u dijelu europskih zemalja porasla 200 posto, a u SAD-u 258 posto. Istraživanja također pokazuju da je posljednjih desetljeća u zapadnim zemljama manje oboljelih od raka želuca, uha, nosa i grla, no incidencije raka dojke, pluća, mozga, kože i limfnog sustava pokazuju značajke epidemije<, navodi dr. Servan-Schreiber.

Zapadnjački način života pogoduje pojavi raka

Zapadnjački način života očito pogoduje pojavi raka jer je u Africi ta bolest rijetkost, osim u Južnoafričkoj Republici u kojoj se prakticira zapadnjački stil življenja.

U Kini je, primjerice, rak dojke vrlo rijedak, u nekim ruralnim područjima nikad niti jedna žena nije oboljela od tog oblika raka, no da Kineze od raka ne štite njihovi geni već nešto drugo, pokazuje istraživanje provedeno među Kineskinjama koje žive u Kini i onima koje su odselile u zapadne zemlje.

Pojavnost raka dojke u Kineskinja u dijelovima Kine vrlo je mala, dok je među Kineskinjama u San Franciscu jednaka kao i kod Amerikanki.

No i u Hong Kongu kao i u drugim velikim kineskim gradovima unatrag deset godina stopa raka dojke se utrostručila, pa očito bolest u mnogome ovisi o industrijalizaciji. Ili, kako je jedan kineski liječnik rekao, rak dojke je u Kini samo bolest bogatih žena.

Dr. Servan-Schreiber zapitao se što se to dogodilo u zapadnim zemljama zbog čega se unazad pola stoljeća pojavnost raka toliko povećala. Odgovor je vrlo jednostavan.

Promjene u prehrani i epidemija pretilosti

"Povećana upotreba rafiniranih šećera i promjena odnosa zasićenih masnoća u hrani, izloženost različitim kemijskim sredstvima koja nisu prije postojala, promjene u načinu uzgoja stoke što nužno dovodi do promjena u prehrani te manjak tjelovježbe ključni su u širenju raka", smatra francuski znanstvenik.

Kaže da je, primjerice, upotreba sojinog ulja koje obiluje zasićenim omega-6 masnim kiselinama odgovornim za upalne procese, povećana do ekstrema.

Životinje koje se uzgajaju na farmama, jedu samo soju i kukuruz, ali ne i travu koja je bogati izvor omega-3 masnih kiselina, pa slijedom toga u svim životinjskim proizvodima dobivamo zasićene kiseline, dok su nam uskraćene one doista važne.

"Još prije nekoliko desetaka godina na farmama gdje se uzgaja perad bio je ujednačen omjer omega-3 i omega-6 masnih kiselina kojima su se hranile te životinje. Današnja jaja u supermarketima su namirnice koje promiču upalne procese i koje nemaju nikakve veze s onim što bi trebalo biti jaje kao izvor hranjivih sastojaka. Svi ti aditivi i štetne masnoće doveli su nas do epidemije pretilosti koja je danas realnost zapadnog društva.

Epidemija pretilosti ujedno je jedan od najvećih rizika za rak. U SAD-u je danas više od 30 posto ljudi pretilo, u Europi stanje još nije toliko alarmantno, no porast pretilosti u djece pokazuje da će u budućnosti nažalost biti", upozorava dr. Servan-Schreiber.

Prava prevencija protiv raka nije njegovo rano otkrivanje, već promjena navika kako se bolest uopće ne bi pojavila.

U istraživanju objavljenom prošle godine, pokazano je da je stopa preživljavanja ljudi koji usvoje zdrave navike poput nepušenja, ne više od dvije čaše vina dnevno i pet obroka voća i povrća te pola sata tjelovježbe svaki dan, četiri puta veća od onih koji ne provode te navike.

Povrću središnje mjesto u prehrani

"Ono što svakako promiče nastanak raka su suhomesnati proizvodi, sve vrste crvenog mesa, pržena hrana, šećer, bijelo brašno, suncokretovo i sojino ulje, a te namirnice čine većinu naših obroka.

S druge strane, središnje mjesto u našoj prehrani trebalo bi pripasti povrću jer ono ima antikancerogene sastojke. Cvjetača, brokula i kupus pročišćuju naše tijelo kako ono ne bi bilo povoljno okružje za rak.

Ipak, glavne namirnice za borbu protiv karcinoma su luk, češnjak i poriluk. Uz to, odlično je i začinsko bilje poput ružmarina, timijana, mažurana, bosiljka, zatim maslinovo, laneno i orahovo ulje i maslac s omega-3 kiselinama. Riba i meso stoke koja je bila na ispaši također su dobri. Borovnice, trešnje i maline pomažu regulirati razinu šećera u krvi.

Mjenjajte navike

Osim prehrane, ljudi se trebaju naučiti nositi sa stresom, a ne rješavati to cigaretama i hranom", objašnjava dr. Servan-Schreiber.

Jasno, teško je odjednom promijeniti sve navike pa savjetuje da se isprva ubacuju zdrave namirnice u prehranu, umjesto da se samo izbacuju loše.

Primjerice, zeleni čaj i više ribe lako je uvrstiti u jelovnik. Ili kada bismo za salatu, umjesto klasičnog preljeva, koristili kurkumu, dobili bismo najjači prorotuupalni agens.

"Trebali bismo prestati doživljati hranu kao puko gorivo za automobil. Kad sam na prehranu počeo gledati kao na glazbenu kompoziciju za simfoniju svog tijela, tek sam tada uistinu ozdravio", zaključuje dr. Servan-Schreiber.