90 godina otvorenih Zlatnih vrata

Splitski Centar za kulturu i cjeloživotno obrazovanje Zlatna vrata, koji je od 1964. godine i sjedište splitskih kinotečnih aktivnosti, s programima filmske klasike i art filmova, obilježava devedeset godina postojanja jer je osnovan još 1925. godine, kao Pučko sveučilište. Osnivač i vlasnik mu je Grad Split, a u proteklih je devet desetljeća čak sedam puta mijenjao ime, od narodnog, preko radničkog do pučkog otvorenog te konačno sadašnjeg, kojeg nosi u novije vrijeme. Nije radio jedino u vrijeme okupacije, od 1941. do 1944. godine. Osnovala ga je skupina splitskih intelektualaca, a osnovna mu je djelatnosti bila održavanje predavanja o arheologiji, astronomiji, filozofiji, geologiji, književnosti, povijesti i umjetnosti, koja su se odvijala u kazalištu i u splitskim kinematografima. Poslije Drugog svjetskog rata, naročito šezdesetih godina, održavaju se i studentske tribine, tribine mladih, pionirske tribine, recitatorske sekcije, ali i filmska, likovna i izdavačka djelatnost, pa programi za selo, tečajevi domaćinstva, kroja i šivanja, škole stranih jezika i katedre za političko odnosno društveno-ekonomske obrazovanje. Najsjajnijim razdobljem općenito se smatraju sedamdesete godine kada je, između ostaloga i formalno, 1971. godine, utemeljena Kinoteka Zlatna vrata, a osnovani su i Muzej kinoteke i Filmski klub..

Piše: Duško Popović
Izvor: Hrvatski filmski savez

Koncem sedamdesetih i nadalje osniva se filmska biblioteka Elipsa, organiziraju Pionirske dramske igre, natjecanja mladih recitatora, pokreću časopis Vidik i biblioteka Otok, djeluje dječja likovna radionica, sudjeluje se u organizaciji prve međunarodne manifestacije Knjiga Mediterana, Marulićevih dana, manifestacije Gdje je ključ Dioklecijanove palače? i mnogih drugih sadržaja.

Važnu je ulogu u nastanku i koncipiranju Kinoteke Zlatna vrata imao Ivan Martinac, arhitekt, svestrani umjetnik s vizijom, jedan od malobrojnih nositelja zvanja majstora amaterskog filma u Jugoslaviji, autor većeg broja filmova koji su itekako ostavili traga u domaćem amaterskom filmskom stvaralaštvu, pjesnik, novinar i publicist.

Između svojih ostalih postignuća Martinac je bio i kreator programske orijentacije Kinoteke Zlatna vrata, u samom početku njena djelovanja, a njegovi se tragovi, usmjerenja i razmišljanja osjećaju i danas.

Program obilježavanje devedesete obljetnice počeo je u ponedjeljak 9. studenoga u 16.00, filmskom projekcijom ovogodišnjeg animiranog hita Mali princ Marka Osborna koja nije namijenjena samo djeci, iako će njih svakako biti najviše, a nastavlja se otvaranjem izložbe Naši vršnjaci o splitskom filmskom repertoaru odnosno filmovima snimljenim 1925. godine, koja će u stilu epohe biti popraćena živom glazbenom pratnjom Veljka Popovića i Alena Čelića, dok će u 20.00 biti splitska premijera dokumentarnog filma Zdravka Mustaća Martinac. Izvrstan biografsko-dokumentarni film, dovršen 2015. godine u produkciji Hrvatskog filmskog saveza, dugo je nastajao, uz svesrdnu pomoć snimatelja i redatelja Borisa Poljaka, a govori o dijelovima života i stvaralaštva umjetnika rođenog 1938. godine u Splitu, koji je umro 2005. Film je premijerno prikazan 23. listopada u Zagrebu.

U utorak je u 16.00 projekcija Princeze Mononoke japanskog redatelja Hayao Miyazakiya, još jednog vrhunskog animiranog filma, u 19.00 predavanje prof. dr. Ivice Puljka, a program obilježavanja devedeset godina Zlatnih vrata završava projekcijom Metropolisa Fritza Langa, futurističkog klasika kojeg je autor snimao od 1925. godine, dakle od godine osnutka pučkog sveučilišta u Splitu, pa do 1927.

Povezani članci

Who's Online

We have 256 guests and no members online