Teror reklamama ubija film

reklame"Kino je najmoćniji medij 21. stoljeća". Gledate i ne vjerujete da to piše na platnu uoči konačnog početka prikazivanja filma, dobrano iznervirani foršpanima i reklamama koje traju već 15 minuta. Taj nemušti citat istrgnut iz tko-zna-kakvog konteksta koji je priredila oglašivačka agencija samo je kraj terora reklamama, pa se odlazak u kino u tom vremenu pretvara u nesnosno praćenje reklamnih poruka i još nesnosnije gunđanje posjetitelja koji se pitaju jesu li za to platili ulaznicu. Naravno, nisu. Ima li rješenja za teror reklamama na televiziji? Ima. No, pitanje je zbog čega bi se trebale uopće trpjeti reklame na nacionalnoj televiziji usred televizijskih serija ili filmova. Za razliku od komercijalnih televizija koje se financiraju prodajom oglasnog prostora, HTV se financira (i) iz pretplate svih onih koji posjeduju televizor. Žalosno je samo što domaći redatelji, scenaristi i ostali filmski djelatnici nisu graknuli na ovu katastrofu..., piše Jelena Mandić-Mušćet na stranicama Vjesnika ...


JOŠ SAMO JEDNA REKLAMA

Teror reklamama ubija film

Piše: Jelena Mandić-Mušćet / Vjesnik
Izvor:
Vjesnik

Kino je najmoćniji medij 21. stoljeća. Gledate i ne vjerujete da to piše na platnu uoči konačnog početka prikazivanja filma, dobrano iznervirani foršpanima i reklamama koje traju već 15 minuta. Taj nemušti citat istrgnut iz tko-zna-kakvog konteksta koji je priredila oglašivačka agencija samo je kraj petnaestminutnog terora reklamama, pa se odlazak u kino u tom vremenu pretvara u nesnosno praćenje reklamnih poruka i još nesnosnije gunđanje posjetitelja koji se pitaju jesu li za to platili ulaznicu. Naravno, nisu.

Nekoć su se uoči prikazivanja filma emitirale dokumentarne filmske novosti, a najave novih filmova mogle su se pogledati samo u kinu, pa je sve imalo mnogo više smisla. Štoviše, protiv najava nitko ne bi imao ništa protiv da nisu stiješnjene između reklamnih blokova. Jedino je rješenje akademsko kašnjenje, s time da se ne morate brinuti da ćete razgnjeviti ostale posjetitelje dižući ih u mraku sa sjedala - oni su ionako već prilično nabrušeni.

Ima li rješenja za teror reklamama na televiziji? Ima. No, pitanje je zbog čega bi se trebale uopće trpjeti reklame na nacionalnoj televiziji usred televizijskih serija ili filmova. Tu je sumnjivu praksu HTV preuzeo od komercijalnih televizija, ali za razliku od njih koje se financiraju prodajom oglasnog prostora, HTV se financira (i) iz pretplate svih onih koji posjeduju televizor, pa makar im on služio samo kao zaslon za PlayStation.

ovca

I dok se još može prihvatiti ubacivanje reklama u epizode televizijskih serija, uništavanje filmova njihovim iznenadnim ubacivanjem šaka je u oko svim gledateljima, sakaćenje umjetničkog djela, pa makar se ono zvalo "Zmije u avionu".

Žalosno je samo što redatelji, scenaristi i ostali filmski djelatnici nisu graknuli na tu katastrofu, kao što im je zasmetalo uvođenje prakse da se negdje u gornjem desnom uglu pojavi krug s brojkom koja označava broj godina koje bi maksimalno trebao imati maloljetni gledatelj. I to je ožiljak na umjetničkom djelu, ali reklame usred filma nisu ništa drugo nego otvorena rak-rana.

Zamislimo malo da na likovnoj izložbi posred slike vidimo naljepnicu s propagandnom porukom sponzora. Recimo, izložena je Picassova "Guernica" koja prikazuje apokaliptična ratna zbivanja, ali posred nje vidimo naljepnicu s logotipom pokrovitelja i sloganom, štajaznam… "Živjeti zajedno".

Ili, na primjer, da se netko sjeti ubaciti radijske reklame između svake pjesme na nekom glazbenom albumu. Doduše, toga se sjetio Tony James, kreiravši grupu Sigue Sigue Sputnik. Reklame između njihovih pjesma na tom jedinom albumu bile su lažirane, a velik je dio kritike ujedinjen u tome da je posrijedi jedan od najgorih albuma svih vremena. Znalo se, eto, kako reklame uništavaju umjetnička djela još prije tridesetak godina.

Jer financiranje nekog projekta može biti mnogo suptilnije od primitivna oglašavanja koje samo odvlači potencijalne potrošače od same reklamne poruke. Ne čudi stoga što na komercijalnim televizijama kao osobitu pogodnost za gledatelje stavljaju "samo jednu reklamu". Može se očekivati da će uskoro i inventivan HTV slijediti taj primjer. Ili je to možda put da se - kao što postoje internetske radijske postaje bez reklama - uvedu sadržaji bez oglasnog prostora koji bi se dodatno naplaćivali.

Film koji u kinu počne točno na vrijeme, film koji se u komadu prikaže na televiziji od početka do kraja, dakle, koji se ne reže da bi se ubacile reklame i koji ima odjavnu špicu, radijski program u kome dominira glazba i govorne emisije, a ne "kliberenje" voditelja koji pokušavaju kreirati duhovitu propagandu poruku... tražimo li previše?

daljinski

Povezani članci

Who's Online

We have 221 guests and no members online