Znanost u 2010.

ZnanostKoja su znanstvena otkrića obilježila proteklu godinu? Godinu za nama obilježio je stvaranje prve sintetičke bakterija (Synthia), prvi umjetno stvoren oblik života, prvi rezultati Velikog hadronskog sudarača koji je simulirao veliki prasak, potom otkriće goleme količine vode na Mjesecu, zatim prvo kompletno dešifriranje genoma neandertalca i nedavno objavljeno NASA-ino otkriće novog oblika života na Zemlji... Godina za nama bit će zapamćena po nevjerojatno zanimljivim znanstvenim dostignućima. Iako neka od najvažnijih koja spominjemo nisu i započeta u protekloj godini, njihovi su rezultati svakako obilježili ovu znanstvenu godinu ...


ZNANOST U 2010.

Od umjetnog organizma do novog oblika života na Zemlji

Piše: Lidia Černi / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

Synthia - prvi umjetni oblik života

U svibnju 2010. stvorena je prva sintetička bakterija koju je američki znanstvenik Craig Venter nazvao Synthia. Znanstvenici su na računalu stvorili sintetički genom i potom ga sastavili, implantirali u stanicu i tako stvorili novu vrstu.

Riječ je o revolucionarnom otkriću koje je prvi korak prema stvaranju laboratorijski dizajniranih organizama koji bi se koristili, primjerice, u proizvodnji biogoriva, apsorpciji i preradi ugljikovog dioksida iz atmosfere, pročišćivanju vode ili razvoju novih lijekova.

Venterov uspjeh još je ipak daleko od primjene jer znanstvenici moraju još mnogo toga naučiti o genetici i ponašanju stanica, no ipak je prvi korak.


Obilje vode na Mjesecu

Iako otkriće leda, odnosno vode na Mjesecu spada još u 2009. godinu, u ovoj je godini analiza rezultata misije NASA-ine letjelice Lunar Crater Remote Observation (LCROSS), koja je udarila u krater Cabeus nedaleko od južnog pola Mjeseca kako bi istražila sastav smrznutog tla, pokazala da u toni materijala ima oko 45 litara vode.

To je dovoljno za održavanje čak i ljudske baze, što je bilo veliko iznenađenje za znanstvenike i izuzetna vijest za sve koji maštaju o kolonizaciji Zemljinog satelita.


Prvi rezultati Velikog hadronskog sudarača (LHC)

LHC je ponovio nastanak svemira. Naime, mini veliki prasak se dogodio, a Zemlja i dalje postoji. Unatoč tomu što su neki strahovali da će pokus dovesti do stvaranja male crne rupe i uništenja Zemlje, pa je čak bilo pokušaja i da se sudskim putem zaustavi rad LHC-a,

Veliki hadronski sudarač donio je prve rezultate i znanstvenicima pružio uvid u to kako su izgledali prvi trenuci postojanja svemira, prije 13,7 milijardi godina.

Vrlo jaki magneti ubrzavali su ione olova 27 kilometara dugim tunelom LHC-a, pri gotovo brzini svjetlosti. Njihovim sudaranjem se u sićušnom djeliću sekunde stvorila temperatura milijun puta veća od one u središtu Sunca, što su uvjeti koji nisu zabilježeni od velikog praska.

znanost

Znanstvenici se nadaju da će uspjeti saznati više o podrijetlu svemira te o misterioznoj tamnoj tvari.


Dešifriranje genoma neandertalca

Iz DNK triju fosiliziranih kostura neandertalaca iz špilje Vindije u Hrvatskoj, američki su znanstvenici uspjeli sekvencionirati genom tih ljudskih predaka.

Otkrili su da su se neandertalci križali s današnjim čovjekom jer oko dva posto čovjekovih gena potječe od neandertalaca koji su se pojavili prije nekih 400.000 godina, a izumrli su prije 30.000.

Podsjetimo da je u veljači u Krapini otvoren dugo čekani Muzej krapinskih neandertalaca. U gradnju i opremanje muzeja najsuvremenijim multimedijalnim i drugim sadržajima uloženo je 60 milijuna kuna, no čini se da se isplatilo jer je muzej odmah postao pravi hit.


NASA otkrila novi oblik života na Zemlji

Početkom prosinca, u jeku Wikileaks afere, američka svemirska agencija NASA održala je konferenciju za novinare koja je, kada je najavljena, izazvala neviđen interes medija i javnosti, jer je bilo najavljeno predstavljanje "astrobiološkog otkrića koje će utjecati na potragu za dokazima o izvanzemaljskom životu".

Iako je na koncu konferencija bila veliko razočaranje za sve koji su očekivali da će NASA obznaniti da je pronašla izvanzemaljski život (ili priznati da odavno zna za »male zelene«), otkriće koje je predstavila mlada znanstvenica Felisa Wolfe-Simon izuzetno je važno za naše razumijevanje mogućnosti nastanka života i potragu za njim u svemiru.

Njezin je tim u jezeru Monu u kalifornijskom nacionalnom parku Yosemite, koje ima najveću prirodnu koncentraciju arsena na Zemlji, otkrio bakteriju GFAJ-1 koja umjesto fosfora za život koristi arsen, za razliku od svih drugih organizama na našem planetu. Dosad se, naime, vjerovalo da sav život na Zemlji nužno treba ugljik, vodik, dušik, kisik, sumpor i fosfor.

Otkriće potpuno mijenja način na koji gledamo moguća staništa života u svemiru, dapače u Sunčevom sustavu - vjeruje se da arsena ima na Jupiterovim i Saturnovim mjesecima.

 

HRVATSKA ZNANOST

Dr. Tomislav Domazet Lošo na naslovnici "Naturea"

tomislav lošoNaš je mladi i ugledni znanstvenik dr. Tomislav Domazet Lošo svojim otkrićem embrionalnog razvitka životinja, uključujući i čovjeka, sažeo cjelokupnu evolucijsku povijest neke vrste i zaslužio ne samo doći na vrh liste prošlogodišnjih najvećih znanstvenih uspjeha u Hrvatskoj, nego i na naslovnicu vodećeg znanstvenog časopisa Nature.

Hipoteza da se u embrionalnom razvoju životinja zrcali cjelokupna evolucijska povijest vrste stara je gotovo 200 godina, ali dosad nije bila znanstveno potvrđena.

No, dr. Domazet Lošo koji je molekularni biolog Instituta Ruđer Bošković, otkrio je novu metodologiju kojom je moguće mjeriti ukupnu evolucijsku starost aktivnih gena tijekom svake faze embrionalnog razvitka.

Riječ je o metodi koju je Lošo razvio i eksperimentalno dokazao prije tri godine. Tom se novom metodologijom može rekonstruirati daleka evolucijska prošlost, primjerice prije 500 milijuna ili milijardu godina, koja se ranije proučavala isključivo uz pomoć fosila.

Domazet je napravio golemi iskorak u tom smislu i upravo zahvaljujući genomskoj filostratigrafiji uspio je dokazati da negdje u sredini embrionalnog razvoja postoji razdoblje kad su svi kralješnjaci morfološki slični.

U toj su fazi razlike u izgledu embrija riba, gmazova i sisavaca jako male pa je sličnost s čovjekovim najranijim embrionalnim razvitkom veća nego što se dosad mislilo.

znanost

Povezani članci

Who's Online

We have 217 guests and no members online