Ponedjeljak, 13 Listopad 2008
 Dva mlada postdiplomca, Domagoj Babić i Zvonimir Rakamarić, na osnovu svojih iskustava napisala su Vodič za poslijediplomski studij u inozemstvu, koji je objavljen u izdanju Udruge P.O.I.N.T. iz Križevaca. Cilj vodiča je, navode autori, pomoći studentima tehničkih znanosti (posebno elektrotehnike i računarstva) koji se žele upisati na poslijediplomski studij u inozemstvu, no vodič će biti od velike koristi pri upisu magisterija ili doktorata i studentima iz drugih područja. Knjigu možete besplatno preuzeti  ovdje. Poticanjem izmjene ljudi, ideja i znanja uz savjete na što treba paziti u procijeni kvalitete istraživanja i istraživača, te odabiru institucije i mentora, ovaj bi vodič mogao posljediplomcima barem malo približiti karijeru, dobivanje obrazovanja i posla kakvog doista zaslužuju ...VODIČ ZA POSLJEDIPLOMSKI STUDIJ U INOZEMSTVU
Zašto doktorat?
 Ako vam je cilj raditi kao inženjer na razvoju proizvoda, doktorat je gubitak vremena. To možete i s titulom inženjera ili magistra.
Industrija (u inozemstvu :-)) nudi široki spektar pozicija za kvalitetne ljude sa poslijediplomskim u tehničkim znanostima. Neke velike kompanije imaju i istraživačke laboratorije. U puno slučajeva to može biti izvrsno mjesto za zapošljavanje doktora znanosti.
Kad su na vrhuncu, takvi su laboratoriji rasadnici ideja i novih tehnologija. Tada su to najbolja mjesta za znanstvenike...
Poticanje izmjene ljudi, ideja i znanja
 Ako smatrate da ovim člankom promičem “odljev mozgova”, vrijedi realno sagledati iskustva drugih, npr. "Azijskih tigrova" - Koreje, Tajvana, Indije, Kine...
Osnovni mehanizam koji je pokrenuo tehnološku revoluciju u tim zemljama vrlo je generalan, jednostavan i primjenjiv bez obzira na veličinu države i tržišta — a to je poticanje izmjene ljudi, ideja i znanja (zar to nisu i principi na kojima je zasnovana Bologna?).
Iskustva "Azijskih tigrova"
Kroz godine, u Koreji, Indiji, Kini nastali su samoodrživi i vrlo kvalitetni
znanstveni eko-sustavi. Sve više ljudi nakon doktorata na vrhunskim sveuličištima i dodatnog usavršavanja u istraživačkim laboratorijima vraća se nazad u svoje domovine.
Osim toga, sve manje studenata i odlazi na poslijediplomski u inozemstvo jer mogu dobiti vrhunsku znanstvenu obuku i u svojoj domovini, što u Hrvatskoj (čast malobrojnim izuzetcima) nije slučaj.
Prilika za studente iz istočno-europskih zemalja
Sve manje prijavljenih studenata iz Indije i Kine stvara vakuum na “tržištu poslijediplomskih studenata”.
Uvidjevši situaciju, vrhunska su sveučilišta postala sve otvorenija prema studentima iz istočno-europskih zemalja — trend koji bi te zemlje svakako trebale iskoristiti.
|
Piše Priredio: M.B.
331 čitanja, 
2 komentara, 
KOMENTARI
Nema na cemu, bit ce mi izuzetno zadovoljstvo ako ovaj vodic bude nekome od pomoci. Studiranje u inozemstvu veliki je dobitak, ne samo na znanstvenom vec i na zivotnom planu.
