Kredit za brzu cestu od Trogira do Omiša vraćamo već devet godina, a njome se nikad nećemo voziti!

Splitska obilaznica, brza cesta od Trogira do Omiša, trebala je biti gotova do konca 2008. godine. Tako su, bili smo im svjedoci, na sastanku Povjerenstva za ceste u Dugopolju govorili Sanader i Kalmeta. I još su govorili da će čitava ta dionica koštati oko 200.000.000 eura. Da bismo pred Božić 2013. čuli kako bi samo izgradnja poteza od Stobreča do Omiša, bez omiške obilaznice, stajala najmanje 300.000.000 eura. Jeftiniji je, dakle, pelješki most. A ni njega ne možemo izgraditi. No, vratimo se mi namjenskom kreditu Europske investicijske banke, koji je misteriozno iz Splita skrenuo za Rijeku. Gdje je, red bi bio saznati, završilo onih 60.000.000 eura. U Ministarstvu prometa vele kako nemaju pojma o kakvim parama govorimo, pa su nas uputili na “Hrvatske ceste” ...

BRZA CESTA - SANAK PUSTI

Kredit za brzu cestu od Trogira do Omiša vraćamo već devet godina, a njome se nikad nećemo voziti!

Piše: Vinko Vuković / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija


Evo smo čuli kako ćemo još neko vrijeme biti prisiljeni pričekati dok se i konačno, u punom profilu, otvori najsporija brza cesta na svijetu. Ona od Solina do Klisa. Koja se počela graditi tako davno da bi joj gotove dijelove već trebalo rekonstruirati.

No, to je ništa, piše Slobodna Dalmacija, prema jednoj drugoj brzoj cesti. Koja se, a sve donedavno se činilo da je to i teoretski nemoguće, gradi čak i sporije od ove znamenite dionice, te više nema nikakve sumnje da će joj oduzeti primat među najsporijim svjetskim brzim cestama.

zastojNa žalost, i ovaj se cestovni pravac – čuj, pravac! – nalazi u Dalmaciji, i to u neposrednoj blizini Splita, glavnoga grada te iste Dalmacije, koji se, kad se već razbacujemo svjetskim titulama, prometnuo valjda u najgore povezani glavni grad na svijetu.

Za razliku, recimo, od Rijeke, koja je, kao glavni grad svoje regije, samo u posljednjem desetljeću dobila više nadvožnjaka i podvožnjaka nego što će ih Splićani ikad vidjeti. A kad ih pitate zašto je to tako, onda je odgovor kod svih isti: “Naše su pare otišle za Rijeku!”. Urbana je, naime, legenda da je 60.000.000 eura ondašnji premijer Ivo Sanader, iz nikad dokučenog razloga, preusmjerio sa splitske na riječku obilaznicu.

Priča o namjenskom kreditu Europske investicijske banke, koji je misteriozno iz Splita skrenuo za Rijeku, u zadnjih je šest godina, jer ima šest godina da je svima postalo jasno kako novca za dovršetak – ako se dovršetkom može nazvati nešto što se praktično nije ni počelo graditi – splitske obilaznice nema, javno je ispričana nebrojeno puta. I nitko je nije demantirao. Ni Ivo Sanader, ni tadašnji ministar prometa Božidar Kalmeta, ni Slavko Linić, ni “Hrvatske ceste”. Nitko!

Do danas. Kada smo, iziritirani novim odgodama i najavama rezanja troškova za cestogradnju, napokon pokušali ući u trag tom novcu. S kojim se od 2005. godine, kada je kredit odobren, do danas u okolici Splita malo toga napravilo. A pogotovo se nije napravila obilaznica za koju je, tako je barem rečeno tog 20. srpnja kada se svečano potpisivao ugovor, EIB dao silan novac.

Prva sumnja da nešto ne štima s investicijom koja je trebala “pokrenuti Hrvatsku” javila se već 2006. godine. Novinari su počeli postavljati nezgodna pitanja.

- Obilaznica nije upitna. Sve je u najboljem redu, imamo čvrsto obećanje predsjednika uprave “Hrvatskih cesta”, ministra prometa Božidara Kalmete, kao i premijera Sanadera. Sredstva su, uostalom, osigurana. Osobno sam nazočio potpisivanju ugovora o financiranju – kazao je tadašnji omiški gradonačelnik Ivan Škaričić.

Osam godina kasnije Škaričić priznaje da se ne sjeća svih detalja, ali dobro pamti svečanost potpisivanja ugovora o kreditu.

- Svjedočio sam potpisivanju ugovora, baš kao i predstavnici svih ostalih gradova i općina kroz koje treba prolaziti brza cesta. Ne znam, međutim, što je točno u ugovoru pisalo, jer nam ga nitko nije pokazao – objašnjava Škaričić.

obilaznica OmišaA pisalo je da će splitska obilaznica, što brza cesta od Trogira do Omiša, ako Split misli biti ičiji glavni grad, zapravo i jest, biti gotova do konca 2008. godine. Tako su, bili smo im svjedoci, na sastanku Povjerenstva za ceste u Dugopolju govorili Sanader i Kalmeta. I još su govorili da će čitava ta dionica koštati oko 200.000.000 eura. Da bismo pred Božić 2013. čuli kako bi samo izgradnja poteza od Stobreča do Omiša, bez omiške obilaznice, stajala najmanje 300.000.000 eura.

Jeftiniji je, dakle, pelješki most. A ni njega ne možemo izgraditi.

No, vratimo se kreditu EIB-a. Gdje je, red bi bio saznati, završilo onih 60.000.000 eura.

U Ministarstvu prometa vele kako nemaju pojma o kakvim parama govorimo, pa su nas uputili na “Hrvatske ceste”. A tamo kažu kako je novac od tog kredita namjenski trošen za radove dogradnje i rekonstrukcije državne ceste D8, odnosno Jadranske magistrale na dionici Solin Plano.

Glasnogovornica Tamara Pajić dodala je i rečenicu koju vrijedi citirati: “U ugovoru o kreditu i projektnoj dokumentaciji jasno je definirano da se ne radi o brzoj cesti, nego o rekonstrukciji i dogradnji D8 na dionici Trogir – Solin, te izmještanju D8 na dionici Stobreč – Omiš. Svjedoci potpisivanja ugovora koje navodite očito su se zabunili ili nisu obraćali pažnju što se potpisuje”.

Sav novac, objašnjava Tamara Pajić, nije potrošen. Iz tog se kredita financiraju tekući radovi, a ostalo je još i 17.000.000 eura koje HC uopće nije povukao, niti ih, dodaje, može povući dok ne bude gotova Studija opravdanosti dionice Stobreč – Omiš.

O nonsensu da se deset godina nakon početka radova (i dobivanja kredita!?) radi Studija opravdanosti već smo opširno pisali, pa smo i u EIB-u pokušali doznati znaju li uopće kreditori na koji način se u Hrvatskoj grade ceste, koliko im je do sada rata uplaćeno, koliko je novca otišlo na glavnicu, a koliko na kamate i tako sve neke sitnice koje bi mogle zanimati hrvatske porezne obveznike.

“EIB je Hrvatskim cestama odobrio kredit od 60.000.000 eura, i to za financiranje izgradnje splitske obilaznice. Provedba projekta odgođena je ponajprije zbog dugotrajnih postupaka izvlaštenja zemljišta, a to je problem, koliko smo razumjeli, koji se rješava. O detaljima ne možemo govoriti, ali možemo reći da je isplata povezana s dinamikom radova”, izvješćuju iz Ureda za odnose s javnošću EIB-a.



O preusmjeravanju novca na riječku obilaznicu u EIB-u ne znaju ništa. Što se njih tiče, oni plaćaju izgradnju splitskog “by-passa”.

Koliko je novca do sada vraćeno EIB-u, kolika je kamata, i koliko nas uopće deset godina star kreditni aranžman danas košta, nisu željeli reći ni u HC-u. Na taj dio pitanja su se jednostavno oglušili. Ali smo zato dobili opširnu jadikovku o mukama s otkupom zemljišta i geološko-geotehničkim teškoćama.

Ipak, doznali smo da je s EIB-om prije dva mjeseca potpisan amandman na ugovor, pa se tako u njemu više ne spominje financiranje dionice od Stobreča do Omiša. Ali se zato produljuje rok za povlačenje novca iz zajma zaključno s 31. prosincem 2016. godine. Jer, do tada je predviđeno da konačno bude gotova cesta kroz Kaštela.

Povezani članci

Who's Online

We have 159 guests and no members online